13.06.2011.
Istraživanje: U Hrvatskoj ne postoje 'tipični uvjeti studiranja'
Kada se semestralni trošak studiranja od 15.755 kuna pomnoži s dva semestra godišnje pa potom s 145.263 studenta daje iznos od 4,58 milijardi kuna ili 1,35 posto BDP-a
U Hrvatskoj ne postoje 'tipični uvjeti studiranja', opći je zaključak prvog hrvatskog nacionalnog izvješća temeljenog na rezultatima istraživanja Eurostudent IV provedenom u lipnju 2010. na hrvatskim visokim učilištima na uzorku od 4.664 studenta.
Izvješće 'Socijalna i ekonomska slika studentskog života u Hrvatskoj' predstavljeno u ponedjeljak na Sveučilištu u Zagrebu, ukazalo je na velike razlike u uvjetima studiranja u Hrvatskoj koje bi, rečeno je, trebala uzeti u obzir obrazovna politika.
Naime, velike su razlike između socioekonomskog profila i uvjeta studiranja na sveučilištima gdje je dvije trećine studenata u odnosu na stručne studije na kojima je preostala trećina.
Dobiveni rezultati o slici studentske populacije u Hrvatskoj usporedivi su s istovjetnim istraživanjem provedenim u još 24 europske zemlje.
Više studentica
Neki od glavnih nalaza istraživanja su sljedeći: najviše studenata u Hrvatskoj, 79 posto, studira na nekom od sveučilišta, 15 posto na veleučilištima, a 6 posto na visokoj školi.
Njih 93 posto studira na javnim institucijama, a 6 posto na privatnim visokim učilištima. Znatno veći udio studenata koji plaćaju školarinu studira na stručnim studijima (64 posto), naspram sveučilišnih (39 posto).
Podaci o demografskim karakteristikama studenata kazuju da velika većina njih, 86 posto, studij upisuje s 18 ili 19 godina.
Većina studenata su žene (56 posto) i nešto su više zastupljene na sveučilišnim naspram stručnih studija.
Ukupno 15 posto studenata imaju fizičke ili mentalne poteškoće koje utječu na tijek njihovog studija (kronične bolesti, invaliditet, psihički poremećaji, ostali problemi) i smatraju da se o tome nedovoljno ili uopće ne vodi računa. Ukupno 6 posto studenata ima djecu.
Istraživanje socijalnog profila studenata pokazalo je da su šanse za pristup visokom obrazovanju daleko više za studente obrazovanijih roditelja nego za one čiji roditelji imaju samo osnovnu ili trogodišnju srednju školu. Gotovo polovici studenata (45 posto) barem jedan roditelj ima tercijarno obrazovanje.
Više od polovice studenata (53 posto) studij je upisalo nakon gimnazije, dok se 41 posto studenata upisalo na osnovi završene četverogodišnje srednje strukovne škole, a samo 4 posto upisalo je studij nakon srednje strukovne škole.
|
Troškovi 4,58 milijardi kuna
Gotovo polovica studenata 46 posto imalo je iskustvo plaćenog posla prije pristupa visokom obrazovanju. Iskustva s tržištem rada prije studija češće su imali studenti koji su se upisali nakon srednje strukovne škole ili oni čiji su roditelji nižeg obrazovanja.
Najveći broj studenata (45 posto) živi kod kuće s roditeljima, ali i značajan broj njih su podstanari (31 posto). Samo 11 posto ih je smješteno u studentskim domovima i to su znatno češće studenti sveučilišnih negoli stručnih studija. Troškovi smještaja su najniži u studentskim domovima, a najviši u podstanarstvu.
Prosječan ukupni iznos troškova za studenta u Hrvatskoj iznosi 15.755 kuna po semestru, s tim da glavninu od 12.939 kuna čine troškovi života, troškovi studija iznose 2.816 kuna.
Semestralni trošak od 15.755 kuna pomnožen s dva semestra godišnje pa potom s 145.263 studenta daje iznos od 4,58 milijardi kuna ili 1,35 posto BDP-a.
Skupine studenata s najvišim troškovima su studenti privatnih visokih učilišta, izvanredni studenti, studenti s djecom i oni s vlastitim kućanstvom. Stručni studiji, iako kraće traju, financijski su zahtjevniji.
Kad je riječ o financiranju studija, studenti navode da u prosjeku na raspolaganju mjesečno imaju 1.937 kuna. Glavni izvor financiranja za 82 posto studenata je obitelj. Stipendije kao izvor navelo je 28 posto studenata, a one su prosječno iznosile 807 kuna mjesečno. Zajmove koristi samo 3 posto studenata.
Više od polovice studenata ne radi tijekom semestra, njih 45 posto ima stalan ili povremeni posao. No, udio stalno zaposlenih veći je među studentima stručnih studija (29) nego sveučilišnih (12 posto).
Thomas Farnell iz Instituta za obrazovanje zaključno je upozorio kako za uklanjanje nejednakosti u studentskoj populaciji nije dovoljna formalna jednakost među njima, već su nužne posebne mjere kojima bi se kompenzirao nejednak položaj ranjivih skupina studenata. (Bankamagazin)
|
|
 |
|