04.08.2011.
Vjesnik: Jedino rješenje - konverzija kredita iz franka u euro
Prema mišljenju Tomislava Ćorića sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, banke se moraju odreći dijela naknade za konverziju, a ostatak troška konverzije neka plate klijenti ili država, ako je riječ o manjim iznosima
Fiksiranje tečaja na 5,8 kuna stručnjaci ne smatraju pretjerano dobrim rješenjem. "Dugoročno gledano, to je za klijente relativno skuplja opcija jer je i taj tečaj preskup. Kao vatrogasna mjera, ovaj prijedlog može poslužiti jer nudi mnogo bolju alternativu od prethodno predloženog modela produženja otplate", ocjenjuje Vjeko Peretić, direktor portala Moj-bankar.hr, prenosi Vjesnik.
S druge pak strane, prijedlogom o snižavanju kamata Peretić je vrlo ugodno iznenađen. "Za građane to bi bilo vrlo dobro rješenje, ali bi bankama to uzrokovalo gubitke. Pitanje je bi li se sve banke mogle nositi s takvim gubicima", ocjenjuje Peretić. Dodaje da bi najbolja opcija bio poček na otplatu glavnice. "Međutim, pitanje je bi li banke pristale na poček za toliki broj klijenata", tvrdi Peretić.
Drugi Vladin prijedlog tiče se izmjena Zakona o porezu na dohodak. Taj prijedlog još nije razrađen, ali bi se vjerojatno odobrile porezne olakšice za građane zadužene u franku. Međutim, iako je namjera dobra, Vlada bi time zadirala u porezni zakon izlazeći u susret određenoj skupini građana, čime bi dodatno zakomplicirao porezni sustav. U svakom slučaju, Vladini napori novi su pokušaj da se "švicarska omča" oko vrata više od 70.000 građana barem malo olabavi.
Naime, prethodni Vladin pokušaj neslavno je propao, jer je zanemariv dio građana zainteresiran za model koji je Vlada s predstavnicima osam banaka dogovorila sredinom lipnja. Podsjetimo, Memorandumom o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita banke su pristale osigurati do 2013. produljenje rokova otplate stambenih kredita tako da se iznos anuiteta prilagodi platežnoj sposobnosti korisnika, s tim da rok otplate može biti najviše 40 godina odnosno do 75. godine života dužnika.
Također, banke su se obvezale i na skraćenje rokova otplate stambenih kredita kojima je prethodno izvršeno produljenje roka otplate uzrokovano rekordnim jačanjem švicarskog franka u odnosu na kunu, ako to korisnici kredita naknadno zatraže, u okviru njihove platežne sposobnosti.
Navedenim Memorandumom banke provode izmjene ugovorenih uvjeta stambenih kredita vezanih uz švicarski franak bez naknade, dok javni bilježnici za potvrdu (solemnizaciju) dodatka ugovora o kreditu zaračunavaju višestruko nižu naknadu od uobičajene, odnosno naplaćuju oko 300 kuna. Međutim, kada je čula da im se nudi produljenje ionako predugih rokova otplate za još desetak godina, većina građana samo je odmahnula rukom.
|
Prema mišljenju Tomislava Ćorića sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, jedino održivo rješenje je da svi krediti vezani za franak budu konvertirani u kredite vezane za euro, jer nijedna druga valuta ne može biti referentna. "Banke se moraju odreći dijela naknade za konverziju, a ostatak troška konverzije neka plate klijenti ili država, ako se radi o manjim iznosima", smatra Ćorić. "Sva ostala rješenja su kratkoročnog karaktera. Treba se držati sidra, a sidro je euro", ističe Ćorić.
Švicarska središnja banka zaustavlja divljanje franka
Dok se u Hrvatskoj pokušava pronaći spasonosni lijek za podivljali franak, svicarska središnja banka (SNB) u srijedu je poduzela agresivne korake za zaustavljanje daljnjeg rasta tečaja švicarskog franka. SNB je ustvrdio kako jačanje franka ugrožava razvoj švicarskoga gospodarstva i povećava negativne rizike za cjenovnu stabilnost u zemlji.
Ocijenivši da je franak "uvelike precijenjen u ovome trenutku", SNB je priopćio da će ciljanu razinu tromjesečnog Libora pomaknuti nadomak nule što je više moguće, odnosno da će smanjiti njegov ciljani raspon sa sadašnjih od 0 do 0,75 posto na između 0 i 0,25 posto.
Simultano, središnja švicarska banka će "vrlo značajno povećati" ponudu švicarskog franka na novčanom tržištu u idućih nekoliko dana, a namjerava podići i bankarske depozite po viđenju pri SNB-u, s trenutačnih 30 na 80 milijardi franaka. U svom priopćenju SNB navodi da će nastaviti pozorno pratiti razvoj situacije na valutnim tržištima i poduzeti daljnje mjere protiv jačanja franka, ako bude potrebno«
Treba naglasiti da je u srijedu ujutro na valutnih tržištima tečaj eura ojačao 1,8 posto prema "švicarcu", na 1,061 franak. Tečaj dolara, pak, ojačao je 1,4 posto, na 77,6 centima. Kuna je na u srijedu utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke ojačala prema važnijim valutama, pa se i rekordni tečaj švicarskog franka od utorka od 6,72 kune spustio u srijedu na 6,68 kuna. Ipak, analitičari intervenciju SNB-a komentiraju kao korak koji će imati više psihološki učinak od stvarnog. "SNB intervencijama trpi gubitke jer kupuje eure kojima vrijednost pada. Osim toga, kamatne stope već su toliko nisko, pa je pitanje što će biti ako ih novi plasmani franaka spuste još niže", pojašnjava analitičar koji je želio ostati anoniman.
Prema njegovu mišljenju, iako se najavljivalo da će se krajem godine tečaj franka prema kuni spustiti ispod šest kuna, razvoj globalne situacije ne upućuje na to. "Tijekom zime tečaj bi mogao i dalje rasti. SAD-u će rejting najvjerojatnije biti srezan, a tu je i rastuća zabrinutost oko Italije i Španjolske, što će dodatno uzdrmati eurozonu. Sve to ukazuje da bi franak kratkoročno mogao rasti", smatra Vjesnikov izvor. (Vjesnik)
|
|
 |
|