|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
prof.dr.sc. Nikola Knego
|
|
|
|
|
Uvod
Brojni su činitelji koji utječu na formiranje cijena trgovačke robe u trgovini. Nije nam namjera baviti se svakim od činitelja ponaosob i njegovim utjecajem na formiranje cijena. Predmet našeg interesa je nabavna funkcija i njezin utjecaj na formiranje cijena u distributivnoj trgovini Republike Hrvatske.
Značaj nabavne funkcije u trgovini
Nabavna funkcija je jedna od tri poslovne funkcije koje čine trojstvo poslovnih funkcija bez kojih poslovni proces u trgovinskoj organizaciji ne bi bio moguć. Ona je preduvjet da bi prodaja bila moguća. Nužno je prethodno nabaviti da bi se moglo prodavati. Druge dvije poslovne funkcije su: skladištenje i prodaja. Suvremeno poslovanje koje je podržano izuzetno kvalitetnim organizacijskim i poslovnim rješenjima poznaje situacije u kojima se poslovanje može uspješno odvijati bez potrebe angažiranja skladišnih kapaciteta ili uz njihovo značajno reduciranje. To je moguće uvijek kada trgovinska organizacija nabavlja za poznatog kupca. Tada se mogu zaobići skladišni kapaciteti trgovinske organizacije, a trgovačka roba se može direktno dostavljati sa skladišta ili proizvodnog kapaciteta trgovinskog dobavljača na adresu i skladište njihovog kupca. Spomenuta mogućnost nije rijetkost u poslovanju trgovinskih poduzeća koja se bave trgovinom na veliko. Druga je mogućnost da se trgovačka roba nabavlja «upravo na vrijeme» kako bi se smanjile zalihe i utjecalo na sniženje troškova držanja zaliha, a da pri tome proces trgovinskog posredovanja ne bude doveden u pitanje.
«Upravo na vrijeme» ili Just in time je jedna od menadžment metoda koja je u funkciji upravljanja ukupnom kvalitetom, a izvorno je razvijena i primijenjena od strane Toyota Motor Company sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća (1984.godine).
Nabavljanje za poznate kupce i nabavljanje «upravo na vrijeme» mogu u značajnoj mjeri smanjiti zalihe trgovačke robe i troškove koji proizlaze iz držanja zaliha. Moglo bi se raspravljati o tome u kojoj je mjeri moguća primjena metode «upravo na vrijeme» u poslovanju trgovinskih poduzeća ako se zna da je osnovna funkcija trgovine posredovanje.
|
Spomenut ćemo samo posredničke funkcije trgovine kakve su funkcije prostornog (interlokalnog) i vremenskog (intertemporalnog) posredovanja. Obje posredničke funkcije ukazuju na vremenski odnosno prostorni jaz kako u proizvodnji tako i u potrošnji raznovrsnih proizvoda koji u trgovinskom poslovanju predstavljaju kategoriju trgovačke robe. Da bi se uspješno obavile spomenute posredničke funkcije nužno je raspolagati skladišnim kapacitetima. Neosporno je da je nužno raspolagati zalihama ako se želi da se proces povezivanja proizvođača i kupaca odvija kontinuirano bez zastoja odnosno da trgovinsko poduzeće ne dolazi u situaciju da propušta ostvariti promet iz razloga nemogućnosti da zadovolji potražnju za određenom trgovačkom robom. Takve situacije mogu u značajnoj mjeri umanjiti lojalnost kupaca konkretnom trgovinskom poduzeću. Dakle, metoda «upravo na vrijeme» je primjerenija proizvodnim poduzećima i izuzetno je stimulativna za promišljanje menadžmenta trgovinskih poduzeća kako racionalnije upravljati zalihama trgovačke robe i po toj osnovi ostvariti prednosti u odnosu na konkurenciju.
Zalihe trgovačke robe
Poduzeća trgovine na veliko i trgovine na malo su sudjelovala s oko 97% vrijednosti svih zaliha trgovačke robe s kojima su raspolagala poduzeća s pretežnom trgovinskom djelatnošću u 2000. godini. Odnos vrijednosti zaliha trgovine na veliko prema vrijednosti zaliha trgovine na malo bio je 1,86-1,89:1,00. Na svaku kunu vrijednosti zaliha u trgovini na malo je dolazilo 1,86-1,89 kuna vrijednosti zaliha u trgovini na veliko (Izvor: Distributivna trgovina u 2000., Statistička izvješća 1158, Državni zavod za statistiku, Republika Hrvatska, Zagreb, 2002, str. 28 i vlastiti obračun).
|
Logično je i za očekivati da trgovina na veliko značajnije sudjeluje u vrijednosti ukupnih zaliha s obzirom na njezinu funkciju posredovanja između proizvođača s jedne strane te prerađivača, trgovaca na malo i krupnih potrošača s druge strane.
Kakav je bio odnos između veličine poduzeća s pretežnom trgovinskom djelatnošću i njihovog udjela u vrijednosti zaliha u 2000. godini? Mala poduzeća distributivne trgovine su sudjelovala u vrijednosnoj strukturi zaliha sa 61-65% (spomenuti udio se odnosi na kraj i početak godine). Zapažamo da je udio malih poduzeća u vrijednosnoj strukturi zaliha trgovačke robe bio na početku godine 3,9 odnosno 3,5 puta veći od udjela srednjih i velikih poduzeća. Odnos zastupljenosti malih poduzeća u vrijednosti zaliha je krajem iste godine nešto smanjen u odnosu na zastupljenost srednjih i velikih trgovinskih poduzeća. Njihov udio je bio 3,0 odnosno 3,3 puta veći od udjela srednjih, odnosno velikih poduzeća.
Gore navedeno je posljedica usitnjenosti hrvatske distributivne trgovine iz čega proizlaze poslovne neracionalnosti, a time i utjecaj na troškove distributivne trgovine.
|
Sve su češće situacije da se kod skupljih i trajnijih uporabnih dobara prodaja zaključuje na osnovu uzorka. Spomenut ćemo kao primjer prodaju namještaja. Varijacije u boji su dostupne kupcu kroz kataloške snimke ili uzorke materijala iz kojeg su proizvodi izrađeni. Spomenuti napori poslovnih ljudi u trgovini usmjereni na poslovanje bez zaliha ili njihovo minimiziranje u funkciji su snižavanja troškova poslovanja.
Niži troškovi poslovanja su imperativ poslovnog opstanka na tržištu na kojem broj konkurenata postaje sve veći, a njihova tržišna utakmica sve zaoštrenija. Niži troškovi poslovanja u usporedbi s konkurencijom omogućavaju menadžmentu trgovinskog poduzeća veći manevarski prostor za kreiranje i vođenje politike cijena.
Spomenuto je bitno ako se zna da je cijena jedan od ključnih činitelja kupčeva odabira prodavaonice. To se može potvrditi istraživanjem obavljenim na primjeru značajno razvijenije ekonomije nego što je to hrvatsko gospodarstvo. Potvrđeno je da je cijena općenito ključni činitelj odabira prodajnog objekta kojeg slijede činitelji kakvi su: kvaliteta, asortiman, usluga i lokacija. Specifičnijim usmjeravanjem na konkretne uže asortimane trgovačke robe redoslijedi značaja za kupčev odabir prodavaonice mogu biti drugačiji. Lokacija kao kriterij potrošačevog odabira prodavaonice može biti istaknuta kroz kriterij njezine pristupačnosti kupcima. To danas posebno dolazi do izražaja kroz mogućnost da kupci mogu jednostavno i brzo pristupati prodajnim objektima uz uvijek dovoljno osiguranih parkirališnih mjesta.
Nabavna vrijednost trgovačke robe u strukturi prodajne cijene trgovinskih poduzeća
Značaj nabavne funkcije u poslovanju trgovinskih poduzeća, odnosno poduzeća s pretežnom trgovinskom djelatnošću je izuzetan. Tako je udio nabave trgovačke robe u ostvarenom prometu od trgovinske djelatnosti dostigao, za ukupnu trgovinsku djelatnost, razinu od 81,3% u 2000.godini. Različiti segmenti trgovinske djelatnosti su imali različiti udio vrijednosti nabave trgovačke robe u prometu: od najnižih 71,5% za djelatnost popravaka do najviših 82,6% za trgovinu na malo.
|
Spomenuli smo da je udio nabave trgovačke robe u prometu od trgovinske djelatnosti za poduzeća s pretežnom trgovinskom djelatnošću bio 81,3% u 2000.godini. Taj udio se kretao od 79,5% kod malih poduzeća do 83,5% kod srednjih poduzeća. Velika poduzeća su imala udio nabave trgovačke robe u prometu od 83,1%.
Navedeni postoci potvrđuju značaj nabavne funkcije u poslovanju trgovinskih poduzeća. Spomenutu konstataciju je moguće ojačati interpretacijom da je u svakih stotinu kuna ostvarenog prometa od trgovinske djelatnosti udio nabave trgovačke robe bio nešto iznad 81 kune, odnosno nešto više od 4/5. Ostatak do stotinu kuna u strukturi prometa je činila razlika u cijeni.
Jedinica uloženog napora na racionalizaciji nabavne funkcije u poslovanju trgovinskih poduzeća daje znatno veće efekte nego što ih je moguće dobiti iz iste jedinice napora uložene u racionalizaciju neke druge poslovne funkcije.
Porast veličine i snage trgovinskog poduzeća je u funkciji stvaranja pretpostavki za jačanje njegove pregovaračke snage u odnosu s dobavljačima trgovačke robe. Porast veličine trgovinskog poduzeća stvara pretpostavke za porast njegova relativnog značaja u strukturi isporučene trgovačke robe njegovih dobavljača. Spomenuto je u funkciji stvaranja realnih pretpostavki za niže nabavne cijene trgovačke robe.
Niže nabavne cijene trgovačke robe trgovci postižu približavanjem što više prvom «izvornom» dobavljaču. Imperativ je snabdijevati se iz prve ruke i eliminirati svakog suvišnog posrednika.
|
Mali, nezavisni trgovci mogu udruživanjem ojačati snagu i stvoriti pretpostavke za racionalnije obavljanje pojedinih poslovnih funkcija, prije svega nabavne. Tako prema dobavljačima nastupa udruženje, a ne svaki mali trgovac pojedinačno.
Umjesto zaključka
Udio nabave trgovačke robe u prometu od trgovinske djelatnosti je bio iznad 4/5 u hrvatskoj distributivnoj trgovini u 2000. godini. Spomenuto veoma precizno ilustrira značaj nabavne funkcije u strukturi cijene trgovačke robe i postavlja zahtjev pred poslovne ljude u trgovini da kontinuirano rade na stvaranju pretpostavki za niže nabavne cijene. Niža nabavna cijena stvara više manevarskog prostora u vođenju politike cijena. To je bitno zato što je cijena najčešće ključni činitelj odabira prodavaonice od strane kupaca.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|