|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Ante Gavranović i Srećko Sertić
|
|
|
|
|
Govori potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, prof. dr. sc. Branko Grčić
|
Država nije zadužena za direktno otvaranje radnih mjesta, ali mora pokrenuti određene projekte koji će to omogućiti i koji će otvoriti široka vrata privatnom kapitalu da započne realizirati već ranije pripremljene i posve nove projekte. Prioritet je energetika, promet i infrastruktura, kao i turizam jer mislimo da u tom segmentu možemo ostvariti najbrže rezultate. Pokretanjem novog investicijskoga ciklusa očekuje se preokret negativnih trendova.
|
Hrvatska je na ozbiljnoj gospodarskoj raskrsnici. Već godinama ostvarujemo negativne stope rasta, a nepovoljni trendovi u proizvodnji, zapošljavanju, izvoznim rezultatima i ukupnom zaduženju postaju zaista zabrinjavajući. Vlada Zorana Milanovića pokušava snažnim impulsima oporavka gospodarskih kretanja prekinuti taj nepovoljan trend, zasad dosta neuspješno.
To izaziva određene nedoumice u široj javnosti. Postavljaju se mnoga pitanja o stvarnoj budućnosti. Na neka od njih potražili smo odgovore kod prof. dr. Branka Grčića, potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja, koji u ovom trenutku 'drži uzde' nad gotovo svim budućim gospodarskim kretanjima.
|
|
Smanjiti krupne razvojne razlike
|
Usklađeni regionalni razvoj pretpostavka je šireg uređenja i mogućeg prosperiteta hrvatske države. Koje su temeljne odrednice kojima se rukovodite kad promišljate regionalni razvoj Hrvatske?
– Kako je zacrtano u Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2011. – 2015., kad je riječ o regionalnoj razvojnoj politici, ciljevi su smanjiti krupne socijalne i ekonomske regionalne razvojne razlike, povećati konkurentnost gospodarskih sustava u svim hrvatskim regijama i osposobiti Hrvatsku za učinkovito korištenje pretpristupnih, odnosno strukturnih fondova EU-a.
Za zadnjih šest mjeseci proračunskog razdoblja 2007. – 2013., Hrvatskoj je samo za provedbu Kohezijske politike alocirano 450 milijuna eura, a procjenjuje se da bi u Financijskoj perspektivi 2014. – 2020. našoj zemlji bilo na raspolaganju za sve programe između 11 i 13 milijardi eura. Uz investicijski ciklus koji pokrećemo, moramo se dobro pripremiti za korištenje novca iz EU fondova.
Evo, početkom prosinca Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije organiziralo je radni sastanak s gradonačelnicima velikih gradova, koji imaju više od 35.000 stanovnika i gradova sjedišta županija kako bismo ih upoznali s pripremama Republike Hrvatske za korištenje EU fondova, aktivnostima u ministarstvu za pripremu strateških projekata regionalnoga razvoja te izazovima i prilikama koje se pružaju velikim gradovima u financiranju projekata sredstvima iz EU fondova.
Početkom 2013. krenut ćemo po Hrvatskoj kako bismo identificirali probleme i potencijale razvoja, u taj će projekt biti uključene sve državne institucije, sva ministarstva i agencije. Posebno nas zanima mogućnost novih projekata u jedinicama lokalne i područne samouprave i kako država može pomoći u njihovoj realizaciji, kao i u potpori, restrukturiranju i jačanju gospodarstva u našim regijama.
|
|
Svima iste startne pozicije
|
Veliku polemiku, pa i nezadovoljstvo, izaziva odluka da se Hrvatska podijeli na dvije razvojne regije. Smatrate li – i zašto – da je to najracionalnija podjela? U kojoj je mjeri to ekonomska, a koliko politička odluka?
– To je politička odluka sa značajnim ekonomskim učincima. Svi imaju iste startne pozicije, i razvijeni Zagreb, i nerazvijeniji krajevi zemlje. Novca ima, samo je pitanje kako ćemo ga apsorbirati.
Svi dijelovi Republike Hrvatske moći će ravnopravno pristupiti EU fondovima. Svima onima koji imaju manji kapacitet pomoći će država kroz obrazovanje i jačanje kapaciteta, ali i izravno kroz financijske potpore za pripremu i provedbu projekata.
Kako se to uklapa u inicijative EU da buduća Zajednica bude „Europa regija“?
– Upravo takva podjela je na tragu toga da se Hrvatska prilagodi teritorijalnoj klasifikaciji Europske unije kako bi bila kompatibilna s europskim uređenjem regija.
|
|
Ipak promjene u teritorijalnom ustrojstvu
|
Što je prevagnulo u odluci da se ne dira u teritorijalno ustrojstvo Republike Hrvatske? Bilo je puno govora da imamo previše županija, gradova i općina i da je to prepreka racionalnijem ponašanju. Što je prava istina? I što u tom pogledu možemo očekivati?
– Dijelom će se intervenirati u teritorijalni ustroj kako bi se nadležnosti jedinica lokalne i područne samouprave bolje prilagodile stvarnim fiskalnim kapacitetima. Pripremamo podlogu za to na temelju studije koju će izraditi Ekonomski institut. Veliki broj tih malih općina ispunio je svoju funkciju upravo kroz male investicije koje su poboljšale uvjete života, posebno u ruralnim prostorima Hrvatske.
Međutim, postoji ozbiljan problem u preko 100 malih općina koje danas i zbog utjecaja krize teško preživljavaju a svojim izvornim prihodima ne mogu financirati niti plaće načelnika i njegove administracije. To je razlog preispitivanja njihovog položaja jer bismo htjeli da općine koje egzistiraju imaju prvenstveno razvojnu funkciju, odnosno potencijal za kapitalna ulaganja, a ne samo da se novac troši na ono što zovemo hladni pogon.
|
|
Hrvatska zna kuda plovi ovaj brod
|
Stalno se tvrdi da Hrvatska nema strategiju vlastitoga razvoja. Znamo li mi kuda plovi ovaj brod? Koji su nam prioriteti? Kako se to odražava na budući regionalni razvoj?
– Naravno da znamo. Vlada je, kroz svoj predizborni program, a potom i program rada – definirala prioritete i na tome radi. Naša je zadaća davanje impulsa oporavku gospodarstva. Država ima odgovornost mijenjati poslovnu klimu i poticati nove investicije, sve u funkciji otvaranja novih radnih mjesta i zapošljavanja onih koji su u krizi ostali bez posla.
Država nije zadužena za direktno otvaranje radnih mjesta, ali mora pokrenuti određene projekte koji će to omogućiti i koji će otvoriti široka vrata privatnom kapitalu da započne realizirati već ranije pripremljene i posve nove projekte.
Na tom je tragu investicijski plan koji smo predstavili ovog mjeseca. Prioritet nam je energetika, promet i infrastruktura, kao i turizam jer mislimo da u tom segmentu možemo ostvariti najbrže rezultate. Pokretanjem novog investicijskoga ciklusa, očekujemo preokret negativnih trendova.
S obzirom da smo časopis koji se pretežito bavi problemima trgovine, zanima nas gdje vidite njeno mjesto u budućem regionalnom razvoju? Ovih dana pročitali smo podatak da više od 4000 malih mjesta uopće nema trgovinu. Treba li država u takvim slučajevima intervenirati ili sve prepustiti isključivo tržištu i interesima za profitom? Je li to problem regionalnog razvoja?
– Veliki trgovački centri umanjili su šanse malim trgovcima i nije čudno da nema dovoljno poslovnog interesa za otvaranje trgovina u tim malim mjestima. Država na više načina podupire poduzetnike u manje razvijenim područjima, no svaki poduzetnik ulazi u posao za koji procjenjuje da mu je isplativ.
Znam isto tako da brojni mali trgovci diljem zemlje imaju svoje mjesto, dućani u susjedstvu mnogim su građanima prvi izbor kad im što zatreba, nerijetko su otvoreni i u večernjim satima kako bi bili pri ruci svojim mušterijama i poboljšali prihode.
|
|
 |
|