Seniko studio
Vijesti
01.07.2015. Povoljan utjecaj hrane na zdravlje – trend u porastu
U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) održan je stručni skup pod nazivom “Funkcionalna hrana – sinergija znanosti, tehnologije i tržišnih tendencija.

“Proizvodnja funkcionalne i eko-hrane sve je jači temelj suvremene prehrambene industrije, a prepoznat je i njen velik potencijal za rast hrvatskoga gospodarstva. Funkcionalna hrana tako ne predstavlja samo trend, već sve više postaje temeljem moderne prehrambene industrije, u cilju zadovoljenja sve zahtjevnijeg potrošača. Okruženje u kojem djeluje naša prehrambena industrija u posljednjih nekoliko godina mijenja se brzinom koju je ponekad teško i pratiti. Način života i prehrambene navike se mijenjaju, što otvara prostor za razvoj novih proizvoda pa se tako od hrane ne očekuje samo da bude ukusna i da pruži osjećaj sitosti, već i da povoljno utječe na zdravlje potrošača”, rekla je direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Božica Marković, otvarajući 8. stručni skup “Funkcionalna hrana u Hrvatskoj – sinergija znanosti, tehnologije i tržišnih tendencija”, koja je održana u HGK u organizaciji Hrvatskog društva prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, Ministarstva poljoprivrede, Akademije tehničkih znanosti Hrvatske te Hrvatske gospodarske komore.

Konferencija je okupila više od stotinu sudionika iz prehrambeno-prerađivačke industrije, s fakulteta, bolnica, javnih institucija i škola, svih odgovornih za proizvodnju hrane te za sadašnje i buduće prehrambene navike građana.

Marković je istaknula kako je HGK u partnerstvu s Ministarstvom poljoprivrede organizirala i prvu konferenciju “Vino i zdravlje” naglasivši značaj hrvatske prehrambene industrije koja i dalje bilježi pozitivne trendove.

“Prehrambena je industrija znala odgovoriti na zahtjeve potrošača, što se najviše primjećuje na policama trgovina i u razvoju novih proizvoda i marketinških komunikacija. Uz to, čak 25 posto radne snage prerađivačke industrije čini prehrambena”, objasnila je Marković dodavši kako će se znanjem, inovativnošću i upotrebom EU fondova povećavati dodana vrijednost, a razvojem funkcionalne hrane zadovoljiti zahtjevi potrošača.

Prodaja funkcionalne hrane na svjetskom tržištu raste svake godine. Taj je trend doveo do velikog broja takozvanih zdravstvenih tvrdnji koje se odnose na hranu pa su zakonodavci odlučili da proizvođač funkcionalne hrane mora osigurati snažan znanstveni dokaz kako bi ostvario pravo na takvu tvrdnju.

Posebice je važno kontinuirano pratiti stvarne zdravstvene učinke unosa funkcionalne hrane. Prema istraživačkom britanskom centru za hranu (Leatherhead Food Research) procjenjuje se da je globalno tržište funkcionalne hrane vrijedno 43.27 milijarde američkih dolara (isključuju se energetska pića).

Unatoč tome, stopa rasta tržišta i dalje je daleko ispod razine očekivanih u ranim godinama tisućljeća jer su potrošači radi ekonomske krize počeli kupovati jeftiniju hranu.
“Najvažnija obilježja prirodnih mineralnih voda prema kojima se razlikuju od svih ostalih voda jesu prirodna čistoća, stabilan mineralni sastav te određeni fiziološki učinak. U ljudskoj prehrani, koristile su se s različitim ciljem, u različitoj životnoj dobi, kao preventivno i terapeutsko ljekovito sredstvo kod mnogih bolesti vezanih na dišni sustav, kožu, jetra, crijeva, ginekološki trakt, kosti i zglobove”, objasnila je Mašenjka Katić iz Jamnice govoreći o prirodnim mineralnim vodama.

Ipak, pravilnikom o prirodnim mineralnim, prirodnim izvorskim i stolnim vodama nije dozvoljeno prirodnoj mineralnoj vodi pripisivati svojstva u vezi s prevencijom i liječenjem bolesti, ali je dopuštena upotreba navoda poput “potiče probavu”, “može olakšati hepatobilijarne funkcije” i slično.

Pravilnik također predviđa mogućnost navoda „pogodno za pripremu hrane za dojenčad“, “može imati laksativan učinak” i “može imati diuretski učinak”, uz posebno odobrenje prema propisanoj proceduri.

“Za sve ostale zdravstvene tvrdnje u označavanju prirodnih mineralnih voda potrebno je pridržavati se Uredbe EZ 1924/2006 o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama”, rekla je Katić.

O funkcionalnoj hrani iz mora govorila je doc. dr. sc. Sanja Vidaček s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta u Zagrebu pa je tako objasnila kako hranu iz mora, u užem smislu, čine ribe, rakovi i mekušci, a osim njih se u prehrani ljudi koriste i drugima, taksonomski vrlo različitim organizmima, poput algi, ježinaca, trpova i morskih sisavaca.

Ribe, koje su najzastupljenija i najraznolikija skupina hrane iz mora, a mogu biti divlje ili uzgojene, značajan su izvor omega -3 masnih kiselina, bioaktivnih peptida, vitamina D i selena, rakovi karotena, a glavonošci kolagena.

“Divlja riba gastronomski je cjenjenija i najbolji je izvor dugolančanih omega -3 masnih kiselina, iako danas postoje brojne prednosti konzumacije uzgojene ribe, npr. bolja kontrola s aspekta sigurnosti hrane te mogućnost pozitivne manipulacije kemijskim sastavom”, kazala je Vidaček te dodala kako uzgoj i izlov novih organizama i iskorištenje potencijala tradicionalnih morskih organizama i proizvoda, predstavljaju realnu mogućnost za prehranjivanje rastućega svjetskog stanovništva.

Dodala je i kako Hrvatska ima nisku potrošnju ribe pa bi se poticanjem potrošnje ribe promidžbenim kampanjama i proizvodnjom inovativnih funkcionalnih proizvoda mogla približiti europskom i svjetskom prosjeku.

“Industrijska konoplja (Cannabis sativa L.) uzgaja se već tisućama godina kao dobar izvor vlakana te se upotrebljava i u prehrambene i u medicinske svrhe, a posljednjih nekoliko godina ona doživljava svoju renesansu i sve je više tema znanstvenih istraživanja zbog nutritivnih i medicinskih svojstava”, naglasio je Marko Obranović s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta.
Pri industrijskom iskorištavanju konoplje sjeme postaje vrlo zanimljiv nusprodukt. U prosjeku sadrži oko 30 posto ulja i 25 posto proteina. Ulje sjemenki konoplje sastoji se od 80 posto, čak i više, nezasićenih masnih kiselina, dok su dva glavna proteina u sjemenu edestin i albumin te neki drugi proteini bogati metioninom i cisteinom.

Uz to, sjeme sadrži i svih osam esencijalnih aminokiselina uz velike količine arginina. Proteini konoplje mogu se konzumirati izravno iz sjemena — mljevenog, nemljevenog s ljuskom ili bez nje, a drugi je način upotreba “brašna konoplje”, tj. samljevenog ostatak sjemena nakon što je iz njega isprešano ulje. Ovakav nusproizvod naziva se pogača.

“Sve je veći trend primjene ovog proizvoda u prehrani sportaša, vegetarijanaca i vegana ili kao dodatak pri pripremi raznih pekarski proizvoda ili zdravih grickalica”, rekao je Obranović i istaknuo kako se otvaraju brojne mogućnosti suradnje industrije, malih proizvođača i znanstvenika na polju razvoja novih proizvoda.

O Halal prehrani, koja je propisana islamskim zakonodavstvom (šerijatom) i koja podrazumijeva postupke pripremanja i serviranja jela, konzumaciju, ponašanja tijekom i nakon jela, ali i zahtjeve koje treba zadovoljiti hrana kako bi organizam bio zdrav i radno sposoban, govorio je Aldin Dugonjić iz Centra za certificiranje halal kvalitete.

Halal hrana preporučuje i dozvoljava raznovrsnost u prehrani i namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla.

“U ukupnoj ‘ponudi’ hrane, razina zabrane u islamu je vrlo je visoka, ali samo na određene namirnice od kojih su najpoznatije zabrane na konzumiranje svinjskog mesa, krvi i alkohola”, objasnio je Dugonjić te napomenuo da je najvažnije osiguranje povjerenja u proizvod.

“Sigurnost se postiže certificiranjem proizvoda s dodjelom halal znaka koji daje garanciju da je cjelokupna proizvodnja provedena uz potpuno poštovanje islamskih načela o halalu i haramu te suvremenih, znanstvenih zahtjeva i dostignuća iz područja standardizacije”, rekao je Dugonjić.

Na skupu je bilo riječi i o slatkom sirupu iz prirode kao funkcionalnoj hrani, grahu kao funkcionalnoj hrani, prehrambenim vlaknima i probavi te kavi kao najpopularnijem funkcionalnom napitku današnjice.

Predstavljano je i Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara (HDND), a održan je i okrugli stol “Primjena novih tehnologija u razvoju prehrambenih proizvoda – stanje u EU i perspektiva u RH do 2020.”.

Povezani članci
02.11.16 Tvrtke i tržišta
Podravkini proizvodi ostvaruju odlične rezultate na Halal tržištu
01.03.16 Seminari, konferencije
Svjetski kongres o halalu u Opatiji početkom studenoga s više od tisuću sudionika
24.04.15 HGK
Predstavljene mogućnosti hrvatskoga vinskog sektora
19.11.14 Vijesti
Domaćim prozvođačima Kranjske kobasice HGK osigurala korištenje naziva sljedećih 15 godina
17.10.14 Turizam
Veliko zanimanje za stručne skupove na Danima hrvatskog turizma
17.06.14 Turizam
Hotel Sol Umag dobio certifikat halal kvalitete
12.05.14 Tvrtke i tržišta
Podravka dobila halal certifikate za četiri tvornice
07.03.14 Seminari, konferencije
Lider: Održana konferencija Prehrambena industrija - Prilike za rast
18.02.14 Sajmovi i izložbe
U HGK predstavljene ovogodišnje manifestacija Novosadskog sajma
16.10.13 Tvrtke i tržišta
Suradnja s IKEA-om jača konkurentnost hrvatskih proizvođača
06.06.13 Tvrtke i tržišta
Mercator-H će zadržati 70 posto proizvoda hrvatskih dobavljača
27.02.13 Vijesti
Američko tržište spremno za hrvatska vina
20.02.13 Sajmovi i izložbe
Hrvatska zemlja partner na poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu
24.01.13 Prehrambeni proizvodi
ABC svježi krem sir dobio Halal certifikat
13.11.12 Tvrtke i tržišta
Vindija dobila košer certifikate
18.09.12 Tvrtke i tržišta
Mirni Rovinj dodijeljen Halal certifikat
05.07.12 Prehrambeni proizvodi
Projekt "Višnja Maraska - kao sastojak funkcionalne hrane"
07.06.12 Brandovi
Riječkoj tjestenini potvrđena HALAL kvaliteta
16.04.12 Seminari, konferencije
Funkcionalna hrana u Hrvatskoj
28.03.12 Financije i gospodarstvo
Sporazum Hrvatsko-katarske udruge i Centra za certificiranje halal kvalitete
27.03.12 Trgovina na veliko
Ralu logistika dobila HACCP i ISO certifikate, najavljuju zapošljavanja
08.02.12 Sajmovi i izložbe
U HGK predstavljen 79. međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu
19.01.11 Financije i gospodarstvo
HBOR potpisao suradnju s arapskom bankom ABC
18.11.09 Prehrambeni proizvodi
Nestle: Globalno halal tržište vrijedno 634 mlrd dolara
29.09.09 Tvrtke i tržišta
Širenje hrvatskih izvoznika u halal-biznis
18.01.08 Prehrambeni proizvodi
Krašu dodijeljen halal certifikat
10.12.07 Prehrambeni proizvodi
Metro Cash&Carry Hrvatska sa sustavom upravljanja sigurnošću hrane
19.11.07 Licenca
Perutnina Ptuj – Pipo Čakovec primila Halal certifikat
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa