08.03.2010.
PBZ Analize: I u 2010. pad realnih dohodaka
Unatoč tomu što je prosjek plaća na godišnjoj razini ostvario rast, promotri li se mjesečna dinamika uočit će se da je realna vrijednost plaća od rujna kontinuirano u padu na godišnjoj razini i da se, štoviše, dinamika pada ubrzava te je skočila s -0,4% u rujnu na -2,7% u prosincu
Prosječna neto plaća u protekloj je godini prema podacima DZS-a iznosila 5.311 kuna, što predstavlja realno povećanje za 0,2% u odnosu na 2008. godinu, odnosno nominalno za 2,6%, pišu analitičari PBZ-a u svojim tjednim Analizama.
Unatoč tomu što je prosjek plaća na godišnjoj razini ostvario rast, promotri li se mjesečna dinamika uočit će se da je realna vrijednost plaća od rujna kontinuirano u padu na godišnjoj razini i da se, štoviše, dinamika pada ubrzava te je skočila s -0,4% u rujnu na -2,7% u prosincu.
Gledajući prema NKD-u, prosječna neto plaća u proizvodnim djelatnostima u 2009. godini realno je snižena u rasponu od 1,1 do 1,8% u odnosu na godinu ranije, dok je u važnijim (po broju zaposlenih) uslužnim djelatnostima praktički stagnirala, uz iznimku administrativnih i pomoćnih usluga (-2%), trgovine (-1,7%) te javne uprave i obrane (+1,9%).
Iako nijedna od grupa djelatnosti nominalno nije zabilježila pad plaća, u većini je djelatnosti (10 od 19) realna promjena plaća bila negativna.
Trend pada neto plaća će se, vjerujemo, nastaviti u 2010. s obzirom da su, kako smo već pojašnjavali, plaće javnog sektora korigirane naniže od travnja, a krizni je porez uveden od srpnja prošle godine te će baza u prvom dijelu godine biti viša.
Uz to, u uvjetima visoke nezaposlenosti i nastavka pada gospodarske aktivnosti, rast plaća bilo bi nerealno očekivati.
Napomenimo i da će se sporazum Vlade sa sindikatima iz proljeća 2009. (po kojem je do korekcije naviše trebalo doći nakon dva uzastopna kvartala u kojima se ostvari rast BDP-a veći od 2% - što je dinamika kakvu ne očekujemo da ćemo vidjeti u 2010.) ponovo naći na razmatranju pa nije još poznato kakav će i hoće li nekakav novi dogovor biti postignut.
|
Međutim, kada bi postojeći i ostao na snazi ne vjerujemo da bismo, s obzirom na očekivana kretanja BDP-a, vidjeli povećanje osnovice javnog sektora prije druge polovice, odnosno trećeg tromjesečja 2011, a očekivanja su jednaka i za privatan sektor s obzirom da se kretanje plaća odvija s određenim vremenskim odmakom u odnosu na zaposlenost (a zaposlenost u odnosu na gospodarsku aktivnost).
Uz očekivanja pada nominalne razine plaća, naglasimo da inflacija dovodi i do pada realne razine plaća; kumulativni učinak inflacije na realne dohotke kod dužeg razdoblja stagnacije plaće nije zanemariv kod inflacije na razini od 2-3% (ako plaće nominalno ostaju na istim razinama, zbog inflacije realno padaju).
Za kraj napomenimo da su siječanjski podaci o kretanju broja zaposlenih i nezaposlenih osoba nažalost potvrdili naša negativna očekivanja.
Razina zaposlenosti u siječnju bila je na razini sredine polovice 2005. godine, odnosno radna mjesta kreirana od tog razdoblja do sredine 2008. njih cca. 150 tisuća, "izbrisana su". Uz nižu stopu rasta BDP-a u nadolazećim godinama, odnosno pad koji vidimo za ovu godinu, to je zaposlenost kakvu nećemo postići u naredne najmanje dvije do tri godine.
Sve navedeno utjecat će na daljnje smanjenje realnih dohodaka kućanstava, promjene u strukturi izdataka za potrošnju (smanjenje izdataka za "luksuz", odnosno veća potražnja za jeftinijim proizvodima/ uslugama) te na način na koji će kućanstva raspolagati sredstvima (primjerice u kraćem roku odustajanje od investicija-koje se može iščitati i iz indeksa raspoloženja potrošača HNB-a te rezultata anketa Gfk, zatim smanjenje raspoloživih sredstava za štednju u vidu bankovne štednje, životnog osiguranja ili dobrovoljnog mirovinskog osiguranja itd.), što sveukupno ima višestruke implikacije na sve djelatnosti, a posebice na trgovinu, prerađivačku industriju i građevinsku te financijski sektor te je faktor koji se ne smije previdjeti pri donošenju kratkoročnih i srednjoročnih poslovnih odluka. (Bankamagazin)
|
|
|
|