14.03.2011.
PBZ analize: Tek statistički rast plaća u 2011.
Povećani troškovi sirovina i energenata te niži prihodi većini poduzeća ne daje znatnijeg prostora za povećanje plaća zaposlenicima
Prosječna neto plaća u protekloj je godini iznosila oko 5.240 kuna (uzevši u obzir učinak kriznog poreza), što predstavlja realan pad za oko 0,8% u odnosu na 2009., odnosno nominalni rast od oko 0,3%.
Pad neto plaća bio bi i viši da nije bilo izmjena Zakon o porezu na dohodak, na što nam ukazuje podatak o bruto plaćama koje su u 2010. smanjene za realnih 1,5% na godišnjoj razini, kao i činjenica da se realan međugodišnji rast plaća bilježi tek od srpnja kada su zakonske izmjene stupile na snagu, a ukinuta niža stopa kriznog poreza. Slijedom toga, u 2011. možemo očekivati tek statistički rast plaća koje će, kao i u razdoblju od srpnja prema prosincu, biti više zbog niske prošlogodišnje baze, pišu analitičari PBZ-a u Tjednim analizama.
U uvjetima visoke nezaposlenosti, pritisak zaposlenih na rast plaća de facto ne postoji, a povećani troškovi sirovina i energenata (rast industrijskih cijena u veljači je dosegnuo 8% na godišnjoj razini) u uvjetima nižih prihoda s jedne te tek djelomična mogućnost prevaljivanja troškova na kupce s druge strane, većini poduzeća ne daje znatnijeg prostora za povećanje plaća zaposlenicima.
Analitičari PBZ-a očekuju da ćemo u 2011. zabilježiti nominalni rast neto plaća za 2-3% na razini godine, dok u realnim vrijednostima ocjenjuju da će ponovo doći do pada plaća kao posljedice više prosječne stope inflacije koju predviđaju u ovoj godini (oko 3%).
|
Time bi 2011. bila treća godina zaredom u kojoj bilježimo pad neto plaća, a koji bi kumulativno unutar tri godine dosegnuo nezanemarivih 2,5%. Pridodamo li tome snažan porast nezaposlenosti, odgodu usklađivanja mirovina u 2011. (za kretanje bruto plaća i inflacije) te procjene sindikata o desecima tisuća zaposlenih koji ne primaju plaće, očekujemo još jednu godinu opreza, odnosno slabe potražnje građana za kreditima, posebice dugoročnima i rast štednje.
Također, nije izgledan ni znatan rast osobne potrošnje, što analitičari iščitavaju i iz indeksa pouzdanja potrošača HNB-a te rezultata recentne ankete GfK prema kojoj gotovo 80% kućanstava ocjenjuje da ima nedostatne prihode.
Kretanja plaća su, dakako, samo zrcalni odraz pada broja zaposlenih, pada aktivnog stanovništva (u siječnju je ova brojka bila niža za 43 tisuće u odnosu na godinu ranije) i rasta nezaposlenosti.
Razina zaposlenosti bila je u siječnju na razini početka 2003. godine, što znači da je kriza „pojela“ oko 200 tisuća radnih mjesta stvorenih u periodu od 2003. do sredine 2008., a u iščekivanju podataka DZS-a za veljaču o kretanjima na tržištu rada, u PBZ-u procjenjuju da je stopa nezaposlenosti u prošlome mjesecu dosegnula 19,7%.
U uvjetima niskih stopa rasta BDP-a koje očekuju u srednjem roku, značajniji pomak nabolje po pitanju zaposlenosti krenuti će tek od drugog tromjesečja 2012. godine, napominju.
Pri tome naglašavaju da su njihova očekivanja kretanja gospodarske aktivnosti temeljena na sadašnjoj gospodarskoj politici održavanja statusa quo.
Ipak, u slučaju donošenja mjera kojima bi se pokrenulo gospodarstvo (u tome smjeru ide i prošlotjedna odluka HNB-a), a prije svega provođenja reformi kojima bi se stvorilo konkurentnije poslovno okruženje i omogućilo povećanje produktivnosti privatnog, posebno realnog sektora, stvorio bi se i prostor za dinamičnije kreiranje radnih mjesta.
No, radi se o dugotrajnim procesima, a ne o promjenama koje se mogu odviti preko noći, zaključuje se u analizi PBZ-a. (Bankamagazin)
|
|
|
|