10.01.2011.
Švicarski izvoznici traže akciju zbog jakog franka
U zadnjih godinu dana franak je u odnosu na euro ojačao oko 19 posto, što poskupljuje švicarske izvozne proizvode. Takav trend, ubrzan negativnim događanjima u eurozoni, i posljedičnim nastavkom pada eura u odnosu na franak, zabrinuo je švicarsku poslovnu elitu
Švicarska vlada namjerava u petak održati sastanak s tamošnjim vodećim bankarima i industrijalcima kako bi zajedno razmotrili situaciju oko franka, čije jačanje ozbiljno ugrožava švicarsko gospodarstvo. Jačanje franka ugrožava i brojne hrvatske građane kojima u posljednje vrijeme rastu mjesečne rate na kredite vezane uz tu valutu.
U zadnjih godinu dana franak je u odnosu na euro ojačao oko 19 posto, što poskupljuje švicarske izvozne proizvode. Takav trend, ubrzan negativnim događanjima u eurozoni, i posljedičnim nastavkom pada eura u odnosu na franak, zabrinuo je švicarsku poslovnu elitu.
U nedjelju je Vlada objavila priopćenje u kojem ističe kako će krajem idućeg tjedna održati hitan sastanak kojem će prisustvovati udruge poslodavaca, sindikati, predstavnici bankarskog, turističkog i farmaceutskog sektora kao i različiti “think-thankovi”.
“Cilj je analizirati situaciju vezanu uz jačanje franka. No ne bi trebalo očekivati katalog mjera”, izjavio je vladin glasnogovornik Christophe Hans. “Nešto je potrebno učiniti s obzirom da su ugrožene brojne kompanije”, poručio je pak predsjednik udruge sindikata Daniel Lampart.
Zadnjih je dana nekoliko direktora vodećih švicarskih kompanija naglasilo kako bi ovakva situacija mogla postati opasna. Eurozona je najveći trgovinski partner Švicarske. Inače, lani su svi gospodarski pokazatelji bili znatno bolji u Švicarskoj nego u zemljama eurozone i SAD-u.
Švicarski BDP porastao je prošle godine oko 2,5 posto, dok bi zbog jačeg franka ovogodišnja stopa mogla usporiti na 1,5 posto.
Oko Nove godine ulagači na svjetskim tržištima krenuli su prodavati eure i dolare, videći u franku sigurno utočište. Na prodaju eura i dolara utječu procjene kako će se europska i američka gospodarstva sporije oporavljati, dok je još uvijek prisutna neizvjesnost u eurozoni. Pritisak na jačanje franka pojačan je početkom siječnja kada je Švicarska središnja banka potvrdila obustavu kupnje irskih državnih obveznica, napomenuvši istovremeno kako nikad nije ni razmatrala mogućnost kupnje portugalskih vrijednosnica.
|
Švicarska središnja banka još je u lipnju prestala intervenirati na deviznom tržištu, a u prosincu je ostavila kamatnu stopu na 0,25 posto. Sredinom prosinca navela je u priopćenju kako „trenutna ekspanzivna politika ne može biti održavana bez brige o zadržavanju stabilnih cijena u dugom roku“.
Tečaj kune vezan je uz kretanje eura, pa vrijednost franka raste u odnosu na kunu.
Franak trenutno vrijedi 5,91 kunu, pokazuje tečajna lista Hrvatske narodne banke (HNB). U posljednjih godinu dana franak je ojačao nešto više od 20,5 posto. To pak znatno povećava anuitete za dužnike s kreditima vezanim uz tu valutu, a to su uglavnom građani. Tako primjerice za mjesečnu ratu od oko 650 franaka za ne pretjerano visoki stambeni kredit sada je potrebno izdvojiti oko 660 kuna više nego početkom 2010. godine.
Prema podacima HNB-a udio kredita vezanih uz franak u ukupnim kreditima sredinom prošle godine iznosio je 13,5 posto, odnosno 34 milijarde kuna. Najveći dio tih kredita korišten je za kupnju automobile i stanova.
Poput Hrvatske, u brojnim zemljama srednje i istočne Europe, napose 2004. godine, na veliko su se nudili krediti vezani uz franak koji su bili privlačni zbog niže kamatne stope. No sada se pokazalo da je tečajni rizik bio velik.
Trenutno je posebno loša situacija u Mađarskoj gdje je lani broj kredita u “švicarcima” iznosio 34,3 posto, podatak je švicarske banke UBS. Nakon nje slijedi Poljska sa udjelom od 20 posto.
Mađarski financijski regulator savjetovao je tamošnjim bankama da pomognu klijentima u otplati kredita, odnosno da im prebace zajmove denomirane u franku na euro. Kao razlog mađarski regulator navodi činjenicu da je zajednička europska valuta manje volatilna u odnosu na forintu nego franak.
„Prebacivanje zajmova u euro dovest će do stabilnijih i predvidljivijih iznosa mjesečnih rata za otplatu kredita“, naveo je u ponedjeljak mađarski regulator, u pismu upućenom bankama u Mađarskoj. U 2010. forinta je u odnosu na euro oslabila 3,1 posto, dok je prema švicarskoj valuti izgubila na vrijednosti 18,2 posto, što je najveći gubitak u odnosu na franak među 20 tranzicijskih tržišta koja prati financijski portal Bloomberg. (Bankamagazin)
|
|
 |
|