13.11.2013.
U HGK, 13. studenoga 2013. održan prvi dan 11. međunarodne konferencije o cjeloživotnom učenju i razvoju ljudskih potencijala -EDUCA PLUS-
Glavni ciljevi ovog stručnog skupa su razmjena znanja i iskustava, upoznavanje s dobrim poslovnim praksama na nacionalnoj razini te razini poduzeća kao i međusobno umrežavanje sudionika koje može pripomoći u ostvarivanju poslovnih rezultata, rekla je Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK za gospodarstvo, međunarodne i EU poslove otvarajući prigodnim govorom Međunarodnu konferenciju o cjeloživotnom učenju i razvoju ljudskih potencijala EDUCA PLUS koja se održava 13. i 14. studenoga 2013. u Vijećnici HGK.
Tom prigodom Vesna Trnokop Tanta naglasila je kako HGK već dugi niz godina sustavno radi na povezivanju obrazovnog i znanstvenog sustava s gospodarstvom.
Na skupu će se razmatrati niz važnih tema kao što su primjerice analiza tržišta s obzirom na izazove i učinke za zapošljavanje, razvoj ljudskih potencijala i cjeloživotno profesionalno usmjeravanje karijere; izazovi ženskog poduzetništva te trendovi u razvoju ljudskih potencijala.
Pokrenuli smo niz akcija kako bismo artikulirali prepoznatljivost hrvatskih proizvoda i usluga te smo istovremeno planski ukazivali na sve veći značaj ljudskih potencijala na suvremenom tržištu, ustvrdila je Vesna Trnokop Tanta.
Male zemlje poput Hrvatske održivu konkurentnost mogu ostvariti prije svega uz pomoć razvijanja obrazovnog i znanstvenog sustava koji produciraju kompetentne pojedince za kojima postoji potreba u svijetu rada.
Precizno i sveobuhvatno utvrđivanje potreba gospodarstva za radnom snagom određenog profila trebalo bi se povezati s procesima u obrazovnom sustavu što se pokazalo kao iznimno složena zadaća i za sada nisu ostvareni zadovoljavajući rezultati.
Pri tome se u Hrvatskoj ulaže znatno manje u obrazovanje i znanost u odnosu na razvijene zemlje. Ujedno tek oko dva posto hrvatskih građana u dobi od 25 do 64 godine sudjeluje u nekom od programa obrazovanja odraslih.
Hrvatsko tržište rada permanentno se mijenja, a neke od tih promjena odnosno karakteristika su starenje radne snage, regionalna depopulacija, iseljavanje uključujući i odlazak iz zemlje, nedostatak određenih zanimanja, relativno visoka cijena radne snage te slaba mobilnost u smislu prekvalifikacije.
Ova konferencija treba ne samo sustavno utvrditi sve probleme i poteškoće već i uobličiti odgovarajuća rješenja koje treba pretočiti u konkretnu akciju u koju će biti uključene sve relevantne institucije, poručila je Vesna Trnokop Tanta.
|
Damir Sertić, predsjednik Zajednice za razvoj ljudskih potencijala pri HGK naglasio je da cjeloživotno obrazovanje odraslih u Hrvatskoj ima tradiciju dulju od sto godina. Naime već tada osnovano je prvo pučko učilište čiji je rad poticalo andragoško društvo te druge institucije i organizacije.
Za uspješno poslovanje vrlo su važni partnerski odnosi koji danas sve više dobivaju na značaju i to moraju imati na umu poduzetnici i menadžeri.
Svijet se globalizirao te je postao izuzetno međuovisan pri čemu se ujedno ubrzano mijenja, ustvrdio je akademik Ivo Šlaus. Indeks klimatskih promjena je jedan od indikatora koji ukazuje na sve izraženije ekološke probleme a gotovo tri milijuna ljudi umire zbog industrijske polucije.
Ipak ostvaren je čitav niz pozitivnih promjena kao što su primjerice produljivanje životne dobi, dekonolizacija, završetak hladnog rata te povećanje ekonomskog bogatstva. Bez obzira na to, razlike u bogatstvu u svjetskim relacijama nikada nisu bile veće pa je tako tisuću najbogatijih ljudi na svijetu bogatije od gotovo trećine svjetskog stanovništva.
EU je utvrdila kako su za daljnji gospodarski prosperitet važne inovacije ali istovremeno EU nije našla odgovarajuća rješenja za financijsku i socijalnu krizu. U Hrvatskoj jedan od najvećih problema je previsoka stopa nezaposlenosti i to treba rješavati razvojem poduzetničke klime.
|
Dr. sc. Viktor Gotovac s Pravnog fakulteta u Zagrebu upozorio je na brojne promjene odnosno procese koji su u tijeku na svjetskoj tržišnoj sceni kao što su globalna kriza, promjena demografske strukture, promjena radnih procesa, rast važnosti obrazovanja, jačanje uloge znanja i kompetencija u gospodarstvu.
Pri tome radnici bolje reći stručnjaci sve su više u poziciji da samostalno upravljaju svojim karijerama. Nužno je sustavno razvijati kulturu rada i pregovaranja kao važnih sastavnica organizacijskih odnosa.
Unutar EU provode se brojne reforme pa i reforme radnog zakonodavstva i te procese Hrvatska mora slijediti, rekla je Marina Kasunić Peris iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Nužno je olakšati proces otpuštanja radnika te povećati internu fleksibilnost.
Fleksibilni oblici rada olakšavaju ulazak u svijet rada pri čemu upravljanje ljudskim resursima može olakšati, ubrzati i amortizirati posljedice restrukturiranja. Zakonskim propisima valja osigurati fleksibilnost radnog vremena, omogućiti lakše restrukturiranje poslodavaca, jačati sigurnost radnika te uklanjati administrativne prepreke. Uskoro će se usvojiti novi paket radnih zakona koji će pored ostalog ojačati suradnju kapitala i rada.
Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije napomenuo je da zaposlenost nije samo najvažnija odrednica položaja ljudi u svakoj zemlji, već je isto tako bitna u pružanju smisla, dohotka, socijalne podrške, kvalitete života i način sudjelovanja u društvu.
Odgovarajućom ekonomskom i socijalnom politikom treba se osigurati da svi građani, pa i siromašni, imaju koristi od gospodarskog rasta i razvoja. Država treba biti ponajviše usmjerena na stvaranje mogućnosti da ljudi rade i zarade, a što manje bi trebala biti posvećena preraspodjeli postojećeg bogatstva u društvu.
Predrag Bejaković naglasio je kako je najvažniji cilj socijalne politike omogućiti ljudima novo zapošljavanje ili povratak u svijet rada. Nije presudno stvarati nove zakone i stalno mijenjati organizacijske strukture, nego treba poboljšati poštivanje postojećih zakona a ujedno je poželjno ugraditi pozitivne poticaje koje će građani prepoznati.
Pozornost i rješenja u radnom zakonodavstvu ne smiju biti usmjerena samo na izravne i kratkotrajne nego na posredne i dugotrajne učinke politika ili mjera na cijelo društvo, a ne samo na pojedinu skupinu, zaključio je Predrag Bejaković.
Već jedanaestu godinu zaredom Centar za razvoj ljudskih potencijala HGK organizira Konferenciju koja kao i uvijek nudi dva dana ispunjena kvalitetnim sadržajem s ciljem informiranja poduzeća, institucija i organizacija o najnovijim trendovima s područja razvoja ljudskih potencijala.
|
|
 |
|