20.07.2010.
Nelikvidnost: Ipak nije tako crno
Rekordnih 30 milijardi kuna neplaćenih obveza je desetak posto BDP-a, dok je 1999. godine nelikvidnost "pojela" 20 posto BDP-a
Nakon kontinuiranog gotovo dvogodišnjeg rasta nepodmirene obveze su krajem svibnja iznosile oko 30 milijardi kuna. Neslavni rekord je držao prosinac 1999., kada je nelikvidnost dosegnula 28,6 milijardi kuna.
Na prvi pogled, neplaćene obveze početkom ljeta 2010. dosegnule su najveću zabilježenu razinu u povijesti moderne Hrvatska. To je bilo dovoljno površnijim analitičarima da zaključe kako je domaće gospodarstvo okovano nelikvidnošću većom nego ikad.
Već na drugi pogled vidi se da na sreću nije tako, ali to ipak ne umanjuje problem. Nekoliko činjenica valja istaknuti.
Udio aktualno nepodmirenih obveza u BDP-u je desetak posto. Udio nelikvidnosti u BDP-u 1999. godine iznosila je 20 posto. Po tom pokazatelju nelikvidnost s kraja 90-ih ne samo da je dvostruko teža od sadašnje, već i dalje drži neslavno prvo mjesto.
U istraživanju "Nelikvidnost: Razotkrivanje tajne" kojeg su za HNB proveli početkom 2001. godine Velimir Šonje, Michael Faulend i Vedran Šošić, primjetili su da se sve do sredine 1998. iznos nepodmirenih naloga za plaćanje kao udjel u BDP-u kretao od 6,2 do 9 posto. Međutim, od sredine 1998. do kraja 1999. dolazi do eksponencijalnog nominalnog rasta nepodmirenih naloga i do njihovog izrazitog povećanja kao udjela u BDP-u.
Nešto slično događa se i posljednjih godinu dana. Na godišnjoj razini nepodmireni nalozi krajem svibnja bili su 41,6 posto veći nego u svibnju 2009., primijetili su analitičari Centra za makroekonomske analize HGK-a.
Prema udjelu nepodmirenih naloga u BDP-u Hrvatska se trenutačno nalazi na razini na kojoj je bila i polovicom 1998. godine. Ako se ikako mogu tražiti sličnosti s krajem 90-ih, onda je ono sadržano u pitanju: nalazi se Hrvatska pred novim eksponencijalnim rastom nelikvidnosti?
Kod pravnih osoba nepodmirene su obveze u svibnju ove godine iznosile 24,5 milijardi kuna i u godinu dana su porasle za 46,3 posto. Prije 10 godina tvrtke su dugovale 26,6 milijardi kuna, dakle više nego sada i po nominalnom iznosu, a još više po udjelu u BDP-u.
Struktura nepodmirenih naloga tvrtki otkriva da su 1999. nepodmirena plaćanja zbog blokade Porezne uprave bila minorna u odnosu na ukupnu svotu (neplaćenih poreza bilo je 3 milijarde kuna, ni 12 posto ukupnog dugovanja), dok danas iznose 10,7 milijardi kuna ili gotovo 44 posto ukupno nepodmirenih obveza pravnih osoba. To otvara pitanje poreznog tereta, uz pretpostavku da je pitanje porezne (ne)discipline stvar prošlosti.
|
Što se tiče obrtnika, kretanja su puno dramatičnija u horizontu od deset godina. Finini podaci otkrivaju da je 1999. udio neplaćenih obveza fizičkih osoba u ukupnoj nelikvidnosti iznosio 7 posto, dok se danas popeo na 18,6 posto. Međutim, podaci o kretanjima u posljednjih godinu dana pokazuju kako su obrtnici žilaviji u aktualnoj krizi no što se to obično tvrdi.
Nepodmireni nalozi tvrtki u svibnju 2010. bili su za 46,3 posto veći nego u svibnju 2009., a obrtnika za 24,3 posto. Fina je u istom razdoblju registrirala 29,5 posto više insolventnih tvrtki, a broj insolventnih obrtnika porastao je 15,1 posto.
Zanimljivo je također da je svibanj već drugi mjesec za redom u kojem se bilježi pad vrijednosti nepodmirenih naloga do 60 dana kod pravnih osoba, pa su obveze oko 35 posto niže nego u travnju. Istodobno su obveze koje nisu podmirene ni u dužim rokovima zadržale rastući trend. To se pogotovo odnosi na razdoblje od 181 do 360 dana, u kojem je rast nepodmirenih obveza oko sedam posto, navode u Centru za makroekonomske analize.
Slična kretanja su zabilježena i kod obrtnika: u svibnju su nepodmirene obveze do 60 dana manje za 34,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok u ostala tri razdoblja rastu od dva do oko pet posto.
Ovi pokazatelji su ohrabrujući i daju negativan odgovor na pitanje koje smo postavili na početku - slijedi li tek Hrvatskoj eksplozija nelikvidnosti.
Sličan odgovor daju i u Ministarstvu financija kada tvrde kako je čak 12 milijardi kuna dug "fantomskih" tvrtki, među kojima neke dug vuku i godinama. Za njih Vlada priprema ubrzani stečaj, a prema planu taj bi se čvor trebao rasplesti u roku ne dužem od tri godine.
Ministar Ivan Šuker tvrdi da te tvrtke generiraju nelikvidnost, a ne državni proračun i javna poduzeća.
Ključno pitanje ostaje ipak otvoreno: što je pravi uzrok neplaćanja i kako ga riješiti, odnosno hoće li gospodarski oporavak biti ključan i dovoljan za smanjivanje nelikvidnosti. Šonje, Faulend i Šošić zaključili su kako početkom desetljeća gospodarski oporavak nije bio presudan (iako naravno pomaže).
Uz financijsku disciplinu i plaćanje obveza države prema privatnom sektoru ključni su bili smanjivanje državne potrošnje i stečajevi nad poduzećima. Ako će ponoviti cijeli recept, Vladi uz najavljene stečajeve preostaje još "samo" smanjivanje državne potrošnje. (Bankamagazin)
|
|
 |
|