06.08.2007.
Rekordno skupa nafta produljuje jaz između bogatih i siromašnih
Cijene nafte prošlog su tjedna dosegle novu rekordnu razinu od 78,77 dolara za barel
cijene nafte dosegle novu rekordnu razinu od 78,77 dolara za barel na njujorškom tržištuRekordno visoke svjetske cijene nafte na industrijski razvijene zemlje svijeta nemaju gotovo nikakav učinak, gospodarstvima u nastajanju čak idu na ruku, no zato uzimaju danak u siromašnim zemljama ovisnima o uvozu energenata, upozoravaju analitičari.
Prošli tjedan, nakon vijesti o padu američkih zaliha sirove nafte, svjetske su cijene nafte dosegle novu rekordnu razinu od 78,77 dolara za barel na njujorškom tržištu. "Ne možemo reći da je to imalo ikakvog učinka na svjetsko gospodarstvo", kaže Philippe Chalmin, profesor ekonomije na pariškom sveučilištu Dauphine.
Bogate se zemlje izuzetno dobro prilagođavaju značajno višim cijenama nafte u protekle četiri godine, ocjenjuje Francis Perrin, direktor publikacije "Le petrole et le gaz arabes" (Arapski nafta i plin).
Analitičari ocjenjuju da će se takva situacija vjerojatno nastaviti. Potražnja za naftom posljednjih je godina snažno ojačala kao posljedica povećanja potreba gospodarstava u razvoju, posebice Kine, kao i uslijed rasta svjetskog gospodarstva.
Potražnja sada raste znatno brže od proizvodnih kapaciteta, što će vjerojatno nastaviti pritiskati cijene te spriječiti povratak na razine cijena od prije pet godina, kada je barel nafte vrijedio oko 25 dolara.
No, Međunarodni monetarni fond (MMF) upravo je - unatoč trenutnom snažnom rastu cijena nafte - povisio svoju prognozu svjetskog rasta na 5,2 posto za 2007. i 2008., te objavio kako, iako prihvaća da visoke cijene nafte predstavljaju određeni rizik, nije alarmiran.
Industrijski razvijene zemlje danas su znatno manje ovisne o nafti nego su to bile prije 30 godina, ističe Manouchehr Takin iz Centra za globalne studije energije. Nakon naftnih kriza u 1970-tima i 1980-tima te su zemlje dovoljno diversificirale svoje izvore energije, u nekim se slučajevima ponovno okrenuvši nuklearnoj energiji, ujedno značajno unaprijedivši svoju energetsku učinkovitost.
No, rast cijena nafte iznad 80 dolara mogao bi imati psihološki učinak te srezati rast i ubrzati inflaciju, upozorava Takin.
Rast cijena donio je snažne profite proizvođačima poput Alžira, Venezuele i Libije. No, ističu analitičari, visoke cijene nafte propast su za zemlje u razvoju koje se snažno oslanjaju na uvoz za zadovoljenje svojih potreba za energijom. Računi za naftu strašno su im porasli, što je produbilo njihove deficite i osujetilo nastojanja usmjerena na suzbijanje siromaštva.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD), u svojem je najnovijem izvješću o afričkim gospodarskim prognozama upozorila da je zbog visokih cijena nafte inflacija u mnogim zemljama toga kontinenta koje se oslanjaju na uvoz nafte premašila 10 posto. (H)
|
|
 |
|