29.08.2011.
Analiza kredita u švicarcima i eurima
Istraživanje portala www.moj-bankar.hr. pokazuje da su klijenti u švicarcima tek u malom gubitku
Situacija s podivljalim tečajem švicarskog franka dovela je na rub (ne)mogućnosti plaćanja rata kredita mnogih građana koji su uzeli kredite u "švicarcima". Uvriježeno je mišljenje da su do sada ti klijenti puno lošije prošli od onih kojima je kredit vezan uz euro.
Portal moj-bankar pronašao je stvarne klijente iste kategorije (mladi, klijenti Banke), koji su digli kredit u isto vrijeme i istih iznosa. Jedan 100.000 eura, a drugi 161.560 franaka na 30 godina u istoj banci, u siječnju 2007. godine.
Kamata na švicarce je bila 5,20% prve 2 godine, pa je porasla na 5,99% i na kraju na 6,4%. Kamata na eure je bila 6% prve 2 godine, a zatim se popela na 6,75%.
Kao primjer uzeli "najlošiju opciju"
Uzeli su primjer banke koja je imala malu razliku u kamati na eure i švicarce i koja nakon podizanja nije spuštala kamate. Zbog toga je ovo primjer "najlošije opcije", u kojoj je svejedno klijent "švicarac" tek u malom gubitku.
Za oba klijenta, za svaki mjesec (zadnjih 55 mjeseci) provjerili su važeći tečaj eura i franka te ga pomnožili sa važećim anuitetom koji je određen tadašnjom visinom kamate, koja se u oba slučaja mijenjala na gore tijekom godina. Sve te anuitete su zbrojili i dobili iznos koji su oba klijenta ukupno do sada platila.
Primjer pokazuje da je klijent „švicarac“ u malom gubitku u odnosu na „euro“ klijenta, ako se računa koliko su ukupno platili zadnjih 55 mjeseci. Preračunavši to u mjesečnu razliku, klijent B plaćao je svaki mjesec 142 kune više od klijenta A.
Također anuitet od 7.166 kn, koji je u 8. mjesecu bio rekordno visok zbog tečaja franka (7,045 kn), već će se u rujnu smanjiti na 6.630 kn zbog nižeg tečaja, što je i dalje zastrašujućih 62% više nego na početku.
U slučaju da su u analizi krenuli sa 2006. godinom kao početnom i da su se usporedili klijente neke od banaka koje su se tada natjecale sa akcijskim kamatama oko 4% (pa i niže) za CHF, razlika bi nedvojbeno išla u korist „švicarca“ i on bi još uvijek bio u plusu.
Zaključak portala moj-bankar je da, iako se na temelju ovog primjera ne može generalizirati, on ipak dokazuje da su u mnogo slučajeva troškovi i jednih i drugih podjednaki.
Tko želi sada isplatiti kredit?
Druga perspektiva, koja se mora odvojiti od prethodne analize, jest činjenica porasta glavnice uzrokovana porastom tečaja.
Ako sada idemo preračunati preostalu glavnicu iz švicarskog franka u kune, onda klijent „švicarac“ sa ratom u 8. mjesecu 2011. duguje 247.000 kn više nego na početku. No već sa ratom za rujan ukupna glavnica će biti preko 8% manja zbog manjeg tečaja.
|
Međutim, najveći dio klijenata vjerojatno neće sada zatvarati kredit, pa im preračunata glavnica u kunama ne bi trebala u cijeloj priči biti najvažnija. Situaciju ukupnog "koštanja“ kredita treba promatrati kroz cijeli rok otplate, a to je 20-30 godina, na koliko najčešće glase ugovori o stambenim kreditima.
Tek niži tečaj franka uz smanjenje kamata donosi olakšanje
Klijenti će najviše osjetiti smanjenje duga i anuiteta tek kada se tečaj vrati na realniju vrijednost, a od pomoći će biti i smanjenje kamata kojim banke dodatno pokušavaju ublažiti teško stanje dužnika.
Građanima može pomoći i neka od dodatnih mjera koje su banke pripremile za olakšavanje situacije dužnika u švicarcima, a najugroženijima i mjere iz zadnjeg dogovora Vlade i banaka, za koje svako individualno treba procijeniti da li će ih i u kojem obimu iskoristiti.
Promjena stabilnosti tečaja eura, jednako je teoretski moguća u budućnosti, kao i ova situacija sa porastom švicarskog franka, pa bi slične priče tada mogli imati zaduženi u euru. Dosadašnja stabilnost tečaja kune u odnosu na euro ipak ulijeva nadu da se to neće dogoditi. (Bankamagazin)
|
|
 |
|