|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Ante Gavranović i Srećko Sertić
|
|
|
|
|
|
Očuvanje obrtničke trgovine
|
|
Očito je prema zakonskim rješenjima da kreatori ekonomske politike i uvjeta poslovanja ne poštuju u dovoljnoj mjeri primjedbe i iskustva same struke
|
Ovogodišnji, već tradicionalni susret trgovaca-obrtnika u organizaciji Hrvatske obrtničke komore, poslužio je za kvalitetnu raspravu o stanju i problemima ukupne trgovačke djelatnosti, s posebnim osvrtom na rad i uvjete poslovanja malih trgovaca. Najviše je, što i ne čudi s obzirom na ukupno stanje gospodarstva, bilo riječi o strategiji opstanka male trgovine, koja je ozbiljno ugrožena.
Već sam podatak da se od 2008. na ovamo smanjio broj trgovaca obrtnika sa 17.403 na 13.574 (na dan 31. listopada 2012.) i da je u tom vremenu izgubljeno 14.061 radno mjesto dovoljno jasno govori o nepovoljnim kretanjima. Ona se, nažalost, i dalje nastavljaju. Samo u ovoj godini radom je prestala 431 obrtnička trgovina i izgubljeno je 1336 radnih mjesta.
|
Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a, naglasio je da je obrtnička trgovina zbog neadekvatnog zakonskog uređenja ove specifične problematike u vrlo teškom položaju, koji ne pridonosi njenom razvoju. Izrazio je nadu da će neka nova zakonska rješenja više uvažavati stvarno stanje i problematiku struke.
Posebno je naglasio kako se HOK zalaže za uvođenje reda na tržištu, ali je ukazao i na neprihvatljiv pristup fiskalizaciji kroz nametanje teze kako su trgovci-obrtnici i ugostitelji – nepošteni. Poseban problem predstavlja prodaja poslovnog prostora, koja obrtnike-trgovce stavlja u neravnopravan položaj.
|
Suradnjom do boljih rezultata
Vedran Kružić, pomoćnik ministra gospodarstva, u osvrtu na objektivni pad potrošnje naglašava borbu za postojeća radna mjesta, ulaganja u proizvodnju i novo zapošljavanje kao temeljne pravce nastojanja Vlade u traženju izlaska iz krize. Ministarstvo gospodarstva će u suradnji s partnerima – HOK, HGK i HUP – tražiti prihvatljiva rješenja za trgovinu uopće, a posebno za malu trgovinu koja je u posebnim teškoćama.
Nastojanja MINGO-a idu i u pravcu traženja boljih rješenja kod zaštite potrošača, jer praksa pokazuje da 50 posto svih pritužbi potrošača dolaze upravo iz sfere trgovine.
Mirela Hok, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta, obavijestila je o nastojanjima MINPO-a da snažnim poticajnim mjerama podrži razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Sredstva za te namjene su osigurana, a zajedno sa sredstvima drugih ministarstava ona će u 2013. premašiti 1,2 milijarde kuna.
|
Darko Knez, predsjednik Uprave Konzuma, ukazao je na suradnju s trgovcima-obrtnicima preko Agrokora i Velpro-a i obostranog interesa da se takva suradnja nastavi. Ona je, u stvari, i jedan od instrumenata otpora sve većoj koncentraciji velikih trgovačkih lanaca odnosno opstanku domaće trgovine.
Ukazao je na jedan novi aspekt gledanja na trgovinu, prema kojem je širenje mreže na drugim područjima svojevrstan izvoz usluge, pa bi i to trebalo priznavati kao izvozni rezultat.
Upozorio je, također, na svjetske trendove gdje se potrošači ponovno vraćaju maloj trgovini i u svom ponašanju pokazuju puno više racionalnosti. Upravo stoga mali prodajni objekti imaju budućnost.
Sanja Major, načelnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, upoznala je skup s mjerama aktivne politike zapošljavanja i za obrtnike, oblicima sezonskog zapošljavanja i fiskalnim olakšicama za zapošljavanje nezaposlenih. Najavila je i nova zakonska rješenja o privremenim i povremenim poslovima, koja bi trebala uvesti više reda ali i sigurnosti na tržištu rada.
|
Kako zaustaviti pad obrtničke trgovine?
Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovaca pri HOK-u, upozorio je da je kupovna moć stanovnika Hrvatske na 39,9 posto prosjeka zemalja EU (5.085 eura prema 12.872 eura), čime se velikim dijelom određuje i struktura potrošnje. Dok se u Hrvatskoj pretežni dio potrošnje odnosi na hranu, taj udio u Velikoj Britaniji i SAD iznosi samo 7-8 posto.
Ukazujući na nepovoljna kretanja u smanjenju broja obrtničkih trgovina i padu zaposlenosti, Vukelić upozorava na činjenicu da mediteranske zemlje čuvaju malu trgovinu kao svoju posebnost, dok ona u sjevernoj Europi praktički i ne postoji. Upozorio je na velika izdvajanja koja se traže od poduzetnika i na nepovoljne trendove kojima je izložen obrtnik-trgovac.
Prekomjerno granatiranje, kako je Vukelić nazvao prevelike fiskalne i parafiskalne namete obrtnicima-trgovcima, sigurno ne pridonosi osnovnim ciljevima: boljoj opskrbi, napose pojedinih udaljenijih naselja ili otočnoj trgovini. Za Zakon o fiskalizaciji tvrdi kako je neprimjeren rok za njegovu primjenu, ukazujući da je u susjednoj Srbiji fiskalizacija ukinuta za 35 djelatnosti, jer se pokazala neproduktivnom.
|
Novi pristup tržištu i tržišnim odnosima
Prof. dr. Stipe Lovreta, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, održao je vrlo nadahnuto izlaganje na temu: Kako da se mala trgovačka društva i obrtnici održe na tržištu. Pritom je ukazao na ugrožavanje pozicije malih trgovačkih poduzeća, a napose obrtnika, na tržištima Europske unije i RH, kao i na aktualne strategije subjekata maloprodaje.
Mali trgovci se tim kretanjima odupiru SWOT analizama u pogledu svoje realne konkurentske pozicije. Po njemu, suvremena tržišta treba promatrati kao sustav stvaranja nove vrijednosti potrošačima, pri čemu je proces kreiranja vrijednosti fokusiran na kupcu, a ne na prodavaču, a rezultat je njihova obostranog djelovanja.
Prof. Lovreta upozorio je na određena kretanja o kojima se vodi nedovoljno računa u praktičnom životu:
• Očigledni konflikti postoje između korporativne i javne politike u domenu izbora mako i mikro lokacije trgovačke mreže;
• Veliki prodajni objekti na slobodnim lokacijama izvan grada smanjuju tržišni udio gradskim trgovačkim centrima;
• Veliki objekti ugrožavaju male prodajne objekte neovisnih detaljista;
• Učinci od velikih prodajnih objekata ne kompenziraju gubitak posla malih i neovisnih trgovaca; i
• Manje mobilni potrošači ne koriste učinke nižih cijena i širokog izbora robe i usluga koji se nalaze u ponudi velikih prodajnih objekata.
Upravo zbog ovih neuravnoteženih odnosa potrebno je razraditi jasnu strategiju razvoja trgovine u Hrvatskoj, pri čemu je neophodno uspostavljanje određene ravnoteže između liberalne i restriktivne politike toga razvoja. Ukazao je na određene prednosti malih trgovina u odnosu na veća trgovačka poduzeća i zaključio izlaganje pozivom na udruživanje smatrajući to jedinom ispravnom strateškom alternativom za male i neovisne trgovačke tvrtke i obrtnike u cilju zajedničke nabave i marketinga radi vlastitog fizičkog opstanka. U svakom slučaju, predstoji teška borba za stalne i lojalne kupce, koji su najbolja garancija toga opstanka.
|
Negativne posljedice liberalizacije tržišta
Stipan Bilić, direktor Kondina, udruženja hrvatskih konditora, govorio je na temu „Uređivanje tržišta u funkciji razvoja Republike Hrvatske“. Upozorio je na nepovoljno nasljeđe u pogledu statusa i društvenog tretmana trgovine u ranijim, pa i sadašnjem ekonomskom sustavu.
Tranzicija je obavljena formalistički i do suštinskih promjena nije došlo usprkos promjeni sustava vlasništva i društvenog uređenja, pri čemu se nije sagledalo negativne posljedice liberalizacije tržišta. Ulazak stranih trgovačkih lanaca nije donio očekivane promjene u pogledu cijena i zapošljavanja. Istodobno, dolazi do poremećaja: u razdoblju od 2002.-2010. U trgovinu je uloženo više nego što iznose ukupna ulaganja u proizvodnju, pa je narušena potrebna ravnoteža proizvodnje i trgovine.
Republika Hrvatska se nalazi na pragu ulaska u EU, što je politički poželjno i prihvatljivo, ali trebamo voditi računa da je EU sustav u kome se vodi, na tržištu, sofisticirana borba za nametanje svojih ekonomskih interesa.
Ta borba vodi se posvuda, a najizraženija je na tržištu. Provodi se putem trgovine i trgovanja. Ako želimo biti razvijeni, ako želimo dobar i solidan standard i ako nemamo(a nemamo) stečenih ekonomskih prednosti, onda moramo domaće tržište i trgovanje na domaćem tržištu usmjeriti prema cilju da na svojem tržištu ostvarujemo korist i da od našeg domaćeg tržišta počnemo graditi naše društveno bogatstvo. Stoga je nužno imati viziju i pronaći način da prednosti domaćeg tržišta koristimo za vlastiti razvoj.
Tvrdim, kaže Bilić, da kod nas uređenje našeg tržišta i svih odnosa na tržištu, ali jednako tako i svega što se odnosi na funkcioniranje trgovine kao gospodarske grane, u proteklih dvadesetak godina, nije provedeno na način da se najprije izvršila „smotra stanja“, niti su utvrđene zatečene slabosti ili prednosti u odnosu na okruženje.
Stoga je posve logično što smo gubili svaku tržišni i gospodarsku „bitku“ ali i „ukupan gospodarski rat“ i na domaćem i na inozemnom tržištu, ali uz „gubitak tih bitki“ izgubili smo i velik dio proizvodnje što znači da smo izgubili rat (barem djelomično). Ovim smo na domaćem tržištu inozemnom gospodarstvu dali prednost nad domaćom proizvodnjom.
|
Razvoj trgovine, posebno u posljednjih desetak godina, odvijao se bez potrebnih prostornih planova i bez propisa koji planiraju razvoj i širenje trgovine.
Ti trgovački centri nisu – smatra Bilić – doprinjeli snižavanju maloprodajnih cijena i njihovom izgradnjom nije ostvaren pozitivan učinak smanjena troškova distribucije. Jedino što su ubrzali propast mnogo malih trgovina, a mnoga mala mjesta ostala su bez prodavaonica.
Bilić je na konkretnim računicama pokazao da su – po gruboj procjeni – neadekvatnim gospodarskim sustavom u proizvodnji i trgovini domaći proizvodi nepotrebno skupi i imaju cijenu preko 30-40% u odnosu na cijene koje bi bile da nema sustavno ugrađenog umjetnog povećanja cijena.
Od ovog umjetnog povećanja cijena s jedne strane veliku korist imaju strani proizvođači (koji koriste ovo tržište), a s druge strane dio tih neopravdanih prihoda koristi trgovina i iz njih plaća izgradnju trgovačke mreže koja upropaštava domaću proizvodnju.
Radi zaštite potrošača, a zbog održavanja tradicionalne proizvodnje i potrošnje, bilo bi potrebno čak propisati obvezu da maloprodaja mora imati po svim vrstana roba najmanje 70 posto domaćih proizvoda, a unutar te kvote domaćih proizvoda mora biti propisom određeno da barem 30 posto budu lokalni proizvodi.
To je, zapravo, jedini mogući oblik zaštite naših posebnosti, a što podržava praksu u svijetu da se do 90 posto prehrambenih proizvoda troši lokalno.
Prevelik broj parafiskalnih nameta
Mladen Županić, član Ceha trgovaca HOK-a, istako je niz konkretnih problema s kojima se sučeljavaju mali trgovci-obrtnici u svakodnevnoj praksi. Pritom je posebno upozorio na ukupno nepovoljan zakonski okvir poslovanja, pri čemu posebno na prevelik broj neporeznih nameta koji otežavaju i poskupljuju poslovanje.
Izjednačavanje uvjeta i obveza poslovanja velikih i malih je kontraproduktivno, jer je često i nelogično i stvara malim trgovcima nepotrebno dodatne troškove. Uvođenjem fiskalizacije neće se postići očekivani efekti u pogledu suzbijanja rada na crno, a mogućnosti kontrole postojale su i u sadašnjim zakonskim okvirima.
Osmi susret trgovaca Hrvatske obrtničke komore završio je donošenjem odgovarajućih zaključaka koji će se uputiti nadležnim ustanovama.
|
|
Zaključci 8. susreta trgovaca HOK-a
|
1. Ceh trgovine pozdravlja Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom i smatra da će pomoći da se s tržišta uklone oni koji dijelom nelegalno posluju i skloni su poreznoj evaziji. Istovremeno, Ceh upozorava na i dalje visoku prisutnu sivu ekonomiju, koju ovaj Zakon može i pojačati. Također Ceh izražava solidarnost s ugostiteljima koji imaju neprimjereno kratak rok za prilagodbu, te traži da se rok primjene za sve prolongira do 1. srpnja 2013. godine, te da se u početku primjene izbjegne kažnjavanje zbog mogućih nenamjernih grešaka ljudi kao i sustava.
2. Ceh trgovine neposredno pred ulazak Hrvatske u Europsku uniju, traži osnaživanje partnerstva hrvatske proizvodnje i trgovine, kao jamca opstanka i jačanja hrvatskog gospodarstva na jedinstvenom EU tržištu.
3. Ceh traži promptnu akciju svih relevantnih faktora zbog ukidanja niza postojećih neprovedivih, nepotrebnih i ograničavajućih propisa na temelju dokumenata zaboravljenog Hitroreza.
4. Ceh trgovine u uvjetima ozbiljne ugroženosti male trgovine zahtijeva da inspekcijske službe unaprijede savjetodavno djelovanje, posebice u slučajevima manjih i nenamjernih pogrešaka u poslovanju trgovaca.
5. Tražimo izradu Vodiča dobre prakse za trgovce po uzoru na Vodiče za ugostitelje u kojem bi se objedinjeno prikazao zakonski okvir poslovanja.
|
|
 |
|