01.11.2010.
Nakon dvije godine dobar rezultat Ine - neto dobit 559 mil. kuna
Pozitivan rezultat posljedica je veće proizvodnje na poljima u Sjevernom Jadranu i Siriji, povoljnih tržišnih okolnosti – veće cijene nafte i veće rafinerijske marže – te uštede u operativnim troškovima
Ina Grupa u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je neto dobit od 559 milijuna kuna, od čega je u neprekinutom poslovanju ostvarila neto dobit od 1,02 milijarde kuna, a u trgovanju plinom ostvaren je gubitak od 460 milijuna kuna, objavio je predsjednik Uprave Ine Zoltán Áldott na konferenciji za novinare.
Istaknuo je da prvi put nakon dvije godine ostvaren snažan pozitivan rezultat koji je prvenstveno posljedica veće proizvodnje na poljima u Sjevernom Jadranu i Siriji. Dobrom rezultatu pridonijele su i povoljne tržišne okolnosti – veće cijene nafte i veće rafinerijske marže – te uštede u operativnim troškovima.
|
Uz plinsko poslovanje na poslovni rezultat negativno su utjecali manja potražnja na domaćem tržištu te jednokratne stavke u iznosu od 719 milijuna kuna za program zbrinjavanja viška radne snage i rezerviranja za zaštitu okoliša.
Kroz prodaju je prihodovano 18,5 milijardi kuna, što je porast od 13 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, ali je još uvijek za 18 posto manje od prihoda ostvarenog u prva tri kvartala 2008. godine, kada su cijene nafte i rafinerijske marže bile veće nego u ovoj godini.
EBITDA je povećana za 88 posto, s 2,13 milijardi kuna u prva tri kvartala 2009. godine na 3,99 milijardi kuna u istom ovogodišnjem razdoblju.
Áldott je naglasio da je Ina podmirila obveze prema državi i maksimalno smanjila dugovanja prema dobavljačima, ali je povećala vlastitu zaduženost zbog plaćanja obveza državi i investicija. Na neplaćene dospjele obveze prema državi plaćena je u državni proračun kamata od 221 milijuna kuna, što je oko 0,2 posto godišnjeg hrvatskog državnog proračuna.
Neto zaduženost INA Grupe povećala se 38 posto s kraja 2009. dok je omjer duga i kapitala na dan 30. rujna 2010. porastao na 47,7 posto zbog stalnih velikih ulaganja u ključne segmente djelatnosti i otplate neplaćenih dospjelih obveza.
Velika ulaganja prvenstveno su usmjerena na modernizacije rafinerije Rijeka i razradne radove u Siriji i Sjevernom Jadranu, koji će biti završeni u četvrtom kvartalu.
Izvršni direktor Ine za financije Andras Huszar rekao je da Ina potražuje od svojih kupaca više od milijardu kuna, a među najvećim dužnicima su Dioki, Croatia Airlines i Zovko. "Ina više nije faktor nelikvidnosti. Nadamo se naplati od kupaca, nikome ne želimo stečaj", dodao je.
|
Áldott je najavio da će menadžment Ine nastaviti provoditi program smanjenja troškova poslovanja i podizanja poslovne učinkovitosti.
Po njegovoj ocjeni Ina je u usporedbi s energetskim kompanijama neučinkovita, s prevelikim brojem zaposlenih od kojih četvrtina radi u korporativnim funkcijama dok je prosjek sličnih kompanija 10 posto. Najavio je nastavak zbrinjavanja viška od 1.500 zaposlenih, od kojih je 1.100 zaposleno u matičnoj kompaniji, a 400 u kćerinskim društvima.
Na pitanje novinara što uprava Ine očekuje od razgovora dvaju glavnih dioničara - hrvatske države i MOL-a o plinskom poslovanju u kojem kompanija konstantno stvara gubitke, Áldott je odgovorio da se Ina plinskom biznisom može baviti isključivo na tržišnim načelima.
Podsjetio je da uz plin s hrvatskih polja, Ina i uvozi plin po cijeni od 2,2 do 2,4 kune po kubičnom metru, dok ga distributerima prodaje po cijeni od 1,7 kuna po kubiku.
Na pitanje koliko bi trebao poskupjeti plin za kućanstva da bi se postigle tržišne osnove, Áldott nije izravno odgovorio, ali je rekao da na regionalnom tržištu cijena plina za kućanstva iznose između 3 do 3,5 kune za kubični metar. Cijena za kućanstva u Hrvatskoj trebala bi biti barem jednaka uvoznoj cijeni, rekao je Áldott.
Pozitivne učinke na tržište plina u Hrvatskoj Áldott očekuje od plinovoda između Hrvatske i Mađarske koji bi trebao proraditi 2011. godine i koji bi trebao pojačati konkurenciju među dobavljačima što bi moglo utjecati na cijene, posebno za industrijske potrošače.
Odgovarajući na pitanje o velikim potrošačima, Áldott je podsjetio da srednjoročni ugovor s HEP-om istječe 2014. godine, a za Petrokemiju Kutina krajem ove godine te da su pregovori u tijeku. U ovom trenutku je teško predvidjeti ishod, dodao je.
O dugoročnom ugovoru za nabavu plina Ina pregovara s ruskim Gazpromom, ali prikuplja i ponude drugih kompanija. Uz cijenu bitni su i fleksibilni uvjeti, odnosno mogućnost promjene cijene u skladu s volatilnim tržištem.
Na pitanje o mogućoj zamjeni dionica Ine i Podravke, Áldott je odgovorio da ni Ina ni njezina uprava nisu povezani s Podravkom te da to ne može dalje komentirati.
U predstojećem razdoblju Ina će se usredotočiti na modernizaciju maloprodajne mreže te izgradnju i održavanje snažne pozicije u regiji. (Bankamagazin)
|
|
 |
|