|
|
 |
|
|
 |
|
|
Izdvajamo iz broja:
|
|
|
|
|
|
|
|
Domagoj Vidaković, MBA
|
|
|
|
|
Uvod
EU je od svog prvog proširenja pomagala nerazvijenim članicama u dostizanju nivoa razvijenosti ostalih zemalja članica. Međutim, organizacija predpristupnih fondova počela je neposredno nakon pada komunizma sa programom PHARE.
Program PHARE bio je namijenjen istočnoeuropskim zemljama, prije svega Poljskoj i Madžarskoj radi podizanja kapaciteta i pripreme za članstvo EU, primjenu pravne stečevine EU, te mogućnost korištenja kohezijskih i strukturalnih fondova. Slijedio je program ISPA za ostale istočnoeuropske zemlje, te CARDS i IPA za zemlje Zapadnog Balkana
Hrvatska i EU fondovi - kratka povijest
Što zbog rata, što zbog političke izolacije, Hrvatska je relativno kasno u odnosu na ostale istočnoeuropske zemlje bila u mogućnosti korisititi EU fondove. RH je koristila program OBNOVA od 1996. do 2000. godine sa vrlo limitiranim sredstvima. Program CARDS je trajao od 2000. do 2004. godine primarno za zemlje Zapadnog Balkana.
Postizanjem statusa kandidata za Hrvatsku su bila otvorena tri programa EU- ISPA, SAPARD i PHARE koji od 2007. godine zamjenjuje jedinstveni program pomoći zemljama kandidatima IPA.
Sustav pomoći iz fondova EU
Pomoć koja se dodjeljuje iz fondova EU su grantovi - nepovratna sredstva koja se koriste za neki od ciljeva EU politike. Sredstva iz fondova EU-a se ne mogu koristiti za profitne aktivnosti. EU ima više od 60 različitih tipova programa koji se finaciraju iz zajedničkog budžeta, no IPA je trenutno program koji će se daleko najviše koristiti do pristupa Hrvatske EU, pa će se njemu posvetiti najviše pažnje u ovom radu, a biti će riječi i Kohezionim i Strukturnim fondovima koji su po iznosima daleko veći nego predpristupni fondovi, no oni će se moći koristiti tek kada Hrvatska postane punopravna članica EU.
IPA
Hrvatskoj se u 2007. godini otvorio program IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance) kao integrirani instrument koji će zamijeniti program CARDS te pretpristupne programe PHARE, ISPA i SAPARD.
IPA razlikuje dvije skupine zemalja; države sa statusom potencijalnog kandidata za članstvo u Uniji te države sa statusom kandidata za članstvo u Europskoj Uniji.
Državama potencijalnim kandidatima tako je na raspolaganju financijska podrška za postupno usklađivanje nacionalnih zakona s pravnom stečevinom Europske Unije te za projekte kojima je cilj promicanje gospodarskog i socijalnog razvoja. Hrvatskoj, kao zemlji sa statusom kandidata, otvara se mogućnost korištenja svih komponenti IPA-e.
|
IPA se sastoji od pet sastavnica:
I. Pomoć u tranziciji i jačanju institucija koja predstavlja svojevrstan neposredan nastavak aktivnosti iz programa PHARE, uz iznimku komponente ekonomske i socijalne kohezije;
II. Regionalna i prekogranična suradnja u sklopu koje će se financirati zajedničke prekogranične aktivnosti između država korisnica programa IPA, kao i suradnju između država korisnica IPA-e i susjednih država članica Europske unije;
III. Regionalni razvoj kao sastavnica koja predstavlja nastavak programa ISPA i komponente ekonomske i socijalne kohezije programa PHARE, te financira infrastrukturne projekte većih razmjera na području zaštite okoliša i prometa, kao i programe poticanja nacionalne konkurentnosti te ujednačenog regionalnog razvoja. Ova sastavnica programa IPA predstavlja pripremu za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj nakon pristupanja;
IV. Razvoj ljudskih resursa kao preteča Europskog socijalnog fonda financira projekte na području socijalne kohezije u svrhu ostvarivanja ciljeva Europske strategije za zapošljavanje;
V. Ruralni razvoj neposredno se nastavlja na program SAPARD i osigurava financijska sredstva za projekte primjene pravne stečevine na području poljoprivrede, kao i one kojima se promiče razvoj u ruralnim područjima.
Zanimljiva je podjela finacijskih sredstava po komponentama: Pomoć u i tranziciji i izgradnji institucija dobiva 35% sredstava, regionalni razvoj dobiva 32% sredstava, ruralni razvoj 18%, razvolj ljudskih resursa 8% i prekogranična suradnja 7%. U periodu od 2007. do 2013. godine za Hrvatsku je iz IPA namijenjeno 910 milijuna EUR.
Važno je napomenuti da se za IPA sredstva mogu prijaviti jedinice lokalne i regionalne samouprave, razvojne agencije, neprofitne udruge, komore itd., na bazi projekata koji ne smiju imati profitnu svrhu. Većina program uključuje obvezu sufinanciranja, a neki projekti uključuju i obvezu predfinanciranja projekata.
Što konkretno znače ti pojmovi?
Sufinanciranje znači sudjelovanju u provedbi projekta sa određenim postotkom sredstava potrebnim za projekt. Taj se postotak zna kretati od 15% do 50% i odgovornost je prijavitelja projekta. Predfinanciranje projekta znači da prijavitelj projekta financira određene aktivnosti projekta, a EU refundira sredstva po odobravanju i verificiranju izvještaja. Uvjeti sufinanciranja i predfinanciranja se razlikuju od natječaja do natječaja.
|
Najintersantnije komponente IPA za regionalni razvoj su, naravno, regionalni razvoj, te nakon toga prekogranična suradnja i ruralni razvoj. Sredstva za 3. komponenetu se dijele na promet, okoliš i regionalnu konkurentnost. Gotovo 47 milijuna EUR je namijenjeno za program regionalne konkuretnosti, od čega je 35 milijuna rezervirano iz IPA fondova.
Prioriteti programa regionalne konkurentnosti uključuju poboljšanje razvoja slabije razvijenih krajeva, jačanje konkurentnosti gospodarstva i tehnička pomoć. Prvi natječaji su bili raspisani početkom 2009. godine. Natječaji su uključivali sredstva za razvoj slabije razvijenih krajeva, jačanje poslovne klime, i drugo.
Ruralni razvoj (još se naziva i program IPARD) je još jedna zanimljiva komponenta za regionalni razvoj. Nastavak je programa SAPARD. Dijeli se na tri mjere: Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice, Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja, te Razvoj ruralne ekonomije. Ovo je jedini program na koji se mogu javiti i privatni poduzetnici, a namijenjen je prvensteveno povećanju konkuretnosti poljoprivrede.
Razvoj ruralne ekonomije može biti mjera zanimljiva lokalnim i regionalnim vlastima
Prekogranična suradnja je program koji promovira suradnju u graničnim područjima zemalja korisnica IPA programa i zemalja članica. Hrvatska ima program prekogranične suradnje sa svim susjednim zemljama. Prioriteti prekogranične suradnje su definirani ovisno o kojim se zemljama radi.
Na natječaju mogu sudjelovati lokalne i regionalne vlasti, udruge, te druga tijela iz pograničnih područja. Bitno je naglasiti da mora postojati najmanje jedan partner sa obje strane granice i da projekt mora imati prekogranične efekte.
Pripremanje i prijava projekata iz IPA programa
Priprema projekta je vrlo zahtjevan posao i zahtjeva educirani i istrenirani tim eksperata koji su u stanju pripremiti aplikaciju. Neki gradovi i općine, kao i neke insitutucije i nevladine udruge već imaju iskustva u pisanju i provođenju projekata. No večina, pogotovo manjih jedinica lokalne samouprave, nema kapaciteta za pripremu projekata.
U tom slučaju je nužno educirati nekoliko stručnjaka ili korisiti usluge vanjskih konzultanata u pisanju projekata. Glavna prednost korištenja konzulatanata može biti to što oni mogu donijeti daleko veća sredstva nego što njihove usluge koštaju, a mogu se kroz određene aktivnosti i naplatiti kroz projekte.
Dugoročno, svakako bi bilo dobro educirati tim stručnjaka imajući u vidu sredstva koja se trebaju iskoristiti dolaskom strukturnih i kozehijskih fondova. Ipak, treba imati na umu da se ta sredstva mogu povući samo ako postoje dobri projekti.
|
Strukturalni i kohezijski fondovi
Pravo na korištenje strukturnih fondova imaju samo članice EU-a, pa će tako i Hrvatska dobiti pravo na korištenje strukturalnih fondova kada postane članica EU-a. Već se spominju cifre od 3 milijarde EUR za Hrvatsku iz ovih fondova u prvim godinama članstva. No, kao što je već spomenuto, za ova sredstva se mora konkurirati dobrim projektima.
Što su strukturni fondovi?
Strukturni fondovi EU u službi su Kohezijske politike EU. Cilj ove politike, koja iznosi preko trećine proračuna EU, je ostvariti gospodarsku i društvenu koheziju odnosno ujednačeni razvoj unutar Europske unije. Iz Strukturnih fondova stoga se financiraju razvojni projekti koji doprinose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog društva i gospodarstva.
Strukturni fondovi i Kohezijski fond na raspolaganju su zemljama članicama Europske unije koje imaju potrebe za dodatnim, EU ulaganjima, u ujednačen i održiv gospodarski i društveni razvoj. Hrvatska će imati pravo na sredstva iz ovih fondova nakon stupanja u članstvo EU.
U pretpristupnom razdoblju, Hrvatska i ostale zemlje kandidatkinje za članstvo imaju se priliku pripremiti za upravljanje i korištenje tih fondova putem pretpristupnog programa IPA.
|
Fondovi iz kojih se financira Kohezijska politika EU jesu:
1. Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF);
2. Europski fond za regionalni razvoj (European Fund for Regional Development, ERDF);
3. Kohezijski fond (Cohesion Fund, CF).
Europski socijalni fond (ESF) predstavlja glavni financijski instrument Europske unije za ostvarivanje strateških ciljeva politike zapošljavanja. Fond osigurava podršku europskim regijama koje su pogođene visokom stopom nezaposlenosti.
Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) služi smanjivanju razlika u razvoju pojedinih zemljopisnih područja ili između određenih socijalnih grupa.
Kohezijski fond (CF) financira projekte kojima se unapređuje okoliš i razvija prometna infrastruktura određena kao sastavni dio Trans-europske prometne mreže. Na sufinanciranje projekata u iznosu od najviše 80-85% pravo imaju države članice čiji je bruto domaći proizvod ispod 90% prosjeka Europske zajednice i koje primjenjuju nacionalni program konvergencije prema gospodarskoj i monetarnoj uniji. Kohezijski fond je otvoren Grčkoj, Portugalu i Španjolskoj te, nakon proširenja u svibnju 2004. godine i novim državama članicama Unije.
Zaključak
Iz ovog pregleda je vidljivo da i prije stupanja u EU postoje EU fondovi koji se mogu iskoristiti za projekte regionalnog razvoja za koje ne postoje sredstva u redovnom proračuna lokalne samouprave, a tek stupanjem u EU mogućnosti se multipliciraju. No, za dobivanje sredstava nephodno je imati educirani projektni tim i konzultantne koji mogu pripremiti projektne prijedloge i provesti projekte.
|
|
 |
|
|
 |
|
|
|