16.04.2012.
Funkcionalna hrana u Hrvatskoj
Svjetsko tržište funkcionalne hrane vrijedi 30 milijardi eura
Svjetski trend upućuje na sve više prehrambenih proizvoda obogaćenih dodacima, u čemu nema iznimke i na hrvatskom tržištu. Tom zanimljivom problematikom suočio se već tradicionalni 5. stručni skup "Funkcionalna hrana u Hrvatskoj", koji je danas održan u HGK ponudivši rješenja i smjerove djelovanja u prehrambenoj industriji i ostalim relevantnim subjektima.
Tom prilikom je direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, Božica Marković, naglasila da svjetsko tržište funkcionalne hrane vrijedi 30 milijardi eura, pri čemu u Hrvatskoj možemo biti zadovoljni jer je najveći dio funkcionalnih prehrambenih proizvoda nastao u našim razvojnim i istraživačkim laboratorijima.
Razvojni su potencijali funkcionalne hrane u Hrvatskoj veliki, a bit će još veći našim ulaskom u EU. Funkcionalna hrana je poslovni izazov, tim više što predstavlja proizvode s većom dodanom vrijednošću u odnosu na tradicionalne prehrambene proizvode, istaknula je Marković.
Tehnološki razvoj je pored visokog obrazovanja i znanosti prepoznat kao važan segment djelovanja Sveučilišta, rekao je dr. sc. Srđan Novak, predstavnik Sveučilišta u Zagrebu.
Zbog toga je, među ostalim, u sklopu zagrebačkog sveučilišta osnovan Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije koji može pripomoći razvoju funkcionalne hrane u Hrvatskoj. Jedan od projekata Centra je Tehnološko mapiranje uz pomoć kojeg će se evidentirati sveukupni tehnološki potencijal Sveučilišta koji se mogu ponuditi domaćoj industriji, a trenutačno je u završnoj fazi. Transfer znanja je iznimno važan, kako za prehrambenu industriju, tako i za naš gospodarski sustav, naglasio je Novak.
Edita Volar-Pantić, načelnica u Ministarstvu poljoprivrede, ustvrdila je da funkcionalna hrana izaziva sve veću pozornost kupaca, industrije i znanosti. U Republici Hrvatskoj ne postoje zakonski propisi kojima je pojam funkcionalne hrane definiran.
Kako je zakonodavstvo RH najvećim dijelom usklađeno sa zakonodavstvom Europske unije, niti u propisima Europske unije nije definiran navedeni pojam. Japan je prva zemlja koja je definirala funkcionalnu hranu zakonskim propisima kao hranu koja dokazano djeluje povoljno na zdravlje ljudi i dobiva oznaku FOSHU (Foods for Specified Health Use).
Ipak, EU ima niz propisa kojima se uređuje područje funkcionalne hrane. Zasigurno je sve većem zanimanju za funkcionalnu prehranu pridonio i nutricionizam kao znanstvena disciplina 21. stoljeća, pri čemu se sve više financijskih sredstava ulaže u razvoj i proizvodnju, pojasnila je Volar-Pantić.
Pred razvojem funkcionalne hrane u pogledu istraživanja i proizvodnje su važni izazovi, rekao je dr. sc. Damir Karlović, predstavnik Hrvatskog društva prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista.
|
Nutricionizam, kako je rekao, veliku pozornost posvećuje metaboličkim i genetskim različitostima te istražuje na koji način hrana ulazi u naše stanice. Više od 10.000 kemikalija hranom i pićem ulazi u naš organizam pa su prehrambene navike važne za očuvanje našeg zdravlja.
Funkcionalna hrana je ona koja sadrži bioaktivne sastojke za koje je znanstveno utvrđeno da imaju povoljno djelovanje na zdravlje ljudi. Tržište funkcionalne hrane naučilo je potrošača da prepoznaje funkcionalnu hranu i svrstava je u kategoriju hrane koja ima jače izražen povoljan utjecaj na zdravlje ako je na ambalaži navedena zdravstvena tvrdnja, iako to nije uvjet za označavanje funkcionalne hrane.
U pravilu je takva hrana i skuplja. Navođenje zdravstvenih i prehrambenih tvrdnji regulirano je Pravilnikom o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama. Ipak, treba napomenuti da sve hranljive tvari iz hrane povoljno djeluju na zdravlje. U protivnom se ne bi smjela nalaziti na tržištu i konzumirati pa se općenito može ustvrditi da je sva hrana na neki način funkcionalna, rekao je Karlović.
Na skupu se, pored ostalog, raspravljalo o dodacima prehrani – ulazak u EU, dijetoterapiji kroz informatički program, potencijalima proizvoda od voća u konceptu funkcionalne hrane, funkcionalnoj hrani animalnog porijekla, probiotičkom konceptu, laktoznoj intoleranciji – mliječnim proizvodima sa smanjenim sadržajem laktoze, ekološkom pčelarstvu – ekološkom medu te prehrambenim proizvodima obogaćenim omega-3 masnim kiselinama – svojstvima i utjecaju na zdravlje.
Organizatori skupa bili su Hrvatska gospodarska komora, Hrvatsko društvo prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, Ministarstvo poljoprivrede i Sveučilište u Zagrebu.
|
|
|
|