10.03.2011.
Erste: Barel nafte ove će godine koštati 150 dolara
Analitičari austrijske banke smatraju da nemiri u arapskim zemljama neće uskoro prestati pa možemo očekivati novo poskupljenje nafte
Cijena nafte na svjetskom tržištu ove će godine dosegnuti razinu od 150 dolara po barelu budući da se politička nestabilnost na Bliskom istoku i arapskim zemljama neće završiti uskoro, procjena je analitičara Erste banke.
Oko 14h na Londonskoj burzi barel nafte tipa Brent vrijedio je 113,9 dolara.
“Najveći faktor nestabilnosti su politički događaji u više arapskih država. U ovom trenutku to se još nije u potpunosti odrazilo na cijenu. Ne očekujem da će se situacija tako skoro smiriti“, napisao je u izvještaju Ronald Stöferle, analitičar tržišta roba u Erste grupi.
Napominje kako se osim kaotične situacije u Libiji, uvjeti svakim danom pogoršavaju i u drugim zemljama, velikim proizvođačima nafte pa se ne može isključiti domino efekt.
Latentne napetosti u društvu ne treba podcijeniti. Sve veća cijena nafte potiče nezadovoljstvo te dodatno podiže inflaciju. U slučaju novih prekida proizvodnje nafte u Libiji ili Alžiru, čak i kratkotrajnih, to bi moglo de facto iscrpiti rezervne kapacitete u Saudijskoj Arabiji. Osim toga, libijska nafta ima niži udio sumpora te je lakša od saudijske pa je iz tog razloga nije lako zamijeniti.
Saudijska Arabija nosi najveći rizik da postane okidač naglog porasta cijene nafte. S jedne strane postoje sumnje hoće li Saudijska Arabija moći povećati kapacitete dovoljno brzo ako se situacija dodatno pogorša, a postoji i latentni rizik blokade najvažnijih pravaca za transport nafte (Hormuški tjesnac i Malacca). Ako dođe do zagušenja na bilo kojem od ova dva pravca, cijena nafte bi porasla iznad 200 dolara po barelu.
Visoka cijena nafte definitivno je prijetnja gospodarskom rastu”, komentira Stöferle. Čim se cijena barela sirove nafte dulje vrijeme zadrži iznad 100 dolara može se pretpostaviti da će OPEC drastično povećati crpljenje, kako bi se izbjeglo gušenje gospodarstva.
„Stoga vjerujemo da je većina rizika usmjerena na rast cijene nafte”. Čak i ako opskrba tržišta još nije dovoljna, požar revolucije mogao bi se proširiti i pogurati cijenu nafte na nove rekordne razine, naročito u prvoj polovici godine. Analitičari odjela za istraživanje Erste Groupa očekuju prosječnu cijenu Brent nafte od 124 dolara po barelu u 2011.
|
Prema nepisanom pravilu, 10-postotno povećanje cijene nafte snižava GDP američkog gospodarstva za približno 25 baznih bodova. Prema agenciji IEA , udio troškova za naftu u 2010. iznosio je 4,1% svjetskog BDP-a. Ako se cijena duže zadrži iznad 100 dolara u 2011., taj će udio dosegnuti gotovo 5%, što predstavlja kritičnu razinu za gospodarstvo.
Po prosječnoj cijeni od 120 dolara po barelu Brent nafte to bi značilo 6% BDP-a, a po cijeni od 150 dolara udio bi porastao na 7,5% BDP-a. S obzirom da je jasno da OPEC u svakom slučaju želi sačuvati gospodarstvo, u takvom se scenariju može pretpostaviti da će se proizvodnja povećati.
Poticajne mjere za gospodarstvo koje su uvele vlade i središnje banke u cijelom svijetu i politika nultih kamatnih stopa gotovo na svjetskoj razini doprinijeli su stalnom povećanju cijena robe u 2010. godini. Stoga daljnji trend cijene nafte uvelike ovisi o tome hoće li američka središnja banka implementirati treći program kvantitativnih olakšica .
Središnja banka je više puta naglasila pozitivne učinke viših cijena dionica. Sirovine također profitiraju od veće tolerancije na rizike. “Visoka pozitivna korelacija tržišta kapitala i cijene nafte teško se može objasniti konvencionalnim obrascima ponude i potražnje. Monetarna politika vjerojatno je postala najvažnijim čimbenikom za tržišta roba”, pojašnjava Stöferle. Nadalje, predizborne godine uvijek donose pozitivne trendove na američkim tržištima kapitala. S obzirom da je ove godine korelacija između američkih tržišta kapitala i cijene nafte jača nego ikada, očekuje se da će okruženje za cijene nafte biti pozitivno.
„Uskoro ćemo dosegnuti maksimalnu stopu eksploatacije konvencionalne nafte”, objašnjava Stöferle. „Nema sumnje da su diskusije u vezi zenita proizvodnje nafte više od pukog širenja panike”. Oko 64 zemlje već su dosegnule održivu maksimalnu stopu eksploatacije nafte. Analitičari Erste Groupa smatraju da će prirodni plin, naročito onaj iz škriljevca, postati najbrže rastuće fosilno gorivo budućnosti.
S obzirom da izgara čišće od ugljena ili nafte te donosi prednosti u vezi ograničenja proizvodnje CO2, prirodni plin može lako zamijeniti naftu. U sljedećih tri do pet godina očekuje se da će cijene biti u rasponu od najmanje 7 do 10 dolara po mmBTU .
„Eksploatacija rezervi plina iz škriljevca u Europi iznimno će dobiti na važnosti”, predviđa Stöferle. U narednim se godinama očekuju pojačane aktivnosti istraživanja i prikupljanja, naročito u Poljskoj i Ukrajini . Kina također planira više nego udvostručiti udio plina u narednom desetljeću.
Trenutno ugljen pokriva 80% potražnje za energijom, plin samo 1%. Nekonvencionalni izvori plina trebali bi igrati važnu ulogu te do 2020. dosegnuti 30% potreba za plinom u Kini. U tom smislu, analitičari Erste Groupa vide plin – prije svega plin iz škriljevca – kao jednu od najatraktivnijih mogućnosti ulaganja u energetskom sektoru. (Bankamagazin)
|
|
 |
|