|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
A.G. i S.S.
|
|
|
|
|
|
Govori Anđelka Buneta, predsjednica Uprave Financijske agencije - FINA
|
|
FINA je vrlo brzo prepoznala velike prednosti koje u poslovanju tvrtki nudi e-trgovina, pa je u tom smislu razvila čitav niz servisa, a i dalje radi na unapređenju poslovanja na ovim osnovama. O tome što je dosad postignuto i narednim planovima razgovaramo s čelnom osobom Financijske agencije.
|
Koliko je u Hrvatskoj raširena e-trgovina? Na kojim je područjima najviše zastupljena?
Prema podacima Ministarstva gospodarstva, a prema istraživanju Mediascopea, organizacije IAB Europe (Interactive Advertising Bureau; google, gemius, ebay, yahoo…), posvećene interaktivnom marketingu, kojemu je glavni cilj bilo prikazati različite navike potrošača diljem Europe, od rujna 2011. do veljače 2012. u Hrvatskoj je na on-line kupnju potrošeno 401 milijun eura. Prosječan hrvatski kupac u tih je šest mjeseci napravio sedam kupnji i pri tome potrošio prosječno 227 eura.
U Hrvatskoj se 64% ljudi koristi internetom i na njemu provodi više od 15 sati tjedno, a sve je više onih koji svoju kupnju žele obaviti preko interneta. Prema ovom istraživanju, čak 98% korisnika interneta traži mogućnost on-line kupnje, a 80% ih kupuje on-line, što je vrlo blizu europskog postotka (87%).
Očekivano, e-trgovina je najviše zastupljena u djelatnosti trgovine na veliko i malo te financijske usluge i posredništvo.
Pristup samo registriranim korisnicima
FINA je razvila čitav niz servisa za e-trgovinu. Kako teče njihova implementacija u praksi?
Ako govorimo o e-trgovini u širem smislu, koja se poistovjećuje s pojmom e-poslovanja, tada se Finini e-servisi mogu nazvati e-trgovinom. Ako govorimo o e-trgovini u užem smislu, pod čime bi se podrazumijevala kupnja i prodaja neke usluge ili informacije, uključujući obavljanje cjelokupnog procesa kupnje, prodaje i plaćanja on-line, tada se Finini e-servisi mogu nazvati djelomičnom e-trgovinom. Naime, trenutno Finine proizvode i usluge u procesu kupnje i prodaje putem interneta nije moguće u istom procesu platiti on-line.
Primjerice, putem Fininog servisa WEB-BON, korisnik može elektronički zatražiti bonitetnu informaciju BON-1 te istu odmah i preuzeti u elektroničkom obliku. Za sada, naknadu za izdavanje ne može on-line platiti, čime nije zaokružen cjelokupan proces on-line kupnje, isporuke i plaćanja, ali i taj dio će se uskoro unaprijediti.
Nadalje, Finini e-servisi funkcioniraju na tzv. ograničenom modelu e-trgovine, što znači da je pristup servisima moguć samo registriranim korisnicima. S obzirom da se većina Fininih e-servisa temelji na PKI tehnologiji, korisnici za pristup Fininim e-servisima trebaju imati digitalne certifikate. Za većinu servisa takav je model nužan zbog zakonskih regulativa koje određuju prava uvida u određene podatke.
|
Tako, primjerice, u Fininom servisu e-Blokade pravo uvida u podatke, odnosno osnovu za plaćanje, ima isključivo korisnik na kojeg se ti podaci, odnosno osnova za plaćanje odnosi. Mogućnost uvida u podatke propisana je Pravilnikom o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Digitalnim certifikatom, putem kojeg se korisnik prijavljuje u sustav, postiže se najveći stupanj pouzdanja u autentičnost samog korisnika, odnosno onoga koji zaista ima pravo uvida u određene podatke čime su u potpunosti zadovoljeni zakonski propisi.
Važno je naglasiti da servisi temeljeni na PKI tehnologiji predstavljaju sigurne sustave, odnosno, garantiraju identitet i davatelja i korisnika usluge te u potpunosti zadovoljavaju sve propise vezane za sigurno e-poslovanje. Komunikacijski kanali su zaštićeni posebnim protokolima, kao što je SSL protokol, što znači da se podaci tijekom prijenosa internetom kriptiraju te nema mogućnosti da neželjena treća strana dobije uvid u te podatke.
Takvi su protokoli izuzetno važni, a nužno ih je koristiti i u servisima za e-trgovinu koji se ne temelje na PKI tehnologiji jer korisnici ostavljaju podatke o svojim kreditnim karticama te ukoliko komunikacijski kanali nisu propisno zaštićeni, vrlo lako može doći do zlouporabe podataka.
Fina trenutno ima više od 30.000 poslovnih korisnika e-servisa. U budućem razdoblju, Fina će se uz poslovne korisnike u ovom segmentu poslovanja, okrenuti i razvoju e-servisa za građane.
|
Brža dostupnost
Koje su, po Vašem mišljenju, najveće prednosti e-trgovine?
Budući da se radi o e-poslovanju koje, za razliku od klasičnog, omogućuje poslovanje bez fizičke prisutnosti,
e-trgovina ponajprije omogućuje bržu dostupnost, 24 sata dnevno, 365 dana u godini.
Osim klasičnih prednosti e-poslovanja, glavne prednosti e-trgovine se očituju u dostupnosti šireg izbora ponude te lakšeg prikupljanja informacija na temelju kojih će biti donijeta odluka o kupnji.
I davatelj usluge i kupac imaju znatno niže troškove, kako poslovanja, tako i kupovine.
S obzirom da se cjelokupna trgovina obavlja on-line, što olakšava pristup potencijalnim kupcima te nema prepreka zbog geografske udaljenosti, veća je mogućnost prodaje na međunarodnom tržištu. Drugim riječima, tržište je neograničeno.
Praksa je pokazala da e-trgovina nosi sa sobom i određene nedostatke. Možete li navesti koji su to i kako se oni odražavaju na primjenu?
Uz sve prednosti koje donosi, ukoliko se ne koristi tehnologija koja pruža naprednu elektroničku zaštitu i platformu povjerenja, e-poslovanje može biti i izvor brojnih rizika.
S gledišta kupca, najveći nedostaci e-trgovine su nesigurnost elektronskih transakcija, mogućnost pogrešne isporuke proizvoda, nedovoljna zaštita privatnosti podataka, mogućnost lažnog predstavljanja pružatelja usluge i sl.
Istodobno, zbog istih tih razloga nedostatak e-trgovine s gledišta pružatelja usluge jest važnost konstantnog ulaganja u daljnji razvoj.
Kako smo prethodno naveli, za sigurno e-poslovanje važno je osigurati sigurne sustave koji garantiraju identitet davatelja usluge, u potpunosti zadovoljavajući sve propise vezane za sigurno e-poslovanje kako bi se zaštitili komunikacijski kanali od mogućnosti zlouporabe od treće strane.
|
Širok manevarski prostor za povećani broj korisnika
U kojoj mjeri očekujete daljnju ekspanziju primjene e-trgovine? Kakva je uloga i značenje FINA-e u tim kretanjima?
Broj korisnika interneta svakodnevno je u porastu te su predviđanja da će e-trgovina od 2014. godine nastaviti rasti 10% godišnje. Da bi mogle iskoristiti sve prednosti e-trgovine, tvrtke će se morati prilagoditi e-poslovanju, jer će samo na taj način biti konkurentne na tržištu.
Uspostavom Registra digitalnih certifikata, odnosno uspostavom infrastrukture javnog ključa (Public Key Infrastructure – PKI) 2002. godine, Fina je postala pokretač e-poslovanja u Hrvatskoj.
2003. godine, Fina je tržištu ponudila prvi e-servis RGFI - Registar godišnjih financijskih izvještaja koji je te godine imao svega dva korisnika. Danas, mnoge aplikacije, elektronička razmjena dokumenta, mrežne (on-line) usluge države i ostali mrežni (on-line) servisi zahtijevaju uporabu digitalnih certifikata, a trenutno je aktivno više od 200.000 certifikata, što jasno govori o trendu porasta korisnika e-poslovanja.
Međutim, e-poslovanje se još uvijek najviše koristi u B2B segmentu, a razlog tomu je taj što ne postoji velik broj servisa namijenjenih građanima. Da bi se promijenio taj trend, pokrenut je projekt e-Građanin koji bi građanima trebao omogućiti lakšu komunikaciju s tijelima državne uprave što će svakako omogućiti masovnije korištenje
e-servisa u B2C segmentu.
Fina već sada u ponudi ima osobne certifikate na kripto uređaju, a od lipnja ove godine u ponudi su i Osobni soft certifikati koji su pogodni za autentikaciju na e-servise namijenjene građanima koji prilikom pristupa zahtijevaju određenu razinu sigurnosti.
Ovakvi se certifikati mogu pohraniti na računalu ili na mobitelu korisnika, a ovisno o tome gdje su pohranjeni moguće je pristupiti servisima koji omogućuju pristup putem mobilnih aplikacija ili web servisima kojima se pristupa putem računala.
Dakle, preduvjeti za e-poslovanje u B2C segmentu već postoje, a kojim će se intenzitetom promjene događati, ovisit će o broju servisa koji su namijenjeni građanima.
|
|
 |
|