10.04.2012.
Ina će nakon 31 godine opet tražiti naftu u Dinaridima
Naftna kompanija Ina pokrenula je pripremne radnje za traženje nafte i plina u području Dinarida, 6000 kilometara kvadratnih velikog prostora od Ravnih Kotara, Velebita i Knina do Splita, na kojem se nafta posljednji put tražila prije 31 godinu.
Na javnom predavanju o potencijalu Dinarida, koje je u Zagrebu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) održao Darko Tomašić, Inin ekspert za geološka istraživanja, najavljen je početak istražnih radova. “Riječ je o istraživanju u području s potencijalom”, rekla je Lilit Cota, direktorica Inine službe za istraživanje u jugoistočnoj Europi, naglasivši kako s brojevima i procjenama treba biti iznimno oprezan, s čime su se složili prisutni na predavanju.
Na pitanje magazina Banka o potencijalu Dinarida, Darko Tomašić je odgovorio da bi prema studiji američke kompanije Amoco, izrađenoj 1990. godine, karbonatne stijene Dinarida koje se protežu od Slovenije preko Hrvatske i BiH do Crne Gore mogle generirati 20 milijardi tona nafte. Budući da se više od 50 posto prostora Dinarida nalazi u Hrvatskoj, studija upućuje da bi se u hrvatskom dijelu moglo nalaziti oko 10 milijardi tona nafte.
Velike zalihe nafte?
“Ako su pridobive rezerve samo 1 posto, odnosno ako je moguće izvući samo 1 posto od navedenog iznosa, u hrvatskom dijelu Dinarida moglo bi se nalaziti 100 milijuna tona nafte”, izjavio je Tomašić.
Za usporedbu, u Panonskom dijelu, najistraženijem dijelu Hrvatske gdje se nalazi 60 naftno-plinskih polja, pridobive rezerve kreću se oko 146 milijuna tona uvjetne nafte, procjenjuje Tomašić.
Na pitanje o potencijalu Panona rekao je kako je na konferenciji HUNIG-a, udruge naftnih inženjera i geologa, održanoj 2009. u Šibeniku obrazložio procjenu prema kojoj bi se ondje mogle nalaziti tri puta veće pridobive rezerve od navedenih 146 milijuna tona.
„Ina će nastaviti s istražnim aktivnostima u Hrvatskoj, njena prednost su stručnjaci i znanje. Cilj nam je praviti po 5 bušotina godišnje”, izjavio je pak Laszlo Farkas, direktor Ininog sektora za proizvodnju.
|
Ini su ostali samo Dinaridi
Prava za istraživanje nafte i plina u području Dinarida Ini istječu 31.prosinca ove godine, a to je ujedno i jedino područje u Hrvatskoj gdje Ina još može tražiti naftu. Krajem prošle godine istekla su joj istražna prava u sjevernom, srednjem i južnom Jadranu, dok joj je u kolovozu bivša Vlada oduzela prava u sjevernoj Hrvatskoj zbog zanemarivanja istražnih polja. Prema zakonu Vlada sada mora raspisati međunarodni natječaj.
“Prioritet nam je vratiti Inu na naftna i plinska polja u Hrvatskoj. Ocijenimo li da Ina nije zainteresirana ima jako puno onih koji jesu”, rekao je ministar financija Slavko Linić u razgovoru za magazin Banka.
Posljednji istražni radovi u području Dinarida izvođeni su 1981. kada je napravljena bušotina Poljica.
Prije desetak dana su četiri osobe iz Ine otišle u Budimpeštu na konzultacije s ljudima iz Mola budući da mađarska kompanija u Pakistanu radi na sličnom stjenovitom području. “Terensko snimanje seizmike Dinarida trebalo bi početi na ljeto i trajati dva mjeseca. Snimit će se 500 kilometara kvadratnih 3D sparse seizmikom i 200 kilometara kvadratnih 2D seizmikom”, kaže visokopozicionirana osoba iz Ine.
Novo geološko rješenje
„Za radove će biti potrebno oko 20 milijuna kuna, a za sada je odobreno 16 milijuna”, kaže. Još uvijek nije poznat izvođač radova, odnosno za posao snimanja natječe se šest kompanija. „Među njima je i hrvatska Geofizika koja ima potrebnu tehnologiju i iskustvo”, kaže osoba upoznata s planovima Ine.
Istraživanja bi se trebala raditi najnovijom tehnologijom 3D Sparse seizmičkog snimanja koja je vrlo jeftina i primjenjuje se na terenima kakvi su Dinaridi, a koju je prezentirao Darko Tomašić na predavanju u HAZU. U kombinaciji s CRS metodom seizmičke obrade ta tehnologija daje vrlo kvalitetne podatke za geološku rekonstrukciju podzemlja, a konačnu odluku o njenoj upotrebi donijet će menadžment Ine.
Tomašić je tako na predavanju iznio potpuno novo i originalno geološko strukturno rješenje Dinarida te moguće zamke u traženju nafte.
Isto predavanje Tomašić je prošle godine održao u Milanu na konferenciji Američke asocijacije naftnih geologa. Otegotna okolnost u traženju nafte u području Dinarida su mine, postavljene tijekom Domovinskog rata. No osoba iz Ine kaže: “U Hrvatskoj postoji ogroman potencijal zaliha nafte koji nije otkriven. Nadam se da će ova Vlada to prepoznati. Naftna industrija najpropulzivnija je gospodarska grana koja može pomoći u izlasku iz krize”. (Bankamagazin)
|
|
 |
|