07.10.2006.
Promjena računovodstvenih politika smanjila dobit INA-e za gotovo pola milijarde kuna
Neto dobit 2004. godine smanjena sa 1,22 mlrd na 985 mil. kuna, dok je preneseni gubitak iz ranijih godina povećan sa 1,76 na gotovo dvije milijarde kuna
Prema godišnjem izvještaju INA-e za 2005. godinu ta je domaća naftna kompanija u prošloj godini promijenila dio računovodstvenih politika i zbog toga uskladila podatke i za prethodne godine čime je neto dobit iz 2004. godine, koja je po starim računovodstvenim politikama iznosila 1,22 mlrd kuna, smanjena na 985 mil. kuna. Uz to, iznos prenesenog gubitka iz ranijih godina koji je, opet prema starim računovodstvenim politikama, početkom 2004. godine iznosio 1,76 mlrd kuna, povećan je promjenama tih politika za 237 mil. kuna na gotovo dvije milijarde kuna. Ukupna, dakle, prilagodba financijskih rezultata INA-e novim računovodstvenim politikama smanjila je neto rezultate poslovanja INA-e za 474 milijuna kuna, a zbog toga je i preneseni gubitak krajem prošle godine iznosio 119 milijuna kuna. Bez promjena računovodstvenih politika, rezultat bi vrlo vjerojatno bila zadržana dobit od tristotinjak milijuna kuna.
U godišnjem izvještaju stoji da je do razlike došlo zbog promjene računovodstvene politike u obračunavanju troškova geološko-geofizičkih radova. Do promjene tih politika, dakle do kraja 2004. godine, INA je koristila tzv. UK GAAP standard, odnosno britanski standard, dok je promjenom počela koristiti US GAAP standard, američki standard koji «primjenjuje strateški ulagač INA matice [mađarski] konzorcij MOL,» kako stoji u izvještaju. Konkretno, INA je do kraja 2004. godine troškove geološko-geofizičkih radova knjižila kao 'investiciju', dok ih sad knjiži kao 'trošak' i to u razdoblju u kojem su nastali.
Također, INA je promijenila računovodstvene politike u obračunavanju troškova istražnih i razradnih radova za naftne i plinske bušotine. U godišnjem izvještaju stoji da su do 1993. godine ti troškovi «bili nepravilno kapitalizirani» te da je INA prošle godine retrospektivno revalorizirala te troškove i ispravila pogrešku.
Ove promjene dolaze u nezgodnom trenutku pripreme inicijalne javne ponude dionica INA-e. U trenutku kad javnost još ne zna kakvu su procjenu dali financijski savjetnici hrvatske Vlade, konzorcij banaka Merrill Lynch i RBA, o vrijednosti INA-e, postavlja se pitanje da li je taj konzorcij procjenjivao vrijednost INA-e po novim ili starim standardima i kako su promjene mogle utjecati na stvarnu vrijednost kompanije. Također, postavlja se pitanje odgovornosti revizora tvrtke koji su sve ove godine revidirali financijske izvještaje INA-e, ali i managementa, ako se tek nakon dvanaest godina ustanovljava da su određeni troškovi bili «nepravilno kapitalizirani.»
|
Isto tako, neobična je promjena dijela računovodstvenih politika iz UK GAAP, dakle britanskog standarda u US GAAP, američki standard, u trenutku kad čak i velike britanske naftne kompanije umjesto britanskog standarda počinju koristiti tzv. Međunarodne standarde financijskog izvještavanja (IFRS, International Financial Reporting Standards) i to zbog obveze prema europskoj regulativi da sve kompanije čije su dionice izlistane na europskim burzama moraju od početka 2005. godine financijske izvještaje uskladiti sa tim standardom. INA bi, zbog odluke da se njene dionice izlistaju i na Londonskoj burzi, mogla biti primorana još jednom mijenjati dijelove svojih računovodstvenih politika.
Revizorska kuća Deloitte, koja revidira INA-ine godišnje izvještaje već više godina, je na pitanja o opravdanosti promjena računovodstvenih politika u INA-i priopćila kako "Deloitte ne komentira poslovanje svojih klijenata jer ga obvezuje odnos povjerljivosti spram svih podataka klijenta."
U RBA na pitanja da li je procjena vrijednosti INA-e rađena po 'novim' ili 'starim' računovodstvenim politikama te koliko je promjena tih politika utjecala na vrijednost INA-e kao kompanije kažu da "s obzirom na to da je RBA dio konzorcija koji je financijski savjetnik Vlade u drugoj fazi privatizacije INA-e nismo u mogućnosti komentirati proces, s obzirom da je on još u tijeku."
Odgovore iz INA-e te Vlade na pitanja kako je promjena računovodstvenih politka utjecala na vrijednost INA-e te zašto su se uopće mijenjale te politike još uvijek čekamo.
U svijetu su, inače, najčešći motivi za promjenu računovodstvenih politka i povećavanje rashoda i gubitaka prethodnih razdobalja želja da se budući dobici i rast prihoda prikažu većima nego što bi to bilo kad se politike ne bi mijenjale. Isto tako, poznato je kako se na taj način i pokušavaju smanjiti porezne obveze odnosno povećati oslobođenja od plaćanja poreza na teret prošlih gubitaka.
Ipak, analitičari upozoravaju kako prošli rezultati kompanije nisu od najveće važnosti pri procjeni vrijednosti njenih dionica. Mnogo su važnija buduća očekivanja poslovnih i financijskih rezultata pojedine kompanije pri vrednovanju njenih dionica. Ostaje dakle vidjeti da li će ove promjene utjecati na percepciju koje tržište ima o vrijednosti najveće hrvatske naftne kompanije, a za to hrvatski građani moraju pričekati uvrštenje dionica INA-e na burzu.
Izvor: Bankamagazin
|
|
 |
|