10.08.2006. (Božica Babić)
Lidlove 'iznadprosječne plaće' manje od prosječnih hrvatskih
Prosječna neto plaća u distributivnoj trgovini u 2005. godini iznosila je 3785, dok Lidl obećava oko 3000 kuna
Lidl je u minuli petak konačno krenuo u potragu za trgovcima. Oglasom traži nedefinirani broj prodavač(ic)a za područje Zagreba i još 14 gradova. Time je (ne)izravno potvrdio barem neke od detalja što ih već dvije godine uporno skriva od ovdašnje javnosti. Projekt ulaska na hrvatsko tržište, iščitava se iz tog oglasa, ulazi u završnu fazu. Otvaranje Lidlovih diskonata uslijedit će do kraja godine. Navodno, treba se dogoditi 16. studenoga. U odnosu na brojnu konkurenciju inozemnih trgovačkih lanaca, što su se već pozicionirali na hrvatskom tržištu, Lidl je ustrajao na neuobičajeno tajnovitom nastupu. Još 2004. počeo je tražiti gotove nekretnine tlocrtne površine ne manje od 1000 kvadrata ili zemljišne čestice od 6000 m2, uz uvjet da su u naseljima iznad 500O stanovnika.
Distribucijski centar
Prošle godine na ulazu u Jastrebarsko, nadomak autoceste Zagreb - Split, završen je i distribucijski centar. S gabaritima od oko 35.000 četvornih metara konkurirati mu može samo Konzum. Od konkretnih podataka o Lidlu u Hrvatskoj poznata je samo škrta izjava glavnog direktora Klausa Gehriga (izrečena u njemačkom tisku krajem 2004.) da će 2005. godina u tom internacionalnom lancu diskontne maloprodaje biti obilježena upravo osvajanjem hrvatskog tržišta. Prema popisu lokacija, koje Lidl ističe u oglasu, u metropoli će trgovine biti smještene na rubnim prostorima, u Jankomiru, na Peščenici te u Sloboštini. Sve ostale, uz iznimku Knina, dislocirane su na područja županija koje se nalaze u pojasu srednje i sjeveroistočne Hrvatske. Lidlov oglas, kojim traži prodavač(ic)e, posebno je zanimljiv zbog jedne dimenzije. Premda sve ostale detalje o svom angažiranju na ovdašnjem tržištu drže strogo čuvanom poslovnom tajnom, odlučili su (ne)zaposlene Hrvate animirati jamčeći im: ugovor na neodređeno vrijeme, temeljitu pripremu za obavljanje radnih zadataka i "iznadprosječnu plaću u trgovini na malo". Ta "iznadprosječna plaća" za 40 sati tjednog rada iznosi 5000 kuna za trgovce u Zagrebu te 4500 kuna za sve ostale lokacije. Međutim, Lidl se vodi logikom svoga matičnog tržišta i oglašava plaću u bruto iznosu. To je kategorija na koju se većina domaćeg radništva još nije priviknula. Kada se kod nas razgovara o plaćama, još dominira neto iznos. Upravo zbog toga ta (ne)spretno izlicitirana svota mogla bi postati nesporazum. Nakon što se, prema HZMO-u, obračunaju i od spomenutih vrijednosti odbiju svi porezi i doprinosi, a novozaposlenima u zagrebačkim diskontima Lidla uzme i najveći lokalni porez, prirez. Zagrebačke plaće mogle bi stati na neto iznosu manjem od 3000 kuna, dok će u ostalim gradovima biti nešto veće. U situaciji visoke nezaposlenosti ta je plaća za mnoge nedostižna. Naročito u područjima poput Knina gdje je nezaposlenih četiri puta više od nacionalnog prosjeka. Međutim, Lidlova tvrdnja o "iznadprosječnoj plaći" načelno ne odgovara isti
|
Radna mjesta
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, prosječna neto plaća u distributivnoj trgovini za razdoblje 2005. godine iznosila je 3785 kuna. Paralelno, i Financijska agencija iznosi podatke o lanjskim plaćama. Tako su, prema Fini, veliki trgovci postigli prosjek od 4018 kuna, srednje veliki 3841, dok su mali poduzetnici svoje zaposlenike nagradili s prosječnom neto mjesečnom plaćom od samo 2888 kuna. Prema Fini proizlazi da je na razini grupacije prosječna mjesečna plaća lani dostignula 3471 kunu. Lidl će, izvjesno je, uskoro biti poželjan poslodavac ne zbog "iznadprosječnih plaća" nego primarno zbog otvaranja većeg broja novih radnih mjesta. Posebno značajnih u lokalnim sredinama kao što su već spomenuti Knin ili Daruvar, odnosno Petrinja, Đakovo...
Oglas zamka za kadrove konkurencije
Ana Knežević, predsjednica Sindikata trgovine, smatra da je Lidlov oglas 'zamka kojom nastoji od konkurencije vrbovati kadar'. 'Čim se otvori novi lanac, uslijede prijelazi, ljudi misle bit će bolje. Ne očekujem da će se Lidl ovdje ponašati drukčije nego što prakticira u europskim zemljama. Primjerice u Njemačkoj. Za razliku od stanja kod nas, tamo je i pravna država i jak sindikat, koji je tiskao knjigu Lidlovih grijeha prema radnicima. U poplavi trgovačkih centara tržištu nedostaje školovanih trgovaca. Oglas je mamac, što najbolje potvrđuje najava da nude rad na neodređeno. Uobičajeno je da trgovci na startu daju ugovore na određeno, dok se posao ne uhoda. Budući da znam kako postupaju na drugim tržištima, pozorno ćemo pratiti njihov rad", najavljuje Knežević.
Prvi na listi
Osim u Zagrebu, Lidl diskonte otvara u Jastrebarskom, Petrinji, Sisku, Velikoj Gorici, Daruvaru, Varaždinu, Novoj Gradiški, Koprivnici, Ivancu, Bjelovaru, Đurđevcu, Osijeku, Đakovu i Kninu. Procjenjuje se da je u svaki diskont investirano između 2-5 milijuna eura. Lidl posluje u 19 europskih država i za 2004. godinu postigao je prihod od 36 milijardi eura.
Izvor: poslovni.hr
|
|
|
|