25.06.2006. (Mirela Lilek )
Stranci zainteresirani za studiranje u Hrvatskoj
Strani studenti dolaze u Hrvatsku na studij stranog jezika i medicine, a dio ih se odlučuje i za hrvatski jezik
Zbog uvođenja Bolonjskog procesa, gotovo sva sveučilišta u Hrvatskoj ove su godine povećala upisne kvote za strane državljane. Iako nije riječ o drastičnim povećanjima, trend veće kvote vidi se najviše u morskim sveučilišnim gradovima - Splitu, Zadru, Dubrovniku i Rijeci. Kvotu za strance jedini je smanjio Zagreb, i to s prošlogodišnjih 438 na 416.
Split je s lanjskih 75 sada spreman upisati 118 stranih studenata na sveučilišne i stručne studije, Rijeka može primiti 117 stranaca, a Zadar, koji je lani za strane državljane imao 73 mjesta, sada može primiti gotovo dvostruko više.
Sve skupa, za strane studente koji od jeseni mogu studirati u Hrvatskoj ima devetstotinjak mjesta, što je porast za oko 150 mjesta u odnosu na lani. Do završetka upisne sezone na fakultete i akademije neće, međutim, biti poznato kakav je odziv stranaca. Moguće je, naime, da dio kvota ostane nepopunjen, kao što je to proteklih godina bio slučaj na Sveučilištu u Zagrebu.
Rektori »morskih« sveučilišta ipak su optimistični. »Pripremamo se za vrijeme kada će stranaca na našim sveučilištima biti više nego dosad, točnije, kao nekad u Zagrebu. To je interes, ali i obveza Bolonjskog procesa. Na splitskom sveučilištu iznenađeni smo gotovo svakodnevnim upitima stranaca o mogućnostima i uvjetima studiranja«, kaže rektor Sveučilišta u Splitu Ivan Pavić. U dolasku stranaca na hrvatska sveučilišta vidi mogućnosti i za domaće studente da dio svog studija provedu u stranim zemljama po principu razmjene.
Međutim, uvjeti studiranja za strance u Hrvatskoj još nisu ni blizu idealnih, pa se slučajevi rješavaju pojedinačno. Pavić priznaje da ni Split nema generalno rješenje, ali spremni su strancima progledati kroz prste kad je riječ o školarinama. Naime, desetak studenata iz Australije dolazi ove jeseni u Split, a Sveučilište će im oprostiti inače povisoke cijene studija. Strani državljani inače plaćaju godišnju školarinu i tri puta višu od realne cijene redovitog studija. To znači da, ovisno o studiju, godišnja školarina za stranca može prijeći i 20.000 kuna.
Stranci u pravilu dolaze u Hrvatsku na studij stranog jezika i medicine, a dio ih se odlučuje i za hrvatski jezik - bilo zato što im je to zaboravljeni materinji jezik, a dio zbog egzotike.
»Imamo popriličan broj upita o studiju hrvatskog iz istočne Europe, no ne mislimo da ćemo ostati na tome. Očekujemo i studente iz zapadne Europe, zbog čega uvodimo nastavu na engleskom jeziku«, kaže Pavić, čije je sveučilište osiguralo od ove godine i poslijediplomski studij mora na engleskom, a tu je i studij europskih integracija, također na engleskom.
»Strance treba primati i bez školarina. To će nam biti dobar test i reklama«, smatra Pavić i zaključuje da Hrvatska ne može biti dio Bolonjskog procesa ako joj visokoškolski sustav nije otvoren.
Izvor: vjesnik.com
|
|
 |
|