01.05.2007.
SSSH: okrugli stol o lošem položaju radnika u trgovini
Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Sindikat trgovine Hrvatske organizirali su danas okrugli stol kako bi upozorili na loš položaj radnika u trgovini, samovolju poslodavaca i nebrigu države za taj sektor, posebice na rad nedjeljom i blagdanom, brojne neplaćene sate i sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme
Skup u Radničkom domu održan je u povodu Dana borbe za prava radnika u trgovini, koji je utemeljio sindikat, a prisustvovali su predstavnici sindikata, poslodavaca i državnih ustanova.
Trgovina je najbrojnija djelatnost u Hrvatskoj s 216.000 zaposlenih, koja s 11 posto ostvaruje najveći udio u BDP-u, no unatoč tome još uvijek je na snazi zastarjeli Zakon o trgovini iz 1996. godine i nije usvojena strategija razvoja trgovine, upozorila je predsjednica SSSH-a Ana Knežević.
Oko 40.000 prodavača radi nedjeljom, od čega je 15.000 majki predškolskog uzrasta, a toga dana ne rade vrtići, naglasila je Knežević.
Među svim tranzicijskim zemljama Hrvatska je najgora u poštivanju svojih blagdana, pa za naše prodavače blagdani uopće ne postoje, osim Božića, Uskrsa i Nove godine, tvrdi predsjednica SSSH-a.
Tijekom 2005. godine radnici u trgovini su odradili čak 53,5 milijuna neplaćenih sati, što je opseg posla koji bi odgovarao za 25.000 novozaposlenih radnika, a poslodavci su na tome zaradili 1,4 milijarde kuna, ističe predsjednica Sindikata trgovine Dragica Mišeljić.
U trgovini je velika fluktuacija radne snage, a zapošljava se uglavnom samo na određeno vrijeme, što izaziva veliku nesigurnost i lošu strukturu zaposlenih, jer se na ta mjesta, umjesto školovanih kadrova, primaju ljudi svih profila.
Čak 86 posto novozaposlenih ima ugovore o radu na određeno vrijeme, što je suprotno standardima u zemljama EU gdje je na određeno vrijeme zaposleno oko 40 posto radnika.
Već u obrazovanju za to zvanje provodi se negativna selekcija, upozorava Mišeljić, jer se u trgovačke škole upisuju uglavnom učenici koji se ne uspijevaju upisati drugdje, a ankete pokazuju da ih čak 60 posto ne namjerava raditi u trgovini nakon što završi školovanje.
U trgovini se ne poštuju ni zakonske odredbe o upotrebi hrvatskog jezika, jer su u podružnicama multinacionalnih kompanija koje posluju u Hrvatskoj obavijesti najčešće na njemačkom jeziku, budući da kompanije uglavnom dolaze s njemačkog govornog područja.
Pomoćnica ministra gospodarstva, rada i poduzetništva Ema Culi složila se da je Zakon o trgovini zastario, pa ga treba prilagoditi izmijenjenoj situaciji na tržištu.
Ministarstvo je sa socijalnim partnerima izradilo prijedlog novog Zakona kojim se, uz ostalo, uvodi i tipologija prodavaonica, regulira radno vrijeme, obavezna školska sprema prodavača i niz stvari koje će unijeti pozitivne promjene u sadašnju situaciju na tržištu, rekla je Culi koja se nada da će zakon ove godine ipak biti upućen u proceduru.
|
Predsjednik Udruge poslodavaca trgovine pri HUP-u Josip Zaher istakao je da trgovina proživljava tranzicijsko razdoblje gdje je u večini slučajeva prisutan strani kapital. Kako je rat u trgovini u punom jeku, broj zaposlenih je teško predvidjeti, pa mnoge kompanije zapošljavaju na određeno vrijeme što, nažalost, zaposlenicima ne daje željenu sigurnost.
Istakao je i prijedlog da se na zadnjoj godini u trgovačkoj školi uvede specijalizacija prodavača usmjerena na sve češće prisutne zahtjevne odjele (kao npr. tehnike i sl.) gdje bi učenici dobili potrebna znanja za obavljanje tog dijela posla.
Na to se nadovezala i Sanja Smoljak, direktorica Udruge poslodavaca trgovine pri HUP-u, govoreći o potrebi cjeloživotnog obrazovanja. Praktične vještine stalno treba usavršavati i tu vidi mogućnost uključivanja i gospodarstva i sindikata u rad škola putem raznih sponzoriranja i savjetovanja.
Velike kompanije stalno ulažu u interno obrazovanje svojih djelatnika.
Kako rat u trgovini ne treba voditi preko leđa prodavača, ističe Stjepan Brzak, profesor iz Trgovačke škole u Zagrebu, dodavši da školovanje može odgovoriti na zahtjeve tržišta i da se na tome planu već puno toga učinilo.
Tijekom rasprave spomenuti su mnogi problemi kao što su: teški uvjeti rada u prehladnim klimatiziranim prostorima; česta psihička oboljenja nastala stresnim situacijama često upravo zbog pomanjkanja odmora kod prodavača; agresivni potrošači danas su svjesni svojih prava ali zanemaruju svoje obaveze.
Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske, ističe kako ni u turizmu ni u trgovini ne postoji strategija razvoja. Bez jasne strategije i postavljanja prioriteta teško je uhvatiti se u koštac sa spomenutim problemima.
Iz Agencije za strukovno obrazovanje čuli smo o postavljanju nekoliko razina znanja koje bi trebale opredijeliti prodavača za određenu vrstu posla.
I tu postoji velika volja za suradnjom s poslodavcima koji bi trebali utjecati na školske programe.
Uskoro se očekuje da se javnosti pošalju jasne poruke s ovog okruglog stola. Znanje je nesumnjivo jedan od glavnih čimbenika u borbi za opstanak naših prodavača i upravo o tome govori se u javnosti više no ikad.
(Hina i Suvremena trgovina)
|
|
 |
|