29.10.2013.
Kožarsko-prerađivačka industrija: nužno udruživanje u klastere
Za daljnji razvitak kožarsko-prerađivačke industrije nužan je njen prelazak s doradnih i uslužnih poslova na cjelovite poslove i vlastite kolekcije s prepoznatljivim markama, daljnja ulaganja u modernizaciju te udruživanje i povezivanje u klastere, istaknuto je na prvom regionalnom skupu "Stanje i perspektive kožarsko-prerađivačke industrije" u organizaciji Hrvatskog društva kožara i obućara (HDKO) i časopisa Suvremena trgovina.
Usavršavanje proizvodnje, tehnološki razvoj, redefiniranje strategije kožarsko-obućarske industrije važno je za branšu, a nužna je i regionalna suradnja, rečeno je na skupu koji je okupio predstavnike iz Hrvatske, Albanije, BiH, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije.
|
Vesna Trnokop Tanta
„Kožarsko-prerađivačka industrija grana je industrije s dugom proizvodnom tradicijom, kvalitetnim proizvođačima te europskim naručiteljima stoga itekako zaslužuje svoje mjesto u hrvatskom gospodarstvu“, naglasila je Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK za gospodarstvo, međunarodne i EU poslove otvarajući prvi regionalni skup „Stanje i perspektive kožarsko-prerađivačke industrije“ koji je pod pokroviteljstvom Hrvatske gospodarske komore, Ministarstva gospodarstva i Ministarstva poduzetništva i obrta održan 29. listopada u Vijećnici HGK.
Ovaj je skup dobar početak te će Komora podržati daljnje regionalne skupove iz ove industrije, kazala je Trnokop Tanta dodavši kako ulaskom Hrvatske u EU eventualno negativni efekti nisu primarno radi ulaska u Europsku uniju već je uzrok u cjelokupnoj gospodarskoj situaciji te stanju u Europi.
Hrvatska kožarsko-prerađivačka industrija ima perspektivu osobito jer više od 80 posto prihoda ostvaruje u izvozu na europska i ostala tržišta, napomenula je Trnokop Tanta istaknuvši osobito perspektivnim tehnološke tvrtke sa proizvodnjom za specijalnu namjenu.
Povezivanje putem klastera je put u ostvarivanju konkurentnosti u ovoj grani, kao i obrazovanje i stručno osposobljavanje radnika, u čemu ima značajnu ulogu Tekstilno-tehnološki fakultet u Zagrebu. HGK također radi na obrazovanju poduzetnika što otvara nove mogućnosti, kazala je Trnokop Tanta dodavši kako su perspektivne tvrtke i one koje ulažu u nove tehnologije, stoga je od važnosti iskoristiti natječaje kojima se potiče razvitak tvrtki, a koje objavljuju resorna ministarstva.
Trnokop Tanta je gospodarstvenike pozvala da u što većoj mjeri koriste komorski Centar za EU te Centar za poduzetništvo inovacije i tehnološki razvoj.
|
Božidar Ledinko
Predsjednik Hrvatskog društva kožara i obućara Božidar Ledinko istaknuo je kako je cilj skupa sagledati ukupno stanje u ovoj industriji te njezine perspektive u regiji i šire. Najveći dio gospodarstva ulaskom Hrvatske u EU nedovoljno je pripremljen za jači pritisak europske konkurencije.
Stoga su potrebni napori za pozicioniranje na tržištu EU, kazao je Ledinko dodavši kako su krizom u RH pogođeni najviše prerađivačka industrija, malo poduzetništvo, poljoprivreda itd. Osim toga nepovoljno utječu i rast cijena energenata, te nedovoljne investicije.
Potreban je razvoj novih proizvoda, transfer tehnologije, a posebno mjesto imaju klasteri, kazao je Ledinko istaknuvši potrebu redefiniranja strategije razvoja ove industrije u novim tržišnim uvjetima.
|
Vjekoslav Rakamarić i Alen Leverić
Pomoćnik ministra poduzetništva i obrta RH Vjekoslav Rakamarić, također je istaknuo važnost razvoja klastera koji bi mogli značiti napredak. Bez realnog sektora i novog proizvoda neće biti rasta BDP-a, kazao je Rakamarić.
Zamjenik ministra gospodarstva RH Alen Leverić naglasio je kako je kožarsko-prerađivačka industrija bitna za hrvatsko gospodarstvo, a u Hrvatskoj ima znanja i iskustva te je moguće biti konkurentan. Potrebno je smanjiti vrijeme za rješavanje pitanja vezanih uz javnu nabavu, čiji je prosjek sada 56 pa čak i više od 140 dana. Pokrenuli su operativni program financiranja opreme, vrijedan 120 milijuna kuna čiji natječaj traje do 5. studenoga. U izradi je i industrijska strategija 2014. - 2020. čija će radna verzija biti predstavljena početkom sljedeće godine.
|
Augustin Torbarina
Stanje u kožarsko-prerađivačkoj industriji u Hrvatskoj predstavio je Augustin Torbarina, zamjenik direktorice Sektora za industriju. Kako je istaknuo, u ovoj je grani industrije registrirano 130 tvrtki od koji 122 malih, sedam srednjih i jedna velika tvrtka.
U 2012. godini ova grana čini 1,84 posto ukupnih prihoda prerađivačke industrije, a zapošljava 8547 djelatnika što je 3,88 posto ukupno zaposlenih u prerađivačkoj industriji, te je gotovo 80 posto ženska radna snaga. Prošle godine ostvareno je tri milijarde kuna prihoda, a izvoz je bio 251,77 milijuna eura, što je 2,92 posto udjela u prerađivačkoj industriji. Udio izvoza u ukupnom prihodu sektora lani je bio 81 posto, istaknuo je Torbarina dodavši kako je ova industrija radno intenzivna i izvozno orijentirana prema tržištu EU i to pretežno u doradnim poslovima. Prošle i prethodne godine bilježe se niže stope proizvodnje te je indeks volumena u osam mjeseci ove godine iznosio 92,8.
|
Boštjan Novak
Boštjan Novak, direktor IRCUO pri Alpini govorio je o stanju u slovenskoj kožarsko-prerađivačkoj industriji, istaknuvši kako je u pet godina značajno smanjen broj tvrtki, a lani je bilo 140 subjekata u toj industriji. Nepovoljne okolnosti su skupa radna snaga i nepostojanje obrazovanja.
Također nema dovoljno ulaganja u vlastiti razvoj, novih brendova te ulaganja u promociju. Najveća im je tvrtka Alpina d.o.o. koja ima najjači brend u svijetu s cipelom za skijaško trčanje. Zapošljavaju 1700 djelatnika te proizvode 1,5 milijuna pari obuće.
Slijedi Peko d.d., Kopitarna Sevnica d.d., Planika Turnišče d.o.o. te Afit do.o. Planira se investiranje u razvoj, veća fleksibilnost na tržištu te nastup na novim tržištima, povezivanje tvrtki, obrazovanje te očekuju i pomoć države, kazao je Novak.
|
Vesna Vasiljević
Tajnica Udruženja industrije, tekstila, odjeće, kože i obuće Privredne komore Srbije Vesna Vasiljević istaknula je kako je proizvodnja obuće sa 13,7 milijuna pari prije desetak godina smanjena u prošloj godini na 3,5 milijuna pari, a proizvodnja je bila 6,4 posto niža nego prethodne godine.
No, ove godine u srpnju je zabilježen rast proizvodnje za 17 posto. U prvih sedam mjeseci ove godine ostvarili su 150 milijuna USD u izvozu te 116 milijuna USD uvoza. Ova industrija traži promjenu načina subvencioniranja, smanjivanje doprinosa državi za 30 posto, stavljanje obrazovanja u funkciju gospodarstva, edukaciju u tvrtkama te sredstva za troškove edukacije, napomenula je Vasiljević.
|
Ante Gavranović
O stanju u kožarsko-prerađivačkoj industriji u svijetu i u Europi govorio je poznati novinar i kolumnist Ante Gavranović, istaknuvši kako proizvodnja obuće u svijetu iznosi 185,2 milijarde eura. Proizvodnja je koncentrirana u Aziji i to 87 posto, a u Europi tek četiri posto.
U Kini se proizvodi 63 posto obuće, Indiji 10,4 posto, a u Brazilu 4,1 posto. No, u proizvodnji obuće veće dodane vrijednosti u svijetu prednjače Italija i Francuska. Najveći je uvoz obuće u SAD i to 23 posto, ali i bilježe pad potrošnje sa 29 na 20 posto. U svijetu je osjetan rast cijene kožne obuće za 7,5 posto godišnje te će cijena i dalje rasti, a raste i potražnja za kožom u automobilskoj te u prerađivačkoj industriji.
Europska kožarsko-prerađivačka industrija ima 24.000 tvrtki te 400.000 zaposlenih, a ostvaruje prodaju u vrijednosti 31 milijardu eura. Procjenjuje se da će tržište obuće u svijetu rasti na 211,5 milijardi USD u 2018. godini i to po stopi od 1,9 posto godišnje, istaknuo je Gavranović.
|
Sandra Bischof
O obrazovnim mogućnostima struke govorila je Sandra Bischof, dekanica Tekstilno-tehnološkog fakulteta u Zagrebu. Tekstilno-tehnološki fakultet jedini je fakultet u polju tekstilne tehnologije u Republici Hrvatskoj i jedina je institucija koja sustavno radi na razvoju svog znanstvenog polja. Fakultet je član organizacije Europske zajednice visokoškolskih ustanova na području tekstila (AUTEX).
U svojoj 50-godišnjoj djelatnosti (najprije u sklopu Tehnološkog fakulteta) te 20-godišnjoj samostalnoj djelatnosti TTF je dao vrijedan doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva u području svoga djelovanja, ponajprije obrazujući visokokvalitetne i svestrane inženjere, diplomirane inženjere, magistre i doktore znanosti ali i izvođenjem razvojno-istraživačkih i stručnih projekata za hrvatsko gospodarstvo.
|
Nakon stanke, uslijedio je panel pod nazivom Aktualni trenutak kožarsko-prerađivačke industrije.
Na panelu su sudjelovali: Nada Zver – direktorica, Ivančica, Ivanec; Zlatko Novosel - rukovoditelj INKOP Koža, Poznanovec; Zoja Crnečki – direktorica Sektora za industriju, HGK; Ante Rezo – Sektorsko vijeće za tekstil i kožu, MINGO; Vjekoslav Rakamarić – pomoćnik ministra poduzetništva i obrta RH; Goran Popović – Associate Banker, EBRD i Nikola Ključariček – rukovoditelj Direkcije kreditiranja velikog gospodarstva, HBOR.
|
|
 |
|