15.04.2009.
Samo pet kompanija s viškom gotovine
Iako gotovo polovica promatranih kompanija ima veći neto dug nego što vrijede ukupno raspoložive dionice na burzi, kompanije se još nedovoljno financiraju zaduženjima, jer su ispod svjetskih razina u zaduživanju
Visoke kamatne stope i pad interesa za ulaganje u dionice otežavaju financiranje kompanija. No, tek petina najlikvidnijih izdavatelja na ZSE ima višak gotovine u odnosu na dug.
U Hrvatskoj je trošak dugovanja već dosegao prilično visoke razine i do kredita nije lako doći, a niti dokapitalizacije ne polaze za rukom lako.
O IPO-ima se već više od godinu dana i ne razmišlja. Kako će, dakle, kompanije koje su planirale ekspanziju ili modernizaciju financirati svoje planove? Bez vlastitih sredstava - teško!
Iz dostupnih podataka od ukupno 23 kompanije, samo njih pet ima suficit vlastitih financijskih sredstava nad dugom, odnosno samo Adris Grupa, ENT, HT, Plava Laguna i Tehnika svoj rast mogu financirati bez duga.
Sve druge kompanije na ZSE svoj rast i poslovanje morat će financirati skupim zaduživanjem kroz komercijalne zapise ili obveznice.
Za dužničke vrijednosne papire investitori će gledati D/E omjer, profitabilnost te druge poslovne rizike i u skladu s tim odlučiti da li razina rizika odgovara visini obećane kamatne stope.
Postojeća razina zaduženosti gleda se kroz prizmu sposobnosti podmirivanja kamatnog opterećenja u odnosu na ostvareni operativni prihod, po zadnjoj, ali i očekivanoj razini. Analiza profitabilnosti projicira se kroz period držanja dužničkog papira.
Konkretno, investitori očekuju pad profitabilnosti u narednoj godini za zadužene kompanije zbog većeg troška kamata na postojeći dug, ali i pada prihoda.
Očekivanja prihoda prvenstveno ovise o cikličnosti industrije ili proizvodnog mixa, tržišnoj snazi i sposobnosti managementa, udjelu prihoda iz inozemstva i cjenovnoj elastičnosti potražnje.
|
Omjer D/E, koji prikazuje izvore financiranja kompanija, u ovom uzorku najlikvidnijih kompanija po srednjoj vrijednosti ipak ukazuje da se hrvatske kompanije većinom financiraju iz vlastitih sredstava (hrvatski median je 0,431), dok svjetske dionice koriste još većim dijelom financijsku polugu (mediani od 0,65 – 0,75) .
Nezainteresiranost investitora za dionice pokazuje i rekordno manje tržišno vrednovanje dionica koje je niže čak i u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost. Tako se jedino šest od 23 dionice trguju po cijeni iznad BPS (book-per-share: temeljni kapital po dionici): Dalekovod, ENT, HT, IGH, Istraturist i Kozum.
Po median vrijednosti, hrvatskim se dionicama trguje po gotovo dvostruko nižim vrijednostima od vrijednosti njihova temeljnog kapitala. U usporedbi s dionicama članovima vodećih svjetskih indeksa hrvatske dionice trguju relativno po najnižim cijenama.
|
Visoka zaduženost ogleda se i u odnosu na trenutnu tržišnu kapitalizaciju. Tako se argumentom vrlo niskih cijena dionica još jednom potvrđuje činjenici da investitori baš nisu zainteresirani za dionice.
Gotovo polovica promatranih kompanija ima veći neto dug nego što vrijede ukupno raspoložive dionice na burzi (vidi Mcap/NDMI).
Ova pojava nije obilježje pripisivo samo lokalnom tržištu. U usporedbi s članicama ostalih svjetskih indeksa, mjereno median vrijednosti, hrvatska košarica dionica ima veću tržišnu kapitalizaciju u odnosu na neto dug nego je to slučaj kod talijanskih i japanskih dionica iz indeksa.
Iz svega što smo gore analizirali, možemo izvući sljedeće zaključke: iako je tek pet kompanija s viškom gotovine u odnosu na zaduženja, hrvatske kompanije se još nedovoljno financiraju zaduženjima, jer su ispod svjetskih razina u zaduživanju.
K tome, trenutne cijene dionica na burzi u odnosu na knjigovodstvenu vrijednost temeljnog kapitala relativno su ispod cijena dionica članica vodećih svjetskih indeksa.
Tržišna kapitalizacija hrvatskih dionica jest manja od neto duga (po srednjoj vrijednosti), ali nismo na dnu ljestvice - tržišne cijene talijanskih i japanskih dionica još su na nižim razinama po ovom mjerilu. (einvestitor, Bankamagazin)
|
|
 |
|