06.11.2009.
Dug državi: Na male krenuli ovrhama, veliki pošteđeni
Samo tri velike kompanije državi su za porez i trošarine dužne oko 3 milijarde kuna, s druge stranu Porezna uprava masovno pokreće ovrhe nad obrtnicima koji su u nekim slučajevima za porez duguju minimalne iznose
Što je tvrtka veća, politički važnija i zaduženija, to manje mora razbijati glavu obvezom plaćanja dospijelih poreznih obveza prema državi, makar one premešivale i dvije milijarde kuna, kao što je slučaj s Inom.
Osim nje, mediji posljednjih dana navode i 800 milijuna kuna poreznih dugova velikih proizvođača alkohola u većinskom državnom vlasništvu koji neplaćanjem poreza godinama zakidaju proračun. Najveći dužnik u toj skupini je tvrtka Dalmacijavino čije neplaćene obveze za PDV i trošarine iznose 500 milijuna kuna.
I dok veliki za svoje dugove prolaze nekažnjeno, Ministarstvo financija krenulo je u masovno pokretanje ovrha nad obrtnicima koji, pritisnuti krizom, nisu na vrijeme podmirivali svoje porezne obveze. Drugim riječima, država je očito spremna na pokretanje ovrha kada su u pitanju minimalni iznosi, ali očito "nema srca" za sankcioniranje poduzeća čiji se prihodi mjere u milijardama.
Na listi državnih dužnika je i posrnuli trgovački lanac Pevec sa 150 milijuna kuna neplaćenog poreza, kome je iz tog razloga ministar financija Ivan Šuker nedavno ipak najavio blokadu računa.
Naime, u zakonu i podzakonskim aktima jasno piše da ovrha slijedi onima koji ne podmiruju porezne obveze. Nažalost, opće norme zakona ne vrijede jednako za sve, pa Porezna uprava na zahtjev dužnika može donijeti autonomnu odluku o odgodi plaćanja poreznog duga ako procjeni da je to korisnije nego da ide u prisilnu naplatu.
|
Vlado Brkanić, ekonomist iz RRIF-a i urednik istoimenog računovodstvenog časopisa za www.banka.hr objašnjava da takve ekskluzivne postupke Porezne uprave omogućuje Opći porezni zakon. "Zakon dopušta da PU na zahtjev dužnika odgodi naplatu poreza, ako procjeni da bi prisilna naplata blokadom računa izazvala veće štete nego da se odgodi naplata".
Ipak, da bi Porezna uprava mogla odlučiti o iznimnom prolongiranju naplate, ona od dužnika treba, uz zahtjev za odgodu dobiti obrazloženje i uvjerljiv dokaz o kasnijoj isplati obveza na temelju dobivenog kredita ili naplatom svojih potraživanja ili na neki drugi dokazivi način.
"U slučaju Ine zabrinjavajuće je što se kompanija odlučila za odgodu naplate dospijelih poreznih dugova za koje godišnja zatezna kamata iznosi čak 14 posto. To upućuje na činjenicu da je tvrtka prezadužena i nema kreditni bonitet za daleko jeftinije financiranje duga putem kredita. Ovo je signal o krajnje sumornom poslovnom stanju naftne kompanije", zaključuje Brkanić dodajući da je Ina "gospodarski invalid" koja za sva ključna kompanijska pitanja mora moliti za mišljenje vlasnika iz Budimpešte.
Iz Ine odgovaraju da što se kreditnih aranžmana tiče "prate situaciju na tržištu kapitala i razmatraju sve mogućnosti". Kad je pak riječ o dugovanju kompanije državi kažu da "čine sve što je u njihovoj moći kako bi ih podmirili do kraja godine."
I dok se u slučaju progledavanja kroz prste Ininom ogromnom dugu državnom proračunu uporište može tražiti u nacionalnom značenju kompanije, kad je u pitanju proizvođač alkohola Dalmacijavino porezno pomilovanje nema nikakvog argumenta koji bi imao sličnu težinu.
"Velike kompanije poput Ine u slučaju ovrhe stvaraju velike probleme i zato je prisilna naplata izuzetno delikatno pitanje. Mogla bi izazvati val otkaza, te dovesti u pitanje opskrbu naftom i stanovništva i gospodarstva. S druge strane, za jednu tvrtku kao što je Dalmacijavino takve su posljedice irelevantne. Rastućih proizvođača vina ima dovoljno i nemogućnost opskrbe iz dalmatinske tvrtke ne bi dovela do ozbiljnih zastoja u servisiranju potrošača".
Usprkos nizu logičkih razloga da se velikima, samo zato što su takvi, ne tolerira neplaćanje poreznih obveza državi, Porezna uprava ima svoje diskrecijsko pravo koje počiva na njezinom nahođenju i kriterijima. No, odgovor na upit koji smo uputili Poreznoj upravi kako bi nam razjasnili te kriterije, prema dosadašnjim iskustvima, pitanje da li ćemo i kada dobiti. (Bankamagazin)
|
|
 |
|