20.03.2012.
Stečaj s preustrojem spašava građevinare i prerađivače
Novi zakon o financijskom poslovanju definirat će odnose prilikom stečaja tako da nitko neće moći gušiti proizvodnju i radna mjesta iz špekulativnih interesa
Prema podacima Fine dospjele nepodmirene obveze 31. siječnja iznosile su ukupno 41,69 milijardi kuna. Od toga 34,74 milijarde otpada na pravne, a 6,96 milijardi na fizičke osobe. Ukupno je zbog neplaćanja bilo blokirano gotovo 72 tisuće pravnih i fizičkih osoba, sa 69 tisuća zaposlenih.
Zbog nepodmirenja duga starog više od godinu dana blokirano je više od 54 tisuće poduzeća i obrtnika, na koje otpada dug od 34,42 milijarde kuna, što predstavlja 82,5 posto ukupnog dospjelog nepodmirenog duga. Od te 54 tisuće tvrtki čak 21.607 poduzeća i 15.038 obrtnika nema niti jednog zaposlenog, ali imaju dug od 19,43 milijarde kuna.
Najviše blokiranih tvrtki je u trgovini - više od 13 tisuća - a njihov ukupni dug iznosi 10,68 milijardi ili 30,7 posto ukupnog dospjelog nepodmirenog duga. Slijedi građevinarstvo s 8,04 milijarde (23,1%) te prerađivačka industrija s 4,5 milijardi kuna duga (13%).
U Ministarstvu financija smatraju da u građevinarstvu i prerađivačkoj industriji postoji značajan broj radnih mjesta koja se isplati spašavati jer tvrtke imaju perspektivu. Građevinske tvrtke k tome raspolažu i nekom imovinom s kojom bi se mogao sanirati dio dugova.
Za prerađivačku industriju napravit će se analiza kao bi se utvrdilo o kakvoj je industriji riječ, o kojim poduzećima, kakve imaju dugove, kakve obveze… No, ključno je imaju li ta poduzeća tržište.
Do sada je Zakon o financijskom poslovanju naglasak stavljao na imovinu kao kolateral, a sada ministarstvo želi kroz zakonsku regulativu prebaciti naglasak na core business, na proizvodnju i tržište.
Ako tržište postoji, nećemo dopustiti da se blokadom imovine iz špekulativnih razloga guše proizvodnja i radna mjesta, kažu u Ministarstvu. Glavni kriterij prilikom odluke o stečaju više neće biti špekulativnog karaktera.
Ministarstvu financija procjenjuju kako je veliki problem u hrvatskom gospodarstvu pravosuđe. Spora procedura prilikom stečaja rezultira padom vrijednosti imovine i gubitkom radnih mjesta. Zbog toga pokušavaju predlagati zakone kojima se pravosudni postupci prebacuju u upravne. Cilj je ubrzati postupak preustroja poduzeća u problemima.
Kako se u pravosuđu ne mogu očekivati bitni pomaci, Ministarstvo nastoji koristiti američka i slovenska iskustva stečaja s preustrojem i predlaže da se on provodi kao upravni postupak koji će provoditi vlada.
To bi vrijedilo samo za poduzeća koja nastavljaju proizvodna aktivnost, gdje je moguć preustroj i očuvanje radnih mjesta, doznajemo u Ministarstvu financija.
|
Definirali bi se rokovi i nositelji: procesi ne bi trebali trajati duže od 90 dana i dovoljan bi bio sporazum 50 posto vjerovnika. Najveći vjerovnici će ulaziti u kapital ili će se naplatiti kroz jedan dio imovine. Ako se ne uspiju dogovoriti, prestaje postupak preustroja i tvrtka ide u likvidaciju.
Primjer uspješnog rješenja po modelu koji predlaže Ministarstvo financija je Dioki. Vlada je odradila dobar dio oko Diokija, iako nije bilo zakonske osnove i nije najveći vjerovnik. No, procijenila je da je državni interes zadržati kemijsku industriju i da se može naći rješenje.
Koliko god su brojke o nesolventnim tvrtkama velike, tek je manji broj poduzeća spreman za preustroj, procjenjuju u Ministarstvu.
Najveći vjerovnici su uglavnom banke i država. Zbog toga će trebati mijenjati zakon o bankama kako ne bi bilo problema prilikom ulaganja u kapital. U ministarstvu razmišljaju i o sudskoj nagodbi koja bi imala obvezujući karakter, no svjesni su da predstoji još dosta dogovora.
U zakonu se predviđene i prijelazne odredbe za zatečeno stanje. Za stabilan sustav bi rok rješavanja bio 90 dana, ali za rješavanje zatečenog stanja trebat će vremena. Vlada si za sređivanje stanje uzima rok do kraja godine. (Bankamagazin)
|
|
 |
|