|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
Jedan od nužnih preduvjeta za daljnji razvoj internet trgovine jest otklanjanje nepovjerenja potrošača prema ovakvom obliku trgovanja, podizanje razine javne svijesti o praktičnosti korištenja internet trgovine uz poboljšanje kvalitete pristupa istoj a sve kako bi se steklo što veće povjerenje u sigurnost i zaštićenost podataka
|
|
|
Ante Gavranović
|
|
|
|
|
|
Digitalna revolucija pokreće kupnju, prodaju i pružanje usluga putem interneta
|
Govori Vedran Kružić, pomoćnik ministra gospodarstva
|
Internet ekonomija u mnogim je državama već odavno u strukturi bruto domaćeg proizvoda (BDP) premašila udjele vrlo značajnih tradicionalnih industrijskih sektora, sektora građevine ili obrazovanja. Prema rezultatima Boston Consulting Group-a potrebno je spomenuti Veliku Britaniju koja je danas apsolutni lider s udjelom od oko 8% internet ekonomije u BDP-u. Kakve su mogućnosti razvoja Internet ekonomije u Hrvatskoj? Što smo već postigli? Kakvi su nam ciljevi u tom pogledu? O tome govorimo s Vedranom Kružićem, pomoćnikom ministra za gospodarstvo.
Internet ekonomiju, sukladno metodologiji Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), temeljno sačinjavaju: investicije u izgrađenu internet infrastrukturu, volumen ukupne potrošnje kroz internet trgovinu i oglašavanje putem interneta te korištenje i sveukupna prisutnost poduzetnika, državnih tijela i samih potrošača na internetu.
Prema nekim istraživanjima prosjek zastupljenosti internet ekonomije u zemljama EU kreće se oko 3,6 posto BDP što na neki način može biti i objektivni cilj Republike Hrvatske kada govorimo o razvoju internet ekonomije i digitalnog društva općenito.
S obzirom da se radi o metodologiji OECD-a danas nemamo statističke podatke koji mogu usporediti Hrvatsku s navedenim brojkama. Ipak, potrebno je naglasiti da su svi parametri koji čine internet ekonomiju u porastu. Primjerice, udjel ICT industrije u strukturi bruto dodane vrijednosti (BDV) gospodarstva prelazi 5%, što je i ujedno i prosjek zemalja EU.
Uz sigurnost, koja je svakako ključni preduvjet povećanja internet trgovine i e-poslovanja općenito, nužne preduvjete razvoja internet ekonomije predstavljaju: visoka internet penetracija, kvalitetna širokopojasna infrastruktura, vrlo konkurentno maloprodajno tržište te visoka razina plaćanja (kreditnim karticama, plaćanja e-računom ili danas sve raširenijeg m-plaćanja). To svakako podrazumijeva, prije svega, drukčiji odnos prema potrošnji?
Treba naglasiti da je glavni motor rasta internet ekonomije potrošnja domaćinstava. Trgovina predstavlja do 33% ukupnog BDP u G-20 gospodarstvima. Internet trgovina čini sve veći udjel navedenog kolača dok investicije u širokopojasnu infrastrukturu čine najveći udio u Internet ekonomiji onih zemalja koje su na nižoj razini razvoja.
Iako je veliki dio svjetskog gospodarstva i dalje u krizi, mnoge privredne grane stagniraju ili potpuno nestaju, jedan od sektora koji definitivno ima svjetlu perspektivu je upravo i nternet ekonomija. Prema projekcijama Boston Consulting Group-a u zemljama G20 očekuje se rast internet ekonomije po godišnjoj stopi od 10%.
|
Internet trgovina u brojkama
U okviru Europske godine građana 2013, Eurostat je prema posljednjim istraživanjima za 2012. godinu objavio podatak kojim prikazuje da 36% internet korisnika u Hrvatskoj kupuje putem interneta. Usporedbe radi prosječan broj korisnika internet trgovine na razini Europske unije (EU) iznosi 59%. Kako dostići europski prosjek?
Statistički podaci pokazuju kako je u šest mjeseci, od rujna 2011. do veljače 2012., u Hrvatskoj na internet trgovinu potrošeno 401 milijun €. Internet trgovina je u Europi dosegla 188 milijardi € godišnje.
Prosječan hrvatski kupac u tih je šest mjeseci ostvario sedam kupnji i pri tome prosječno potrošio 227 €. Prosječni Europljanin potrošio je 544 € u 13 kupnji u istom razdoblju. Podaci su to Medioscopa kojemu je glavni cilj bilo prikazati različite navike potrošača diljem Europe.
U Hrvatskoj se 64% pojedinaca koristi internetom i na njemu provodi više od 15 sati tjedno. Sve je više onih koji svoju kupnju žele ostvariti preko interneta. Prema nekim istraživanjima, čak 98% korisnika interneta traži mogućnost kupnje putem interneta, 80% ih kupuje on-line što je vrlo blizu prosjeka EU koji iznosi 87%.
|
Prepreke daljnjem razvoju Internet trgovine
Ponajveću prepreku razvoju internet trgovine čine nepovjerenje u sigurnost plaćanja, nepovjerenje u zaštitu privatnih podataka te nedostatak povjerenja u društvu općenito. Svaki od ova tri razloga više od 30% kupaca ocjenjuje razlogom izbjegavanja internet trgovine. Kako prevladati to nepovjerenje?
Jedan od nužnih preduvjeta za daljnji razvoj internet trgovine jest otklanjanje nepovjerenja potrošača prema ovakvom obliku trgovanja, podizanje razine javne svijesti o praktičnosti korištenja internet trgovine uz poboljšanje kvalitete pristupa istoj a sve kako bi se steklo što veće povjerenje u sigurnost i zaštićenost podataka u procesu internet trgovine, s jedne strane, te neophodno osiguranje njezinog razvoja, s druge.
Udio internet trgovine u odnosu na konvencionalnu trgovinu u Hrvatskoj još je uvijek relativno nizak.
Europska komisija u svojem je priopćenju kojeg je nazvala „Koherentni okvir za jačanje povjerenja na digitalnom jedinstvenom tržištu“ označila sljedeće prepreke i sljedeće akcijske korake u daljnjem razvoju internet trgovine koji su primjenjivi i u Hrvatskoj:
1. neadekvatnost pravne zaštite na području prekograničnih internet usluga
2. nedostatak informacija za pružatelje internet usluga
3. neadekvatnost sustava plaćanja i isporuka
4. veliki broj slučajeva zlouporabe i sporova
5. nedovoljno korištenje širokopojasne infrastrukture i naprednih rješenja.
|
Pristupanjem Republike Hrvatske EU, odnosno pristupanjem jedinstvenom unutarnjem tržištu EU, povećava se i volumen prekogranične kupovine, a samim time i mogućnosti nailaženja na određene poteškoće. Na temelju preporuke Europske komisije (EK), Odlukom Vlade u Hrvatskoj je pri Ministarstvu gospodarstva osnovan Europski potrošački centar kao dio mreže koja se sastoji od 30 nacionalnih Europskih potrošačkih centara (u svim državama članicama Europske unije te na Islandu i Norveškoj).
U 2012. godini Mreža europskih potrošačkih centara (ECC-Net) imala je više od 72.000 kontakata s potrošačima koji su zatražili savjet o njihovim pravima ili se obratili za pomoć u slučaju nastanka problema prilikom prekogranične trgovine usluga ili roba. Tijekom 2012. godine ECC-Net obradio je više od 32.000 pritužbi od potrošača koji su doživjeli probleme prilikom prekogranične kupnje robe ili usluge od trgovca koji se nalazi u drugoj zemlji, od kojih se 60% odnosi na kupovinu preko interneta odnosno na kupovinu putem internet trgovine.
Kao značajnu prepreku razvoju Internet trgovine svakako ovom prigodom treba naglasiti i znatno više cijene naknada/provizija za transakcije korištenjem kreditnih kartica koje trgovcima naplaćuju kartičarske kuće i banke u Hrvatskoj a koje višestruko nadmašuju naknade koje se trgovcima i pružateljima usluga obračunavaju u EU?
Prema nekim istraživanjima takve se naknade, primjerice Danskoj, kreću od 0,1-0,5 % dok u Hrvatskoj one nerijetko iznose i do 7% što svrstava Internet trgovce u RH u znatno nepovoljniji položaj od konkurencije.
Ministarstvo gospodarstva u nekoliko je navrata od Hrvatske udruge banaka službeno tražilo postupno snižavanje naknada smatrajući da uz pristupanje jedinstvenom tržištu EU i sve kvalitetnije uvjete na financijskom tržištu ne postoji opravdan razlog za toliko značajnije višim naknadama od ostatka EU.
|
Internet trgovina u Hrvatskoj
Svi preduvjeti za uspješnu internet trgovinu u RH postignuti su. Procjenjuje se da godišnji rast iznosi između 20-30 posto što ju čini jednom od najbrže rastućih grana gospodarstva. Što valja poduzeti da bi se to i ostvarilo?
Kada govorimo o važnosti daljnjeg razvoja internet trgovine u Hrvatskoj treba napomenuti da uz imperativ samog porasta volumena internet trgovine od iznimne je važnosti imperativ da kroz Internet trgovinu značajnije budu zastupljeni hrvatski proizvođači, trgovci i pružatelji usluga.
Živimo u digitalnom dobu u kojem s pravom možemo zaključiti da ukoliko vas nema na internetu, ne postojite. Ili ako želimo ići dalje, ukoliko vas nema u prvih nekoliko linkova kada upišete pojam u Google ili neki drugi pretraživač, gotovo da ne postojite.
Prema istraživanju Gfk, provedenom početkom 2013. nešto više od 50% SME tvrtki u RH posjeduje web stranicu ali tek njih 20% koristi se internetom za prodaju svojih proizvoda.
Analiza stanja e-poslovanja u Republici Hrvatskoj u 2012., koju je naručilo Ministarstvo gospodarstva, provedenoj na uzorku od 521 poduzeća sa više od 10 zaposlenih, otkriva da 72% poduzeća posjeduje internet stranicu. Kako i koliko racionalno, međutim, koristimo te stranice?
Njih 60% omogućavalo je korisnicima i partnerima uvid u katalog proizvoda i cjenik. Internet kupovinu, rezervaciju ili naručivanje te on-line praćenje statusa transakcije omogućivalo je njih tek 16%.
Ukupno 22% analiziranih poduzeća zaprimalo je narudžbe putem interneta dok je 31% poduzeća naručivalo proizvode i usluge putem interneta.
|
Prigode će biti sve značajnije za proizvođače i pružatelje usluga kojima se otvara veliko tržište ukinutih carinskih barijera. Preduvjeti uspjeha su podizanje produktivnosti i pronalaženje tržišta i niša na kojem se mogu ostvariti značajni prodajni rezultati. U istraživanju koje je proveo Eurostat 2012. na temu navika kupovanja potrošača pojedine države članice u internet trgovinama vlastite zemlje i prekogranične internet kupovine, prikazani su i rezultati za Hrvatsku o odnosu na druge države članice EU. Nešto više od 18% hrvatskih je građana naručilo robu i uslugu od domaćeg internet trgovca dok je 7% potrošača naručilo robu i uslugu putem internet trgovca ili pružatelja usluga iz EU.
Prema broju kupovina iz domaćih trgovina uvjerljivo prednjače Švedska i Njemačka, čijih je 70% potrošača barem jednom kupovalo u Internet trgovinama domaćih trgovaca. Najmanje su to činili potrošači u Rumunjskoj, Bugarskoj i Italiji, s manje od 10%.
Biti poduzetnik na internetu znači imati cijeli svijet za konkurenciju ali i cijeli svijet kao potencijalno tržište.
|
Mogućnosti razvoja
Mnoga poduzeća danas, pod utjecajem aktualne krize, primorana su mijenjati svoje poslovne modele i načine dosadašnjeg poslovanja. Imate širi pregled stvarnoga stanja, pa nam iznesite kako stojimo u tom pogledu?
Trgovci mogu uz minimalne troškove, posegnuti za nizom mogućnosti otvaranja trgovina putem svojeg prostora na nizu domaćih alata i već pokrenutih on-line shopping centara.
Poduzeća mogu na internetu komunicirati s kupcima i tako saznati više o njihovim specifičnim željama i potrebama. Trgovci koji posluju na internetu mogu odabrati male grupe ili čak pojedine klijente, personalizirati ponudu s obzirom na njihove navike i potrebe te oglašavati takvu ponudu putem izravne komunikacije.
Ono što u Hrvatskoj predstavlja pozitivni pomak jest sve veći stupanj integracije ICT rješenja u samo poslovanje. 96% tvrtki koristi računala, 95% tvrtki ima pristup internetu. 84% tvrtki koristi neki od oblika širokopojasnog pristupa internetu a u strahovitom je porastu i mobilni pristup internetu.
Sljedeći veliki trend jest kupovina putem mobilnih aplikacija?
M-plaćanje (m-Payment) kao uslugu imali smo u RH već prije desetak godina. Znatno prije šire upotrebe pametnih telefona koji doprinose značajnijeg korištenja ovakvog rješenja. Pokazuje se, kao i u slučaju SMS parkinga koji je u RH predstavljen i pušten u komercijalnu uporabu 2000. godine među prvima u svijetu, da ICT sektor i tržište u Hrvatskoj posjeduje inovativni potencijal koji čini potreban preduvjet razvoja digitalnog društva i internet ekonomije.
Neka istraživanja govore da u Hrvatskoj čak 97% kupaca prije čina same kupnje istražuje proizvod koji namjerava kupiti a dvije trećine to radi putem interneta. Velika većina upravo putem interneta obavlja usporedbu među proizvodima ali i trgovcima pri kojima željenu kupnju namjeravaju obaviti.
Navedeno govori o važnosti kvalitetne, informativne i pregledne web stranice koji moraju održavati proizvođači i trgovci kao preduvjet uspješnog poslovanja i razvoja internet trgovine.
|
Internet trgovina hrane
Internet trgovina hrane i živežnih namirnica u Europi rapidno raste te će se prema nekim predviđanjima udvostručiti u sljedećih pet godina. Trend rasta internet trgovine hrane bilježi se i u Hrvatskoj no on nije niti izdaleka kao na najrazvijenijim tržištima Europe. Zašto?
Tehnologija potiče ljude da iz temelja mijenjaju način na koji kupuju namirnice. To poglavito vrijedi za mlađu generaciju ljudi koja je odrasla na internetu a koja upravo postaje nositeljima kućanstava diljem svijeta.
Neki manji proizvođači i trgovci hranom u RH prepoznali su mogućnosti koje im je otvorio internet. Ekološka proizvodnja hrane, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, sutra i organiziranije pojavljivanje zadruga ili udruženja proizvođača autohtonih proizvoda s određenog područja, bilježe sve veći broj kupaca koji njihove proizvode mogu kupiti putem interneta. Pogotovo je važno napomenuti da kao turistička zemlja imamo tu privilegiju stvoriti naviku korištenja proizvoda milijunima turista koji svake godine posjećuju RH.
Ovdje postoji ogroman potencijal za povećanje volumena proizvodnje hrane a internet trgovina čine se idealnim kanalom kojim se može doprijeti do velikog broja potrošača diljem svijeta.
|
Aktivnosti Ministarstva gospodarstva
Uprava za trgovinu i unutarnje tržište Ministarstva gospodarstva kontinuirano radi na aktivnostima jačanja internet trgovine i razvoje e-poslovanja u RH. Što ste u tom pogledu poduzeli i postigli?
U suradnji s predstavnicima realnog sektora uspješno su identificirane potencijalne barijere u razvoju internet trgovine kao i u samom e-poslovanju te se namjerava sustavno pristupiti rješavanju istih u nadolazećem razdoblju.
Spoznali smo da nedostaje više promotivno-edukativno-marketinških akcija na području internet trgovine, po uzoru na one koje su značajno podignule korištenje, primjerice, internet bankarstva, sa ciljem da širu javnost educiraju i upoznaju s mogućnostima i prednostima ovog načina kupovanja.
U ožujku 2013.godine Ministarstvo gospodarstva, u suradnji s Delegacijom Europske unije u RH, održalo je konferenciju Single Market Week – Tjedan jedinstvenog europskog tržišta, povodom proslave 20 godina zajedničkog tržišta EU. Jedna od glavnih tema navedene konferencije upravo je bila internet trgovina i njezini potencijali.
Na samoj konferenciji održana je radionica na kojoj su temu internet trgovine obradili brojni stručnjaci a svoja stajališta, očekivanja i prijedloge poboljšanja iznijeli predstavnici internet trgovaca, portala grupne prodaje, predstavnici bankarskog sektora, Državnog inspektorata te udruga za zaštitu potrošača.
Ministarstvo gospodarstva početkom 2013. izdalo je i edukativnu brošuru sa ciljem promocije ovog specifičnog načina prodaje i kupnje roba i usluga. Brošurom se pokušalo utjecati na svijest, kako trgovaca tako i potrošača, ne bi li se uočile sve specifičnosti ovog oblika trgovanja kojeg karakterizira brža dostupnost širokog izbora roba i usluga, znatno niži troškovi poslovanja te uštede koje potom gospodarstvenici mogu na znatno kvalitetniji način investirati u svoje poslovanje. Brošurom je ukratko opisano deset koraka kupnje putem interneta ali i deset koraka nužnih za pokretanje internet trgovine. Ista je dostupna na Internet stranicama Ministarstva.
Buduće aktivnosti Ministarstva gospodarstva bit će usmjerene na poticanje upotrebe e-računa u realnom i javnom sektoru što će se nedvojbeno pozitivno reflektirati na korisnike i potrošače kroz smanjenje troškova poslovanja gospodarskog sektora te bržu i jeftiniju dostupnost njihovih usluga. Što možemo očekivati?
Treba naglasiti kako RH, kao mala i otvorena ekonomija, posebice u današnjim uvjetima globalne krize, može imati velike koristi od ulaska na Jedinstveno digitalno tržište EU na kojem se može trgovati bez barijera između svih njezinih članica. Digitalna revolucija danas je pokrenula kupnju, prodaju i pružanje usluga putem interneta čime direktno utječe na razvoj jedinstvenog EU tržišta te dovodi do većeg izbora proizvoda i usluga po znatno konkurentnijim cijenama.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|