02.08.2011.
Švicarac čak 6,72 kuna, Vlada s bankama o kreditima u francima
U Ministarstvu financija održan je sastanak s bankarima o mogućnostima ublažavanja tereta otplate korisnicima kredita u švicarskim francima, a objava eventualnog dogovora mogla bi uslijediti u srijedu
Srednji tečaj švicarskog franka na u utorak utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) porastao je za čak 2,79 posto i dosegnuo novu rekordnu vrijednost od 6,725400 kuna.
Zbog zabrinutosti oko dužničkih problema eurozone i usporavanja globalnog gospodarstva euro je tijekom dana oslabio na rekordno niskih 1,0985 franaka, a dolar je prema franku oslabio za 0,6 posto, na 0,7783 franaka, što je nadomak rekordno niske razine od 0,7730 franaka, na koju se spustio u ponedjeljak.
U Ministarstvu financija u utorak je održan sastanak predstavnika ministarstva i banaka o mogućnostima ublažavanja tereta otplate korisnicima kredita u švicarskim francima, čije rate s visokim rastom tečaja švicarske valute za mnoge postaju nepodnošljiv teret.
Bankari nakon sastanka nisu bili raspoloženi za izjave, a na pitanja novinara je li što dogovoreno odgovarali su tek da su razgovori bili konstruktivni i da će se nastaviti.
Očekuje se da bi objava eventualnog dogovora mogla uslijediti u srijedu uoči ili za vrijeme sjednice Vlade.
Sastanak u Ministarstvu financija na tragu je izjava premijerke Jadranke Kosor koja je u subotu istaknula da se u vezi novog rasta tečaja švicarskog franka, koji otežava otplatu kredita hrvatskim građanima, intenzivno razgovara, te najavila da će se ovog tjedna izići s novim prijedlozima.
|
Brojke i slova
• U utorak utvrđeni srednji tečaj franka za 14% je veći nego na početku 2011., te 27% veći nego u istom vremenu lani. U usporedbi s početkom kolovoza 2009. veći je za oko 40 posto, a prema istom vremenu 2008. (kada je iznosio 4,43 kune) uzletio je oko 52%.
• U ukupnim kreditima u iznosu od 281 milijardi kuna na one vezane uz franak odnosi se 32,6 milijardi kuna, što je udjel od 11,6 posto. Od toga se 28,6 milijardi kuna odnosi na kredite stanovništva, 3,4 milijarde kuna na trgovačka društva i 602 milijuna kuna na ostale sektore.
• U ukupnim kreditima stanovništva (koji su krajem ožujka iznosili ukupno 125,4 milijarde kuna) udio kredita građana u francima s valutnom klauzulom je 22,8 posto.
• Čak 84 posto kredita građana vezanih za franak odnosi se na stambene kredite. Iznos stambenih kredita indeksiranih uz 'švicarac' krajem ožujka iznosio je oko 24 milijarde kuna, što predstavlja udio od 42,2 posto od ukupno 56,8 milijardi kuna svih stambenih kredita.
• Kod kredita za kupnju automobila udio onih u 'švicarcima' iznosi 47,3 posto - od ukupno 5,6 milijardi kredita za kupnju automobila gotovo 2,7 milijardi kuna su krediti u 'švicarcima'.
• Poduzeća su krajem ožujka imala kredite u francima u iznosu od 3,4 milijarde kuna, što je malo više od 3 posto svih kredita tvrtkama. Međutim, tu je i najviša stopa loših kredita, od čak 32,6 posto.
• Udio loših kredita u ukupnim kreditima banaka u Hrvatskoj krajem ožujka ove godine iznosio je 11,5 posto, pri čemu je udio loših kredita u kreditima trgovačkih društava porastao na 18,7 posto, a kod kredita građanima iznosi oko 8 posto.
• Visok udio loših kredita iskazuje se kod kredita u kunama, od 15,3 posto, a najniži je udio loših kredita kod stambenih u eurima, malo više od 3 posto, dok je loših stambenih kredita u 'švicarcima' malo više od 6 posto. (H)
|
|
 |
|