06.11.2008.
Plaće nominalno veće, ali realno u padu
U 2008. godini potrošačke cijene rastu brže od plaća
Isplaćene plaće i naknade materijalnih prava radnika čine značajan dio platežno sposobne potražnje.
Visina isplaćene plaće jedan je od važnih kriterija za određivanje kupovne moći stanovništva, te stupnja razvijenosti neke države, regije, područja, županije, grada ili općine.
Koliko plaća realno vrijedi, ovisi o visini isplaćene plaće te o kretanju potrošačkih cijena, navodi se iz Financijske agencije (FINA).
U Republici Hrvatskoj prosječne neto plaće u 2008. godini bilježe realni pad, jer potrošačke cijene rastu brže od plaća.
|
U rujnu 2008. godine prosječna bruto plaća iznosila je 7.155 kuna, a neto 4.968 kuna. U odnosu na kolovoz 2008. godine bilježi se nominalni i realni pad plaća. Prosječna neto plaća je nominalno manja 1,5%, a realno 1,7% u odnosu na kolovoz.
Poslodavci u državnom vlasništvu isplaćuju radnicima veće plaće od poduzetnika u privatnom sektoru. U rujnu 2008. godine prosječna isplaćena neto plaća radnicima kod poslodavaca u državnom vlasništvu iznosila je 5.700 kuna i 14,7% je veća od prosjeka isplaćenog u Republici Hrvatskoj, a 26,4% od prosječne neto plaće isplaćene u privatnom sektoru.
U privatnom sektoru u rujnu 2008. godine prosječna neto plaća isplaćena je u iznosu 4.510 kuna i 9,2% je manja od republičkog prosjeka, a 20,9% od prosjeka isplaćenog u državnom vlasništvu.
U rujnu 2008. godine po visini prosječne neto plaće na prvom mjestu je bila djelatnost financijskog posredovanja (6.807 kune), a najniži prosjek isplaćen je u djelatnosti ribarstva (4.147 kuna), dakle po djelatnostima omjer između najvišeg i najnižeg isplaćenog prosjeka neto plaće bio je 1,6 : 1.
Kada se neto plaće promatraju po županijama, sve županije izuzev Grada Zagreba imale su prosječne neto plaće u rujnu 2008. godine niže od republičkog prosjeka, dakle niže od 4.968 kuna.
Jedino Grad Zagreb s isplaćenom prosječnom neto plaćom od 5.664 kuna imao je veću prosječnu neto plaću od republičkog prosjeka za 14,0%.
Ovakva kretanja po županijama prisutna su već duže vrijeme. Najniža prosječna neto plaća isplaćena je u Međimurskoj županiji, u iznosu od 3.787 kuna i za 23,8% je niža od republičkog prosjeka neto plaća.
U odnosu na prosjek Republike, najmanje zaostaje Dubrovačko-neretvanska županija 0,3%, pa slijedi Primorsko–goranska županija 1,7% te Istarska 3,4%.
Najviše zaostaju Međimurska županija 23,8%, Bjelovarsko-bilogorska 22,3,% te Vukovarsko-srijemska županija 21,9%.
Osim plaće, poslodavci radnicima isplaćuju i naknade vezane uz radni odnos. Naknade materijalnih prava radnika (dnevnice za službena putovanja, naknada za prijevoz, nagrade, pomoći, terenski dodatak, božićnica itd.) predstavljaju znatna primanja radnika.
Isplate u rujnu 2008. godine iznosile su ukupno 264,3 milijuna kuna, od čega najviše za prijevoz na posao i s posla 57,2%, dnevnice u zemlji 9,5%, terenski dodatak 7,6%, upotrebu privatnog automobila u službene svrhe 6,6%, itd.
Pravo radnika na isplate prigodnih nagrada, božićnice, godišnjih nagrada, poklona djeci i drugih oblika darivanja, uređeno je nekima od izvora radnog prava: ugovorom o radu koji su sklopili poslodavac i radnik, pravilnikom o radu, odnosno sporazumom ili kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca.
|
|
|
|