19.09.2012.
Održan Okrugli stol o imovinskim osiguranjima
Smanjiti broj stečajeva može se postići uvođenjem obveznog osiguranja prekida poslovanja
Svijet osiguranja i Hrvatska gospodarska komora, Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj, uz potporu Ministarstva financija i Ministarstva poduzetništva i obrta, u srijedu su u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu organizirali Okrugli stol "Imovinska osiguranja u poduzetništvu i obrtima – (trošak ili) ulaganje u sigurniju poslovnu budućnost".
Generalni sponzor okruglog stola je Kvarner VIG, a riječ je o prvom u nizu edukativnih okruglih stolova koji će na temu imovinskih osiguranja biti organizirani diljem Hrvatske. Do kraja godine slijede okrugli stolovi u Rijeci, Osijeku, Splitu, Varaždinu i Puli.
Predstavnici Ministarstva financija, Ministarstva poduzetništva i obrta, HGK, HBOR-a i risk-menadžeri iz vodećih domaćih osiguravajućih društava na okruglim će stolovima odgovarati na pitanja i nedoumice o osiguranju i rizicima kojima je izloženo poslovanje tvrtke i obrta.
S prvog Okruglog stola odaslana je poruka zakonodavcu o potrebi proširenja obveznih imovinskih osiguranja na prekid poslovanja i osiguranje od požara, prema uzoru na razvijene europske zemlje.
To bi imalo dvojak učinak – i na održanje kontinuiteta poslovanja i cjelokupnoga gospodarstva, ali i na jačanje socijalne sigurnosti zaposlenih.
|
Kao što se moglo čuti od Martine Tokić, direktorice imovinskih osiguranja u Kvarner VIG-u, u velikom dijelu europskih zemalja takva su osiguranja obvezna. Što se ide sjevernije u Europu, to su striktnija pravila o uključivanju osiguranja u redovito poslovanje tvrtki.
Kad dođe do štete, koja neminovno izaziva prekid poslovanja, takvo je osiguranje nužnost kojom se štiti nastavak poslovanja, jer u protivnom nerijetko financijski gubitak prekida poslovanja dovodi i do stečaja tvrtke. Inicijativa za uvođenjem takve zakonske obveze svakako će se morati iskristalizirati nakon ulaska naše zemlje u
Europsku uniju.
Među malim i srednjim poduzetnicima i obrtima riječ osiguranje u poslovnim se planovima često preskače, a pitanje na koje je Okrugli stol pokušao dati odgovor jest: Je li isplativije trošak osiguranja planirati i rezervirati kao dio fiksnog troška poslovanja ili riskirati s neizvjesnim događajem u budućnosti i samostalno snositi
rizike koji u konačnici mogu dovesti do gubitka cjelokupne imovine.
|
Tajana Kesić Šapić
Tatjana Kesić Šapić, direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK, istaknula je da malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj čini 99 posto ukupnoga gospodarstva, a više od 90 posto obrtnika, malih i srednjih poduzetnika ili uopće nema osigurateljno pokriće ili, ako ga već ima, ono pokriva samo manji dio rizika kojima je izloženo njihovo poslovanje. S obzirom na tešku gospodarsku situaciju najveći dio poduzetnika smatra osiguranje troškom, iako se rizici u poslovanju pojavljuju u svim aspektima poslovanja.
"S obzirom na to da je svijest o financijskim aspektima poslovanja vrlo bitna, sa Svijetom osiguranja pokrenuli smo ovu vrijednu edukaciju o ovoj važnoj temi", kazala je Kesić Šapić.
Ljiljana Čokljat Mevorah iz Ministarstva poduzetništva i obrta istaknula da u trenutku ulaska naše zemlje u EU, otvara se veliko tržište, ali i prilika da se poduzetnike pripremi za što bolji rad, a edukacijski okrugli stolovi kao što je ovaj pravi je korak u tom smjeru.
|
Nikola Milijević
Nikola Milijević, glavni urednik časopisa Svijet osiguranja, istaknuo je da se na hrvatskom tržištu još uvijek osiguranja nedovoljno prepoznaju, a u osigurateljskim se krugovima sve više govori o nedovoljnoj financijskoj pismenosti građana Hrvatske kao prepreci zbog koje osiguranja nisu više razvijena.
Omjer neživotnih prema broju polica životnih osiguranja je 83 prema 17 posto, no u skupini neživotnih osiguranja na osiguranja imovine odnosi se samo 16,57 posto, što je 1.071.337 polica. To je iznimno mala brojka, izjavila je Martina Tokić.
Još je niža brojka osiguranja financijskog rizika od prekida poslovanja, samo 0,45 posto, ili 29.378 polica. Nasuprot tome, u zemljama EU od 60 do 95 posto svih obrtnika i pravnih osoba od imovinskih rizika od prekida poslovanja osigurano je njih od 40 do 90 posto, a 90 do 100 posto ih ima osiguranje od odgovornosti, što je često obvezno osiguranje.
|
Drago Klobučar, direktor Sektora imovinskih osiguranja u Croatia osiguranju, upozorio je poduzetnike na okruglom stolu da postoji izbor između osiguranja na stvarnu vrijednost, novu vrijednost, ugovorenu vrijednost i sporazumno utvrđenu vrijednost prvog rizika, dodavši da se korisnici najčešće odlučuju za osiguranje na stvarnu vrijednost, što je nerijetko pogrešan izbor.
Preporuka je kod ugovaranja osiguranja da to budu osiguranja na novu vrijednost, pogotovo kad je o fizičkim osobama riječ, koje ne izdvajaju sredstva za amortizaciju, sugerirao je Klobučar.
"Da bi šteta bila plativa, mora se nepobitno utvrditi uzrok njezina nastanka, što je proces koji zahtijeva puno vremena i najčešća je zamjerka na račun osiguravajućih društva", kazao je Klobučar te dodao da je ključ dobre prodaje osiguranja objašnjenje kako se nadoknađuje šteta.
|
Andreja Mergeduš, rukovoditeljica direkcije osiguranja izvoza Hrvatske banke za obnovu i razvitak, predstavila je paletu osiguranja izvoznih kredita za poduzetnike. Najčešći rizici u poslovanju sa stranim tvrtkama su komercijalnog karaktera - neplaćanje, insolventnost i stečaj.
Istaknula je da hrvatski poduzetnici, iako svjesni rizika, nisu previše voljni osigurati se dok ne bude prekasno. Mergeduš je upoznala prisutne s radom Hrvatskoga kreditnog osiguranja, tvrtke kćeri HBOR-a, koja je prvo specijalizirano društvo za kreditno osiguranje koje omogućuje osiguranja domaćih i inozemnih potraživanja. Osigurava se izvoz hrvatske robe i usluga, pri čemu minimalni udio hrvatske robe mora biti 40 posto, zatim izvoz u više od 55 država, isplate odšteta se vrše iz garantnog fonda, a police osiguranja za banku su instrument osiguranja plasmana.
"Najveći broj odšteta lani je preko HKO-a ostvaren upravo zbog komercijalnih rizika, a jedini vezan uz politički rizik bio je na tržištu Libije", kazala je Andreja Mergeduš.
|
Dodala je da su benefiti za korisnika smanjenje financijskog rizika, a o prednostima takvog osiguranja govorio je i Nino Malinarić iz tvrtke Tim kabel, koja se lani zbog smanjenja graševinskih aktivnosti u RH orijentirala i na inozemno tržište. Danas 17 posto njihovih prihoda dolazi od poslovanja u inozemstvu, a u svom se poslovanju oslanjaju upravo na osiguranja HKO-a.
U prvih devet mjeseci ove godine osigurali su ukupno 1,3 milijuna eura prometa. HKO radi provjeru boniteta strane tvrtke, a na taj način domaće tvrtke osiguravaju inozemno poslovanje.
Sandra Žanki, izvršna urednica Svijeta osiguranja i voditeljica projekta Financijske pismenosti medu poduzetnicima i obrtnicima, zaključila je skup rekavši da je razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj glavni generator koji bi trebao dovesti do pokretanja gospodarstva, a važnost osiguranja kontinuiteta poslovanja pritom ne bi smjela biti upitna.
Osiguranje se tretira kao trošak koji treba smanjiti na što je moguće manju mjeru. No, osiguranje to nije. Ono bi trebalo biti nezaobilazan dio svake investicije ako se žele zadržati profitabilnost i stabilnost poslovanja. Nije dovoljno imati samo dobar proizvod, dobre zaposlenike, modernu opremu i tržište za ono što smo proizveli. Važno je znati i kojim smo rizicima izloženi u svakom pojedinom segmentu poslovanja i kako se zaštititi od tih rizika.
|
|
 |
|