Međunarodno poslovanje Trgovina Robe Edukacija Potrošači O marketingu Info Naslovnica
Naslovnica  >>  Časopis  >>  Broj 5/2014
Petak, 26.04.2024
Seniko studio
Kontakt
Oglašavanje
Časopis
O nama
Impressum
Broj 5/2014
Izdvajamo iz broja:
5-2014 - Ante Gavranović
Odran MAGROS 2014 na temu: Turizam kao osnova strategije izvozne ekspanzije
Fina: Implementacija e-poslovanja u gospodarstvu
Analiza razvoja maloprodaje i maloprodajnih poslovnih jedinica (2) - prof.dr.sc. Zdenko Segetlija
Poslovno odijevanje (I) - Ante Gavranović
Cijena papra - uzastopni rast kroz vrijeme
Održana 14. međunarodna znanstvena konferencija Poslovna logistika u suvremenom menadžmentu - Jelena Franjković, mag.oec.
Održana 4. međunarodna konferencija o učenju za poduzetništvo - ICEL4
Hoteli na meti lopova
Sadržaj broja 5-2014
Neki aspekti utjecaja inozemnog turizma na plasman poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Republici Hrvatskoj
prof.dr.sc. Nikola Knego
1. Uvod

Periodično se javlja potreba da se detaljnije raspravi o mogućnostima plasmana poljoprivredno-prehrambenih proizvoda preko inozemnog turizma.

Autor ovoga rada je tomu svjedočio kako prije 1990. tako i nakon nje. Naglasak je na inozemnom turizmu jer je dominantan u ukupnim turističkim aktivnostima na hrvatskom turističkom tržištu te uz njega možemo vezati kreiranje izvoznih efekata koji se ostvaruju plasmanom u turizam svega potrebitog, a proizvedenog u Hrvatskoj i to na hrvatskom tržištu.

U tome i jest specifičnost turizma što proizvodi i usluge plasirane inozemnom korisniku ne prelaze hrvatske granice s izuzetkom ponude suvenira koji se kao materijalni podsjetnik, na kraći ili duži boravak u Hrvatskoj, prenose preko naših granica i odnose u zemlje odakle su inozemni turisti stigli u Hrvatsku kako bi ih podsjećali na neke dane provedene neke godine, najčešće ljeti, negdje u našoj zemlji, opet najčešće na hrvatskoj obali ili otocima.

Potreba da se periodično raspravi i zauzmu odgovarajući stavovi o povezanosti zelene i plave magistrale proizlazi iz osjećaja i spoznaje da se s postojećim stanjem, kako jučer tako i danas, ne može biti zadovoljan.

Zadovoljan u smislu ocjene da hrvatski turizam u dovoljnoj mjeri stvara pretpostavke za dostatan plasman poljoprivredno-prehrambenih proizvoda proizvedenih u Hrvatskoj.

Svjedočimo okolnostima u kojima se hrvatski proizvođači kako mesa tako i mlijeka te ostalih proizvoda stalno žale, smanjuju ili odustaju od proizvodnje te obrazlažu kako je hrvatsko tržište preplavljeno značajno jeftinijim i manje kvalitetnim proizvodima.

Aktualna je priča oko uzgajivača stoke i proizvođača mesa koji obrazlažu da je za njih nemoguće proizvoditi po cijenama kakva je cijena pojedinih vrsta i kategorija mesa u maloprodaji, a poznato je kako se formiraju maloprodajne cijene i u kojoj mjeri je u maloprodajnoj cijeni ugrađena cijena proizvođača.

U kojoj mjeri je turizam pretpostavka za plasiranje poljoprivredno prehrambenih proizvoda i kako se to ostvaruje na hrvatskom turističkom tržištu su ciljevi koji ovim radom trebaju biti barem naznačeni i kvantificirani u mjeri u kojoj je to moguće.
2. Mogući kapacitet potrošnje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u hrvatskom turizmu

Kakav je mogući kapacitet za potrošnju u hrvatskom inozemnom turizmu? Fokusiramo se na inozemni turizam jer je po svim pokazateljima dominantan u odnosu na ukupni turizam i jer je samo uz njega moguće vezati izvozni aspekt turizma.

Domaći turizam je samo svojevrsna preraspodjela potrošnje unutar Hrvatske koja ne mijenja ništa kako s financijskog tako i s potrošačkog aspekta.

To da li Ivo, Marko i Janko troše u Zagrebu ili u Crikvenici s aspekta Republike Hrvatske uopće nije bitno, ali jeste bitno s aspekta naznačenih lokaliteta jer se ostvareni dohodak preraspodjeljuje s jednog lokaliteta na drugi.

Da je turizam blagodat krajeva u kojima se događa dovoljno je vidjeti i svjedočiti razlikama u dostignutim razinama životnog standarda, izgledima i opremljenostima krajeva i mjesta u kojima se događa te potrebi dodatnog sezonskog zapošljavanja u turističkim krajevima.

Bitno je stoga da u Hrvatsku stignu Hans, Gertrude, John, Catherine, Pierre, Jackquelyn, Janez, Veronika, Erika i mnogi drugi jer su oni ti koji zarađeno u Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Mađarskoj i drugim zemljama troše u Hrvatskoj.

Još kada bi trošili na proizvode proizvedene u Hrvatskoj bila bi prava stvar. To nije moguće uvjetovati bilo čim. Nije moguće u okolnostima pripadnosti Hrvatske Europskoj uniji koju tvore 28 zemalja članica ograničavati kretanje roba.

To čak nije bilo moguće u mjeri o kojoj mnogi misle da jest ni u okolnostima kada nije bilo niti naznaka da će Hrvatska biti članica EU. Nije bilo moguće radi postojanja reciprociteta međusobnih odnosa. Kako braniti ulazak nečijih proizvoda na hrvatsko tržište, a istovremeno očekivati da na tom tržištu hrvatski proizvod bude objeručke prihvaćen?
Zbog dužine i kompleksnosti članka, predlažemo da ga pročitate u časopisu Suvremena trgovina.

Ukoliko niste pretplatnik na časopis, na zahtjev ćemo Vam poslati cijeli članak u PDF-u.

Zatražite ga na info@suvremena.hr

Izdvajamo iz broja:
5-2014
Odran MAGROS 2014 na temu: Turizam kao osnova strategije izvozne ekspanzije
Fina: Implementacija e-poslovanja u gospodarstvu
Analiza razvoja maloprodaje i maloprodajnih poslovnih jedinica (2)
Poslovno odijevanje (I)
Cijena papra - uzastopni rast kroz vrijeme
Održana 14. međunarodna znanstvena konferencija Poslovna logistika u suvremenom menadžmentu
Održana 4. međunarodna konferencija o učenju za poduzetništvo - ICEL4
Hoteli na meti lopova
Sadržaj broja 5-2014
Arhiva

odaberite godinu:

2016
2015
2014
2013
2012
2011
2010
2009
2008
2007
2006
2005
2004
2003

   
Međunarodno poslovanje  |  Trgovina  |  Potrošači  |  Edukacija  |  Robe  |  O marketingu  |  Info
Opći uvjeti korištenja  |  O nama  |  Impressum
Copyright(c) 2006, Sva prava pridržana.

Design by: Stedas    Geared by: Corvus CMS
 
 
Tražilica
Upiši pojam
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa
Hoće li 2016. godina napokon biti bolja?
  1. Svakako će biti bolja!
  2. Ne očekujem veće pozitivne pomake.
  3. Ne vjerujem da će biti bolja.