09.12.2009.
Javno predavanje Banke: Sveučilištima treba bolji menadžment
Potreban je novi sustav financiranja visokog školstva i uvođenje mjera kažnjavanja, kako za institucije, tako i za studente, zaključili su profesori Darko Polšek sa zagrebačkog FF i Petar Filipić s EF u Splitu na javnom predavanju mjesečnika Banka
Koji su problemi u financiranju visokog školstva, štiti li se monopol ili konkurencija, te kakva sveučilišta želimo, pokušali su odgovoriti profesor antropologije Darko Polšek sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i profesor makroekonomije Petar Filipić sa Ekonomskog fakulteta u Splitu na javnom predavanju mjesečnika Banka pod nazivom Sveučilište i novac koje je održano u utorak u prostorijama knjižare Profil Megastore.
Problem menadžmenta Ministarstva obrazovanja su netransparentne subvencije te činjenica da subvencije i školarine ne potiču izvrsnost, istaknuo je Filipić. No, i na sveučilištima je loš menadžment jer ne odgovara za upis dvostruko većeg broja studenata i ne vodi računa o kvaliteti rada profesora, rekao je Polšek.
"Obzirom na krizu, ministar obrazovanja Radovan Fuchs izašao je s prijedlogom postepenog ukidanja školarina, za čije mu je provođenje u prvoj godini potrebno samo 29 milijuna kuna, dok bi trenutačno ukidanje stajalo 255 milijuna kuna", izjavio je Filipić dodavši da se ukidanjem školarina smanjuje autonomija Sveučilišta, jer će s većom količinom novca doći i veći politički utjecaj. Također smatra i da je velik propust neocjenjivanje sveučilišnih profesora te pad kriterija u postizanju višeg profesorskog zvanja.
Splitski student dobiva 15.500 kuna subvencija godišnje, izračunao je Filipić, dok podatak za studenta na državnoj razini ne postoji jer o tome nema transparentnih evidencija. A taj je iznos bitan zato što kada stotine studenata izgube pravo na subvencije, što se događa svake godine, mora se znati kamo je otišao novac koji je za njih osiguralo Ministarstvo obrazovanja, odnosno porezni obveznici, naglasio je.
|
S druge strane, Polšek ističe da je previše novca u opticaju, a nema penala za sveučilište niti ako je diglo preveliki kredit, kupilo više računala nego što je trebalo ili upisalo 100 posto više studenata. I za Polšeka i za Filipića je neupitno da treba uvesti penalizacije za loše profesore, ali i studente koji su na neki način u sustavu visokog školstva našli “ekonomsko utočište“.
Prema Polšeku, postoji konsenzus među građanima da nam konkurencija u sferi visokog obrazovanja ne treba, da je dovoljno da Sveučilišta budu što jeftinija, odnosno besplatna, a taj sporan stav smatra još opasnijim kada se uzme u obzir konkurencija na svjetskom tržištu znanja.
Zbog toga postavlja pitanje u kojem smjeru treba razvijati hrvatska sveučilišta. "Hoće li biti puke obrazovne institucije za mase kojim ćemo samo povećavati broj visokoobrazovanih da izgledamo više europsk' ili elitne institucije, tu se mi moramo odlučiti", konstatirao je ističući da zbog dvostruko više upisanih studenata, pati njihov standard.
Filipić protestira protiv načina osnivanja mnogih privatnih fakulteta, za koje smatra da se poput 'tajkunskih organizacija' formiraju bez novca, prostora i osoblja, pa na kraju uzimaju profesore s drugih fakulteta.
Oba profesora smatraju da će ukidanje školarina dovesti do boljeg položaja privatnih fakulteta, jer će u novonastaloj situaciji sveučilišta vjerojatno smanjiti kvote, te će se tako višak studenata prebaciti na privatne fakultete.
U raspravi koja je uslijedila nakon predavanja sudjelovali su studenti i dekan Filozofskog fakulteta Damir Boras.
|
|
 |
|