Seniko studio
Broj 5-6/2012
Izdvajamo iz broja:
Broj 5-6-2012 - Ante Gavranović
Impulsi oporavku gospodarstva - Ante Gavranović i Srećko Sertić
8. susret trgovaca HOK-a - Ante Gavranović i Srećko Sertić
Stalna borba za prava radnika i uvjete rada - AG i SS
XII. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem
Do kada će raditi to što nam rade? - prof. dr. sc. Nikola Knego
„Mijo Mirković: Trgovina i unutrašnja trgovinska politika – pretisak s komentarima“ - Grupa autora
Osvrt na skup Perspektive trgovine 2012. - Mia Delić, mag. oec. i Blaženka Sukser, mag. oec.
E-poslovanje za točnije podatke i velike uštede
Zaklada Adris: Svečanom dodjelom zaključen šesti donacijski ciklus
Ekopark Kraš – zabava za sve generacije samo 20 minuta od Zagreba
JTI dobitnik certifikata Poslodavac Partner
Održana 77. Zlatna igla zagrebačkih obrtnika
S a d r ž a j - 5-6 - 2012
Skladište - ključna točka u opskrbnom lancu
Približava se kraj godine i neizbježna inventura koja nas po tko zna koji puta može zateći i uglavnom neugodno iznenaditi. Da li je u pitanju manjak na skladištu za koji još moramo platiti i porez po otpisu, ili ogromna zaliha koja nam veže dragocjena sredstva, svejedno je! Možemo se samo lupati po glavi i predbacivati si da smo o tome trebali ranije razmišljati.


Ali nikad nije kasno!
Na ulaganje u automatizaciju skladišta koje rješava ove probleme i u dobar softver za vođenje inventure i skladišnog poslovanja neki gledaju kao trošak, a neki kao investiciju. S namjerom da dobijemo ove odgovore, postavili smo nekoliko pitanja Veljku Bituhu, direktoru informatičke tvrtke Sel-met d.o.o. koja se dugi niz godina bavi ovom tematikom.
Je li ulaganje u skladišno poslovanje trošak ili dobra investicija?

Bituh: Ulaganje u skladišno poslovanje nikako se ne može zvati troškom! Nažalost, većina tvrtki na to gleda kao na trošak! Uglavnom menadžment pri razmišljanju o modernizaciji sebi postavlja pitanja kao što su: možemo li si to priuštiti, imamo li toliko novca? A to je krivi pristup!

Skladište je jedno od ključnih točaka u opskrbnom lancu. U krizna vremena, u nastojanju da se smanje troškovi, baš se tu rade greške. Brojne su tvrtke koje te greške privremeno uvide po godišnjoj inventuri, kada se suoče s manjkovima. Čim to prebole, okrenuti poslovnim izazovima i borbi za opstanak, okrenu se budućnosti i zaborave na to.

Za svaku se tvrtku može analizom utvrditi koliko im smanjenje grešaka u isporuci ili povećanjem produktivnosti u sladišnom poslovanju, može doprinijeti u novonastalim vrijednostima i prihodu. Činjenica je da je ljudski rad najutjecajniji čimbenik u trošku skladišnog poslovanja.

Racionalizacija ulaganja u modernizaciju, jedno je od rješenja koje smanjuje potrebu za brojem ljudi u skladištu uz povećanje broja isporuka, a uz to i povećanje točnosti u isporukama. Prema VDC istraživanjima uštede koje se postižu prelaze 30%!

Kako to ostvariti? Odgovor leži u informatizaciji i modernizaciji.

Uvođenje bežičnog rada, barkoda, terminala, implementacija standarda i kvalitetnih softverskih alata dostupna su rješenja. Provođenje inventure ručnim barkod terminalima nekoliko je puta brže i jeftinije nego provesti je ručno. Treba naglasiti da je ulaganje u modernizaciju sigurna investicija s brzim povratom, pogotovo u ovim vremenima u kojima svako traži rezerve i dodatni prostor za poboljšanje.

Povrat ulaganja (ROI) u modernizaciju skladišnog poslovanja prosječno je 18 mjeseci!
U kolikoj su mjeri kod nas automatizirana skladišta?

Bituh: Situacija koju nalazimo u velikim tvrtkama (proizvođačima, distributivnim lancima i velikim trgovcima) znatno se razlikuje od situacije u srednjim i malim poduzećima.

Najčešće kod velikih nailazimo na određeni stupanj kakve takve automatizacije, dok su kod malih i srednjih tvrtki to rijetki i svijetli primjeri.

Čak i u automatiziranim rješenjima gotovo da nema postojećeg sustava koji se ne bi dao unaprijediti, a time dodatno smanjiti troškove poslovanja i povećati produktivnost.

Razlozi su razni i višeslojni: od dugogodišnjeg nedostatnog ulaganja u informatizaciju, do isprika na današnju neperspektivnost i krizno vrijeme.

Gotovo da i nema tvrtke koja danas ne koristi računalo u poslovanju. U prvoj fazi to je potreba za ERP-om. Isporučitelji softvera, kako bi pridobili kupce, dodavali su ERP-ovima neke funkcionalnosti kojima se olakšava rad u skladištu. S takvim bazičnim funkcijama korisnici pokrivaju robno poslovanje i neki su time zadovoljni.

Najbrojnija su baš takva rješenja. Prednost ovakovih rješenja je da ne koštaju gotovo ništa. Mane su brojne od rada s papirima, koji su sada samo kompjuterom ispisani, a dovode do čestih zamjena šifri, sporih i ponekad krivih isporuka i sl. Katkada se u takvo poslovanje dodaje i rad s jeftinim barkod terminalima i to najčešće u tzv. batch obradi, koristeći višestruki prijenos podataka. Ovo pridonosi malom poboljšanju, ali ni izdaleka koliko donosi uvođenje prave automatizacije kvalitetnom i robusnom opremom.

Praksa je pokazala da je puno bolje i jeftinije koristiti skuplju i kvalitetniju opremu koja osigurava duži životni vijek. Najčešće takva oprema ima i podršku u vidu lokalnog servisa i održavanja.

Današnja razina tehnike i primjenjene tehnologije koja se koristi u skladištima i pri inventurama, omogučava upravljenje informacijama u stvarnom vremenu što je ključ uspjeha.
Kako radi moderno skladište?

Bituh: Nove tehnologije donose mogućnosti koje, da bismo bili konkurentni, moramo apsorbirati ili nestajemo s tržišta. Prvenstveno su tu umreženje i bežičnost, odnosno mobilnost.

Barkod tehnologija, koja i nije tako stara, donijela je revoluciju u brzom i točnom automatskom prepoznavanju. Danas ju rapidno dopunjeje RFID (radiofrekvencijska identifikacija) koja pruža dodatne mogućnosti u podacima koji su povećanog obima, ali i promjenljivi. Tu su i sve kompleksinija softverska rješenja (s real time informacijama).

Ukratko, skladišta je potrebno međusobno povezati i u njih instalirati WiFi opremu. Opremiti ih opremom za rukovanje robom, barkod i/ili RFID terminalima, te osigurati dobar softver koji omogućava i elektronsku izmjenu dokumenata.
Označavanje robe u skladištu i lokacija robe također je condicio sine qua non!

Kod većih i zahtjevnijih sustava primjenjuju se dizalice, roboti, transporteri i tehnike izuzimanja robe koje mi u struci zovemo pick by voice i pick by light.

U praksi, za manje i srednje tvrtke, umjesto skupog WMS-a, može se primjeniti tzv. WCM (Warehouse control system). To je komercijalno dostupniji paket koji postojećem ERP-u, sa spomenutim skladišnim funkcionalnostima, dodaje i one koje manjkaju i time omogućavaju nedostatne funkcionalnosti (to su najčešće lokacija u skaldištu, repozicioniranje, pakiranje/ambalaža, manjkajući dokumenti...).

Jedna od važnih potreba u skladišnom poslovanju je mjerenje i bilježenje aktivnosti.
LMS (labour management system) je alat za kontrolu učinkovitosti i smanjenje cijene rada objektivnim mjerenjem obavljenog rada prema preddefiniranim standardima.

Alat je to za planiranje skladišnog protoka i upravljanje količinom regularnog, prekovremenog rada ili rada u drugoj smjeni. Radi na način da sprema podatke o potrebnom vremenu za svaku aktivnost te je uspoređuje s unaprijed utvrđenim standardom. Skladištar sam ima uvid u svoju efikasnost, kao i uvid u ostvarene performanse cijelog skladišta.
Inventura u modernom skladištu je gotovo nepotrebna!

Zaključimo:
Bežičnost, rad s lokacijama i označavanjem prema standardu, automatko prepoznavanje barkodom i RFID-om, dostupnost i upravljanje informacijama u stvarnom vremenu, kontinuirana analiza i unapređivanje poslovnih procesa preduvjeti su za moderno skladište.
Što je trenutna preokupacija vaših korisnika i kako se pripremaju za inventuru i kraj godine?

Bituh: Veliki je broj korisnika koji još nisu automatizirali skladišta i uveli softver za skladišno poslovanje. Premalo ih se ozbiljno pripremilo za inventuru. Obično se takvi javljaju 'pet do dvanaest' i često izabiru jeftina jednostavna rješenja za inventuru kao npr. Memor terminal i aplikaciju tipa kod-količina (Inventura I.)

Povećan je također i interes za rješenje i aplikaciju za vođenje osnovnih sredstava koja je jako doro prihvaćena na tržištu i u velikim i malim tvrtkama.

Kod korisnika kojima smo uveli skladišno poslovanje, inventura je prava igra i provođenje s barkod terminalima je toliko brzo i jednostavno da si dozvoljavaju česte inventure kroz godinu. Uglavnom su to napredniji korisnici koji analiziraju svoje poslovanje i brinu o zalihama.

Jedan dio korisnika, pogotovo u maloprodaji, za inventuru ne brine ili im je to u ovom času sekundarna stvar. Trenutno im je največa preokupacija prilagodba poslovanja Zakonu o fiskalizaciji.

U Selmetu smo se za naše rješenje mobilne prodaje pripremili s modulom za fiskalizaciju i spremni smo za postojeće kao i za nove korisnike.

Izdvajamo iz broja:
Broj 5-6-2012
Impulsi oporavku gospodarstva
8. susret trgovaca HOK-a
Stalna borba za prava radnika i uvjete rada
XII. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem
Do kada će raditi to što nam rade?
„Mijo Mirković: Trgovina i unutrašnja trgovinska politika – pretisak s komentarima“
Osvrt na skup Perspektive trgovine 2012.
E-poslovanje za točnije podatke i velike uštede
Zaklada Adris: Svečanom dodjelom zaključen šesti donacijski ciklus
Ekopark Kraš – zabava za sve generacije samo 20 minuta od Zagreba
JTI dobitnik certifikata Poslodavac Partner
Održana 77. Zlatna igla zagrebačkih obrtnika
S a d r ž a j - 5-6 - 2012
Arhiva
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa