07.03.2014.
Lider: Održana konferencija Prehrambena industrija - Prilike za rast
U zagrebačkom hotelu Westin danas je održana konferencija 'Prehrambena industrija- Prilike za rast' u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i poslovnog tjednika Lider.
Konferenciju je otvorila zamjenica glavnog urednika Lidera Manuela Tašler ukratko pojasnivši svrhu održavanja: 'Cilj konferencije je ukazati na potencijale koje prehrambena industrija ima. Mi smo sasvim sigurni i duboko uvjereni da prehrambena industrija ima prostora za rast i za razvoj.
Detektirali smo pet prilika za rast i sve ćemo ih detaljno obrazložiti predstavnicima prehrambene industrije. Oni su ta snaga koja može povući kompletni sektor.’
Zvjezdana Blažić, pomoćnica Ministra poljoprivrede istaknula je kako se unatoč šest godina krize prehrambena industrija još uvijek relativno dobro nosi, no ipak nije izbjegla sve posljedice. ‘Rezultatima ne možemo biti zadovoljni, okruženje je komplicirano, a sustav trom.
U takvim okolnostima, Vlada je izradila niz strateških dokumenata koji će biti temelj za razvoj. Ministarstvo gospodarstvo treba pohvaliti zbog izrade industrijske strategije, bilo je krajnje vrijeme da Hrvatska dobije takav dokument, ali mi ne možemo biti zadovoljni položajem prehrambene industrije u njoj’, kaže Blažić.
Rangiranje prehrane u drugi razred pokretača gospodarstva za Ministarstvo poljoprivrede je neprihvatljivo. U prehrani radi 64.000 radnika, odnosno 24 posto ukupne prerađivačke industrije, dok u pokretačkim industrijama radi 54.000 zaposlenika.
Dodana vrijednost sektora je 5,9 milijardi kuna što je gotovo ista dodana vrijednosti koju generiraju pokretački sektori. Blažić je zaključila govor ustvrdivši: ‘Nikako se ne možemo složiti da naša proizvodnja hrane nema potencijal za nastup na stranim tržištima.
Nalazimo se na iznimno zasićenom tržištu EU-a, ali novim idejama to možemo promijeniti. Na razvoju novih proizvoda sa pravim ljudima i puno rada put su do dobrih rezultata’.
Boris Teški, vlasnik konzultantske tvrtke Instar, govorio je modelima udruživanja u prehrambenoj industriji: ‘Cijeli lanac vrijednosti nalazi se pod pritiskom okruženja te borbe za profitabilnost i opstanak. Udruživanje je u tom kontekstu jedino rješenje i izlaz.’
Također, istaknuo je kako bi volio vidjeti više modela suradnje kao što su koperacije i join-venture jer kada je riječ o klasičnim preuzimanjima i spajanjima primjetan je trend stagnacije i nizak interes stranih ulagača. Teški je naveo primjere dvije globalne kompanije, Nestle i Danone, koje su rasle kroz akvizicije, ali danas surađuju međusobno i drugima kompanijama kroz joint-venture.
|
Članica Uprave Podravke Jadranka Ivanković govorila je o klasteru konkurentnosti prehrambeno-prerađivačkog sektora.
Svrha klastera je umrežavanje javnog, privatnog i i znanstveno-istaživačkog sektora. ‘Temeljna zadaća je jačanje konkurentnosti i stvaranje dodane vrijednosti, osnivanje centara kompetencija čiji je cilj komercijalizacija inovacija i primjena novih tehnologija u području hrane, horizontalno povezivanje, suradnja s drugim klasterima konkurentnosti’ rekla je Ivanković, dodajući da se Podravka dugoročno vidi u starteškim partnerstvima na projektima.
Darko Markotić iz Mesne industrije Braća Pivac dao je konkretan primjer udruživanja (Klaster hrvatski pršut) te rekao: ‘U klaster je zasad uključen 21 proizvođač s ukupnom proizvodnjom od 240 tisuća pršuta, dok su instalirani proizvodni kapaciteti 500 tisuća pršuta.
Klaster članicama omogućava zajednički nastup prema dobavljačima da bi se osigurala dovoljna kvaliteta i količina proizvoda, zajedničku nabavu radi smanjenja cijena ulaznih troškova, zajedničko otvaranje novih tržišta te zajednički marketinški nastup.’ Cilj je smanjivanje uvoza i povećanje domaće proizvodnje jer sada niti polovica potrošnje pršuta ne dolazi iz domaće proizvodnje.
Zoran Aralica, istraživač Ekonomskog instituta u Zagrebu objasnio je kako dugoročna obilježja hrvatskog tipa kapitalizma ukazuju na prilično negativan aspekt. U razdoboljima kada se i događalo nešto dobro, uvjeti trgovanja su se pogoršali zbog pogrešne alokacije novca, što se ostavilo posljedice i na prehrambeni sektor.
Aralica poručuje: ’Prehrana ima vitalnost u odnosu na ostale sektore i vrlo veliki udio u BDP-u, čime se ostale industrije ne mogu pohvaliti. Važan aspekt industrije i internacionalizacija poslovanja, ali prije nastupa u inozemstvu treba sačuvati vlastitu poziciju na domaćem tržištu.’
|
Izvršni direktor Agrokora za strategiju i tržišta kapitala, Zdravko Marić, kaže kako u zadnjih 13 godina uvoz poljoprivrednih proizvoda po svim klasifikacijama nadmašuje izvoz. ‘Koliko je bio jak pritisak na izvoz utoliko je olakšan i uvoz.
Hrvatska prehrambena industrija ima tradiciju, prepoznatljivost na regionalnom tržištu, kvalitetu proizvoda, necikličko ponašanje u recesiji i sirovinsku osnovu. No osim i snaga, imamo i slabosti, poput ovisnosti o primarnim proizvodima, nisku produktivnost, mala ulaganja u istraživanje i razvoj te nove proizvode i niske profitne marže kod nekih kategorija proizvoda’, objašanjava Marić.
Velik potencijal ima i turizam o čemu je govorio Boris Dujmović iz Marioline. Dujmović tvrdi da je hrvatski proizvod potreban ugostiteljstvu kako bi mu stvorio dodatnu vrijednost. Iako je tehnologija strana, proizvod uvijek ostaje domaći, a suradnjom sa hotelskim tvrtkama otvara se veliko tržište za prehrambeni sektor.
Za okruglim stolom govorili su: Zvjezdana Blažić (Ministarstvo poljoprivrede), Đuro Horvat (Udruženje vinarstva HGK), Jadranka Ivanković (Podravka), Božica Marković (HGK), Dr.sc. Ivan Mišetić (Atlantic grupa) i Boris Teški (Instar). Zaključili su kako tvrtke moraju biti partneri a ne samo konkurencija.
Konferencija je završena drugim okruglim stolom na kojem su prisustvovali Joško Klisović (MVPE) koji je komentirao kako služba gospodarske diplomacije pri Ministarstvu vanjskih poslova je ekipiran da pruža podršku izvozno orjentiranim firmama, Aldin Dugonjić (Centar za certificiranje halal kvalitete) istaknuo je važnost ovog standarda za prodor na tržište od 1.9 milijardi potrošača i Marin Pucar (Zvečevo) je predstavio kako su proizvodi te tvrtke uspjeli nači put do polica jednog od najvećih svjetskih trgovačkih lanac Tesco.
|
|
|
|