12.09.2006. (Mladen Bokulić)
S više radnih dozvola »razbiti« crno tržište
Prema statističkim podacima, državljani BiH čine 83 posto svih radnika na crno, najprivlačnije su Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija
Četvrtina radnika na crno u Hrvatskoj strani su državljani. Iako se ovogodišnji podaci još ažuriraju, dosadašnja statistika pokazuje rastući broj »crnjaka«. Samo 2005. godine u odnosu na 2004. bilježi se njihov porast od 18,63 posto. Ovogodišnji podaci govore da će i ta brojka biti nadmašena.
Hrvatska je sve više migracijska zemlja jer s pozitivnim trendovima u gospodarstvu, bilježi i sve više stranih državljana koji dolaze raditi na crno, a privlače ih Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija te poslovi u turizmu, graditeljstvu i brodogradnji.
Stoga u Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) ističu da je potrebno poraditi na smanjenju crnog tržišta, jer će se tako smanjiti i potražnja za »crnjacima«, a time i njihovo »zapošljavanje« te riješiti sezonsko zapošljavanje i pitanje radnih dozvola.
Budući da su većina ilegalnih zaposlenja sezonska, u IOM-u ističu potrebu za bilateralnim sporazumima između Hrvatske i država iz kojih dolazi najveći broj radnika na crno, a kojim bi se reguliralo sezonsko zapošljavanje. Hrvatska takav ugovor ima potpisan s Njemačkom te hrvatski državljani mogu u njemačkoj legalno raditi četiri mjeseca.
»Ako, primjerice, imamo mnogo radnika iz BiH, a prema statističkim podacima upravo državljani BiH čine 83 posto svih stranih radnika na crno, onda bi naša zemlja trebala s bosanskohercegovačkim ministarstvom rada i vanjskih poslova reagirati ne bi li došlo do potpisivanja bilateralnih sporazuma za njihove državljane, koji bi time legalno mogli raditi u Hrvatskoj. Za takvo je potpisivanje zainteresirana BiH, Rumunjska i Ukrajina, no na našoj strani 'šteka'«, kažu u IOM-u. Uzrok bi mogla biti i dosadašnja praksa po kojoj je uvriježeno da nema potrebe za dodatnim radnim dozvolama za sezonsko zapošljavanje. No, podaci na terenu govore drugo, a zbog neizdavanja radnih dozvola za sezonsko zapošljavanje bilježi se procvat crnog tržišta.
Jedan od problema je i taj što se svake godine smanjuje kvota radnih dozvola koje donosi Vlada, a na prijedlog Ministarstva gospodarstva, koje korigira prijedloge niza institucija. Naime, nakon što razne institucije, primjerice Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo zdravstva ili Zavod za zapošljavanje pošalju prijedloge Ministarstvu gospodarstva, ono ga šalje Gospodarsko-socijalnom vijeću, a ono Vladi.
Budući da je za ovu godinu odobreno novih 1037 radnih dozvola te je produljeno njih 800, a ta je kvota već ispunjena do ovogodišnjeg lipnja, nastao je problem. Naime, i poslodavci, ali i radnici kojima zbog ograničene kvote neće biti produljene dozvole, mogli bi nastaviti raditi na crno.
|
No, načelnica Odjela za odnose s javnošću Ministarstva gospodarstva Mihaela Vranješ kaže da su analize pokazale kako kvotu treba korigirati, jer broj odobrenih dozvola ne odgovara potrebama tržišta. Stoga Ministarstvo priprema dopunu odluke o utvrđivanju kvote, te će konzultirati sve zainteresirane institucije.
Izvor: Vjesnik.hr
|
|
|
|