|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Marija Lasić
|
|
|
|
|
1. Uvod
Zašto je važno pratiti pokazatelje i procese koje izaziva pojava stranih trgovačkih lanaca? Odgovor je u “začaranom krugu”, u kojemu se može naći maloprodajni sustav neke zemlje ukoliko se ne obave odgovarajuće pripreme za dolazak inozemnih trgovačkih lanaca i ne poduzmu odgovarajući potezi u trenutku kada je njihov utjecaj već prisutan.
U tom “začaranom krugu” događa se proces koji neprestano prebacuje korist na stranu trgovačkog lanca, a na štetu domaćih proizvođača. Jačanjem snage trgovca, stvaraju se uvjeti za dobivanje sve povoljnijih uvjeta u pregovorima s proizvođačima.
Na taj način trgovac je u poziciji da može dodatno smanjivati svoje cijene i time povećavati svoj promet. Navedeno implicira i povećanje tržišnog udjela što opet uvjetuje mogućnost da trgovački lanac preuzima sitnije konkurente i tako dalje jača svoju snagu.
Svjedoci smo značajnih promjena koje se događaju posljednjih nekoliko godina u hrvatskom maloprodajnom sustavu kroz ulazak velikog broja stranih trgovačkih lanaca na naše tržište. Međutim, niti jedan nije izazvao toliku pozornost struke, medija i cjelokupne javnosti, kao Lidl.
Pojava prvih diskontnih prodavaonica uzburkala je vode i našla se u središtu brojnih razgovora, špekulacija i istraživanja pa tako i ovoga rada. Ako uzmemo u obzir uspjeh diskonta na tržištu Europe i konstantan rast njihovog udjela, možemo se složiti da je opravdana briga oko pitanja: “Kako će ovaj novi čimbenik utjecati na stanje u hrvatskoj maloprodaji?”.
Obzirom da je Lidl na hrvatskom tržištu prisutan tek nekoliko mjeseci (od studenoga 2006. godine), predviđanjima i projekcijama zanimljivo je pridodati i neke podatke o zemljama srednje i istočne Europe u kojima se ovaj drugi najveći diskontni lanac u Europi (odmah iza Aldija) pojavio ranije. Dodatni čimbenik koji je zanimljivo razmatrati vezano uz pojavu i širenje diskontnih prodavaonica jest rast udjela trgovačkih robnih marki.
Krajem prošle godine, medije su okupirali naslovi kao što su: “Dolazi njemački Lidl – konkurencija u panici”; “Trgovinski Hanibal pred vratima; Počeo rat za svakog kupca”... i sl. Problematiku vezanu za nastup Lidla na Hrvatskom tržištu kao i sve njegove stvarne, ali i medijski prenapuhane efekte, mogli bismo nazvati “Fenomen Lidl”.
Obzirom da nadolazeći mjeseci predstavljaju razdoblje koje će omogućiti vršenje konkretnih analiza na stvarnim podacima i učincima koje je izazvala pojava diskontnih prodavaonica na hrvatskom tržištu, držimo kako je pravo vrijeme za sintezu dosadašnjih spoznaja i zaključaka kako bi se na temelju analiza koje će uslijediti mogle vršiti usporedbe projekcija i stvarnosti te utvrditi odstupanja i njihovi uzroci. Navedeno je postavljeno kao cilj ovog rada.
|
2. Definiranje diskontne prodavaonice
Diskontna prodavaonica je oblik prodavaonice u kojoj se prodaju proizvodi po nižim cijenama od onih koje se nude u uobičajenim oblicima prodavaonica. Takve se maloprodajne poslovne jedinice oblikuju zahvaljujući povoljnim velikim nabavkama i potpunom odustajanju od prodajnih usluga.
Diskonteri nude kupcima ograničen asortiman proizvoda po povoljnijim cijenama, u kojem najznačajniji dio čine upravo njegove robne marke, i na taj način osvajaju tržišni segment potrošača slabije kupovne moći. Međutim, sve ih više prihvaćaju i drugi potrošači koji sebe smatraju “racionalnim potrošačima” i inzistiraju na najpovoljnijoj cijeni, ali ujedno traže i kvalitetu.
Za izvanredan uspjeh diskontera na tržištu zaslužna su tri glavna čimbenika od kojih se posebno ističe čimbenik prevladavanja proturječja između niske cijene i visoke kvalitete. Taj čimbenik dovodi do brzog prihvaćanja od strane potrošača, dok jednostavnost i ograničavanje usluga stvaraju mogućnosti za snižavanje cijena.
Za diskontne je prodavaonice bitno da imaju veoma krutu politiku asortimana i ograničavaju se samo na artikle koji se brzo obrću. No, neke diskontne prodavaonice provode “blažu” asortimansku politiku i u svome asortimanu imaju već 1.200 do 1.500 artikala među kojima i svježu robu (voće, povrće, mliječne proizvode i duboko smrznutu hranu).
Glavna obilježja tzv. hard diskonta (Lidl, Aldi itd.) je da su to trgovine veličine od 700 do 1000 četvornih metara, smješteni su u blizini kupaca, vrlo su efikasni, imaju vrlo niske cijene i uglavnom privatne robne marke. Osim što imaju dobru ponudu i niske cijene, efikasno su organizirani te je riječ o najefikasnijem formatu trgovina po ostvarenom prometu.
Jedno od glavnih oružja hard diskonta je povoljna ponuda neprehrambenih proizvoda.
U nekim su zemljama, kao u Skandinaviji i Njemačkoj vrlo uspješni te dominiraju maloprodajom, dok su primjerice Italiji, Velikoj Britaniji i Grčkoj manje zastupljeni.
Limitirani broj proizvoda, omogućuje diskonterima i puno veću operativnu efikasnost. U usporedbi s hipermarketima, koji u svojim trgovinama prodaju oko 35.000 i više različitih proizvoda, nije teško zaključiti da su troškovi logistike, administracije i upravljanja asortimanom od 1.200 proizvoda znatno manji. Ograničeni opseg asortimana značajno smanjuje složenost logistike i administracije u prodavaonicama.
Opširnije u časopisu
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|