Elektroničko poslovanje ubrzava i automatizira poslovne procese, smanjuje troškove poslovanja, ostvaruje značajne uštede te stvara veću dodanu vrijednost u poslovanju, čime se nedvojbeno povećava konkurentnost hrvatskog gospodarstva na europskom tržištu
|
|
e-Poslovanje osigurava značajne uštede u gospodarstvu
|
U organizaciji časopisa Suvremena trgovina i Financijske agencije kao glavnog sponzora u zagrebačkom je Hotelu Westin 24. rujna održana konferencija o e-poslovanju pod nazivom „Implementacija e-poslovanja u gospodarstvu“ koja je okupila oko 250 sudionika, predstavnika tvrtki i obrta, gospodarskih udruženja (komora, udruženja i poslodavaca) i nadležnih državnih institucija iz Hrvatske.
Na skupu su sudjelovali i predstavnici najvažnijih institucija odgovornih za ova područja: Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore te HBOR-a i HAMAG BICRO-a.
U sklopu konferencije predstavljene su novosti u domeni propisa koji se odnose na elektroničku identifikaciju te novi e-servisi koji imaju značajnu ulogu u modernizaciji i pojednostavljenju komunikacije elektroničkim putem u B2B i B2C sektoru, čime se ostvaruju značajne uštede u gospodarstvu.
Naime, elektroničko poslovanje ubrzava i automatizira poslovne procese hrvatskih gospodarstvenika, smanjuje troškove poslovanja, ostvaruje značajne uštede te stvara veću dodanu vrijednost u poslovanju, čime se nedvojbeno povećava konkurentnost hrvatskog gospodarstva na europskom tržištu.
Elektroničkim se poslovanjem povećava i transparentnost poslovanja, što za posljedicu ima i smanjenje sive ekonomije koja se kao popratna pojava često pojavljuje u vremenima gospodarskih kriza.
E-poslovanje predstavlja jednostavan način komuniciranja između poslovnih partnera elektroničkim putem. Bez napredne elektroničke zaštite i platforme povjerenja elektroničko poslovanje uz sve prednosti koje donosi korisnicima, također je i izvor brojnih novih rizika.
|
U našoj zemlji Fina omogućuje da se ti rizici na jednostavan način umanje kako bi korisnici mogli uživati u prednostima e-poslovanja te uspješno i sigurno poslovati.
Sve usluge koje Fina nudi i razvija u sferi elektroničkog poslovanja usklađene su sa zakonima o elektroničkom potpisu, elektroničkoj trgovini, elektroničkoj ispravi, zakonom o zaštiti osobnih podataka te svjetskim i europskim poslovnim praksama.
Hrvatsko tržište bi u 2014. godini trebalo biti u potpunosti osposobljeno za pošiljanje i primanje elektroničkih računa kako bi hrvatski gospodarstvenici bili spremni konkurentno sudjelovati na jedinstvenom tržištu EU.
Elektronički račun je najraširenija elektronička isprava u svijetu i ima središnju ulogu u razvoju e-poslovanja te njegovo uvođenje zbog značajnih ušteda u vremenu i financijskim sredstvima predstavlja i značajnu antirecesijsku mjeru od interesa za velika, srednja i mala poduzeća kao i za javni sektor.
|
Anđelka Buneta
Elektronički put do uštede
Na početku konferencije uvodnim se govorom nazočnima obratila Anđelka Buneta, predsjednica Finine Uprave, koja je istaknula važnost digitalnih certifikata za razvoj elektroničkog poslovanja.
Radi zaštite podataka, Finine digitalne certifikate koriste mnoge aplikacije, elektronički servisi, elektronička pošta, elektronička razmjena dokumenta te e-usluge države.
„Kao vodeća tvrtka na području e-poslovanja Financijska agencija je razvila veliki broj elektroničkih servisa koji omogućavaju da se cjelokupno poslovanje poduzetnika obavlja brže, sigurnije i jednostavnije.
Predaja i preuzimanje obrazaca i dokumentacije, pristup poslovnim informacijama, e-plaćanje, razmjena elektroničkih računa i elektroničko potpisivanje dokumenata, samo su neke od pogodnosti koje su dostupne našim poduzetnicima“, istaknula je Buneta.
Prvi e-servis Fina je inače ponudila još 2003. godine, a riječ je o registru godišnjih financijskih izvještaja koji je te godine imao samo jednog korisnika, dok danas svoje godišnje financijske izvještaje predaje više od 44 tisuće poduzetnika.
Ona je od ostalih servisa posebno izdvojila e-Račun, servis za elektroničku razmjenu računa između pošiljatelja i primatelja kojim se na brži i jednostavniji način upravlja poslovnim procesom izdavanja, zaprimanja i arhiviranja računa, te e-Potpis koji je u upotrebi od 2011. godine.
Kazala je kako se razvoj sličnih servisa očekuje i u narednim godinama. Lani je Financijska agencija proširila portfelj usluga servisom eBlokade koji ovršenicima i ovrhovoditeljima omogućuje uvid u informacije iz očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje te danas više od 1.100 poduzetnika koristi ovu uslugu.
„Trenutno je u Fininom portfelju dostupno 12 e-servisa koji korisnicima značajno olakšavaju poslovanje te na taj način potiču njihovu konkurentnost.
Danas je aktivno više od 200 tisuća Fininih certifikata, što jasno govori o trendu porasta korisnika e-poslovanja u Republici Hrvatskoj“, rekla je Buneta.
Od usluga namijenjenih privatnim korisnicima, ona je izdvojila projekt Vlade Republike Hrvatske e-Građani i servis Hrvatske pošte ePošta.
„Možemo zaključiti kako hrvatske tvrtke, ali i tijela državne uprave, sve više prepoznaju kako se put do uštede, brzo obavljenih poslovnih transakcija i efikasnosti nalazi upravo u sferi elektroničkog poslovanja“, zaključila je.
|
Igor Rađenović
Efikasniji državni aparat
Igor Rađenović, zamjenik ministra financija i predsjednik Nadzornog odbora Financijske agencije, osvrnuo se na rezultate i kretanja u primjeni e-poslovanja u Republici Hrvatskoj.
S obzirom na to da su Porezna uprava i Carinska uprava Republike Hrvatske vlasnici najvećeg broja elektroničkih servisa državne uprave, Ministarstvo financija je time i jedan od pokretača razvoja
e-poslovanja u zemlji.
Ujedno, ovo je ministarstvo najveći klijent Fine te kroz to partnerstvo želi ostvariti pojednostavljenje svih administrativnih procedura kao i smanjenje troška tih procedura.
„Ovih dana je objavljena jedna studija koja je otkrila kako je hrvatski sustav poreznog prikupljanja jedan od najskupljih u Europi pa bi razvoj elektroničkog poslovanja u tom segmentu svakako trebao pomoći da se pomaknemo s mrtve točke“, rekao je Rađenović.
Suradnja Ministarstva financija i Financijske agencije datira još od 2005. godine kada je pokrenut projekt e-porezna, a najnoviji zajednički projekt je sustav fiskalizacije.
Od iduće godine prijava poreza na dohodak neće biti potrebna, nego će Porezna uprava koristeći podatke iz JOPPD obrasca moći sama poslati takozvano informativno porezno rješenje pa će svi građani moći iskazati svoj eventualni prigovor na to rješenje.
„Elektroničko poslovanje svima znači i vrijeme i novac. Uštede koje možemo postići razvojem elektroničkog poslovanja se teško mogu iskazati kroz brojke“, naglasio je zamjenik ministra financija.
|
Tomislav Vračić
Tomislav Vračić, načelnik Sektora za infrastrukturu u Ministarstvu uprave, prezentirao je projekt Vlade RH e-Građani kojem su ciljevi ubrzanje komunikacije građana i javne uprave te povećanje transparentnosti javnog sektora u pružanju javnih usluga.
Projekt e-Građani pokrenut je u lipnju ove godine s ciljem povezivanja svih dostupnih elektroničkih usluga za građane.
Ujedno, željelo se smanjiti troškove implementacijom sustava koji bi pojednostavnio i pojeftinio komunikaciju građana s javnom upravom (npr., dostava pismovnih obavijesti građanima), a štedi se i na samom postupku registracije jer građani više nemaju potrebu registrirati se kod različitih tijela državne uprave, nego se sve odrađuje jedinstvenom registracijom za uslugu e-Građani na šalteru Fine.
Središnji državni portal Gov.hr sadrži informacije o uslugama koje građani mogu dobiti u javnoj upravi, a u sklopu portala integrirane su i web stranice pojedinih tijela javne uprave.
Taj projekt se odvija u fazama, ovisno o kompleksnosti pojedinih web stranica, a krajnji je cilj da se sve zasebne web stranice institucija postupno ugase i da sve potrebne informacije budu dostupne putem središnjeg državnog portala.
Trenutne kalkulacije govore da bi se samo na taj način ostvarile uštede do tri milijuna kuna. Glavne sastavnice projekta e-Građani su nacionalni identifikacijski sustav, osobni korisnički pretinac, elektroničke usluge i elektroničke poruke koje dolaze u pretinac.
Pored toga, uspostavljena je i centralizirana korisnička podrška koju za projekt pruža Financijska agencija, dok su za specifična pitanja zadužene institucije na koje se konkretni upiti i odnose.
|
Branko Ferek-Jambrek
Primjer iz prakse
Branko Ferek-Jambrek iz Hrvatske pošte predstavio je servis ePošta. Radi se o servisu pokrenutom u lipnju ove godine koji omogućava distribuciju svih vrsta elektroničkih dokumenata od izdavatelja prema građanima.
Poslovnim klijentima servis ePošta nudi jednostavniju i jeftiniju komunikaciju prema građanima te se pritom ostvaruju dvostruke uštede. S jedne strane, sama distribucija je jeftinija, a s druge strane štedi se i na potrošnji papira i printera, pa ova usluga ima i ekološku dimenziju.
Za fizičke osobe servis ePošta omogućuje jednostavnije primanje te pregled pošte na jednom mjestu.
Razvijen je i jedinstveni sustav elektroničkog plaćanja računa kreditnim i debitnim karticama. Uz to, Hrvatska pošta od nedavno nudi i uslugu ispisa dokumenata, što znači da se baza dokumenata dostavlja u sustav te se dostava za registrirane korisnike ePošte obavlja u elektroničkom obliku, dok se za one koji to nisu dokumenti ispisuju te fizički dostavljaju na željenu adresu.
„Na ovaj način Hrvatska pošta je integrirala tri usluge – fizičku distribuciju, elektroničku distribuciju i ispis pošiljaka tako da svojim korisnicima možemo ponuditi uslugu jednog kontraktora koji se može pobrinuti za sve vrste pošiljaka.
Dakle, vi samo napravite dokument, ostalo je naša briga“, poručio je Ferek-Jambrek.
Kada je riječ o računima koji se mogu plaćati kreditnim i debitnim karticama, on je istaknuo kako Hrvatska pošta u okviru ove usluge omogućava spajanje na pet sustava internet bankarstva (Hypo Alpe-Adria, Erste&Steiermärkische, Raiffeisen, OTP i HPB), a plaćanje je omogućeno i za strane kartice, odnosno plaćanje je moguće bilo kojom karticom izdanom od strane svjetskih kartičarskih kuća.
Posebno zanimljivim označio je podatak da je čak 75 posto od svih računa koji su provedeni u ovom sustavu plaćeno upravo kreditnom karticom.
|
Elektronički servisi Fine
U nastavku konferencije Finini stručnjaci iz područja e-poslovanja, koji imaju dugogodišnje iskustvo u primjeni e-potpisa u e-poslovanju te implementaciji sustava koji se temelje na PKI tehnologiji, predstavili su dio Fininih elektroničkih servisa namijenjenih poduzetnicima, kao što su: Fina e-Račun, servis eBlokade te servise iz područja poslovnih informacija i digitalizacije dokumenata.
Trenutno je dostupno 12 Fininih e-servisa, koji korisnicima značajno olakšavaju poslovanje te na taj način potiču njihovu konkurentnost.
|
Andreja Kajtaz
U sklopu prvog predavanja Andreja Kajtaz je predstavila Sustav digitalnih certifikata Financijske agencije.
Fina je zasad jedini evidentirani izdavatelj digitalnih certifikata u Republici Hrvatskoj zaveden u evidenciju pri Ministarstvu gospodarstva kao krovnom vladinom tijelu koje vrši nadzor nad izdavateljima digitalnih certifikata.
Fina posjeduje tri certifikacijska autoriteta koji izdaju digitalne certifikate: Fina Demo, Fina RDC i Fina RDC-TDU.
Od travnja ove godine Republika Hrvatska, odnosno naša nacionalna trusted lista je ušla u sustav europske trusted liste, što znači da je Finin certifikat jednako pravno valjan kao bilo koji kvalificirani certifikat svih zemalja koje su izlistane na toj listi.
Najmasovniji ovjerovitelj u Fininom sustavu je Registar digitalnih certifikata (Fina RDC) koji izdaje dvije osnovne grupe certifikata: osobni – izdaju se građanima, te poslovni – izdaju se poslovnim subjektima.
Fina RDC-TDU je ovjerovitelj koji izdaje certifikate za tijela državne uprave. Naime, Vlada RH je još 2004. godine obvezala Financijsku agenciju da podigne zaseban sustav koji izdaje certifikate isključivo tijelima državne uprave, odnosno zaposlenicima u sustavu državne uprave.
Fina Demo dolazi u svim kombinacijama te se besplatno izdaje u demo obliku a služi u svrhu testiranja i demonstracije.
Kajtaz je pojasnila kako postoje dvije osnovne vrste certifikata – nekvalificirani i kvalificirani. Nekvalificirani (Autentikacijski/Normalizirani /NCP/LCP) se koristi za autentifikaciju, elektronički potpis i enkripciju (zaštitu tajnosti podataka) te za njihovu kombinaciju.
Taj certifikat i uporaba ključa od strana uključenih u e-poslovanje osigurava autentičnost, cjelovitost, izvornost i tajnost.
Kvalificirani (Potpisni/QCP) je pak kvalificirani certifikat koji se koristi za elektroničko potpisivanje dokumenata ili transakcija naprednim elektroničkim potpisom.
Ovaj certifikat jamči autentičnost, cjelovitost i izvornost te ukoliko je izrađen sredstvom za izradu naprednog elektroničkog potpisa (kripto uređaj) u cijelosti zamjenjuje vlastoručni potpis ili vlastoručni potpis i otisak pečata, sukladno Zakonu o elektroničkom potpisu.
„Certifikat kao takav predstavlja digitalni identitet, neovisno odnosi li se na identitet osobe u fizičkom ili pravnom pogledu, te jednom izdani certifikat vrijedi za sve servise koji Fina izdaje“, pojasnila je Kajtaz.
|
Miroslav Perinčić
Drugi dio konferencije izlaganjem na temu „eIDAS - Uredba o eIdentifikaciji i eAutentikaciji“ otvorio je Miroslav Perinčić.
eIDAS je uredba o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu.
Direktiva za elektroničke potpise Europskog parlamenta i vijeća donesena je u prosincu 1999. godine te ima za cilj olakšati uporabu, uspostaviti pravni okvir te doprinijeti pravnom priznavanju elektroničkih potpisa.
S ovom Direktivom u cijelosti je usklađen i hrvatski Zakon o elektroničkom potpisu donesen 2002. godine te je kasnije dorađen određenim izmjenama i dopunama.
Prijedlog eIDAS objavljen je u lipnju 2012., a Uredba je stupila na snagu 17. rujna 2014. godine kao obvezujući zakonodavni akt koji se mora u cijelosti primjenjivati u čitavoj Europskoj uniji. Početak pune primjene eIDAS uredbe određen je za 1. srpnja 2016. godine.
„Važno je naglasiti kako je ova Direktiva pisana pravnim jezikom i tehnološki je neutralna“, istaknuo je Perinčić. Elektronička identifikacija se odnosi na fizičke osobe, pravne osobe i fizičke osobe koje predstavljaju pravnu osobu.
Opseg eIDAS uredbe u okviru usluga povjerenja obuhvaća elektronički potpis, elektronički žig, elektronički pečat, uslugu elektroničke preporučene dostave, certifikat te certifikate za autentikaciju mrežnih stanica.
Potpisnik elektroničkog potpisa je fizička osoba, dok je autor elektroničkog pečata pravna osoba. Elektronički vremenski žig povezuje podatke s određenim vremenom te dokazuje postojanje podataka u tom vremenu.
Kvalificirani elektronički vremenski žig pak povezuje datum i vrijeme s podacima i isključuje mogućnost nezapažene promjene podataka te je potpisan naprednim elektroničkim potpisom i naprednim elektroničkim pečatom.
|
Certifikati za autentikaciju mrežnih stanica služe kao potvrda za autentikaciju web siteova te povezuju web site s fizičkom ili pravnom osobom kojoj je izdan, dok usluga elektroničke preporučene dostave osigurava prijenos podataka među trećim stranama te pruža dokaz o postupanju s prenesenim podacima, odnosno o slanju i primanju podataka uz osiguranje od rizika gubitka, krađe, oštećenja i neovlaštenih preinaka.
„Uredba eIDAS omogućava poboljšanu regulaciju elektroničkog potpisa te elektroničke autentikacije i drugih usluga povjerenja, a uvedene su i nove usluge vezane uz pečat, vremenski žig, certifikati za web siteove i usluge elektroničke dostave.
Uredba se primjenjuje u svim zemljama EU, što daje pravnu sigurnost usluga povjerenja i garantira prekograničnu interoperabilnost“, zaključio je Perinčić.
|
O usluzi Fina e-Račun govorila je Ismeta Jašaragić istaknuvši kako je Fina e-Račun temeljen na PKI tehnologiji, usklađen sa zakonskim uvjetima, kompatibilan sa sličnim rješenjima na inozemnom tržištu, prilagođen svim tržišnim segmentima pri čemu nema potpisivanja bilateralnih ugovora između korisnika, osigurana je arhiva elektroničkih računa u skladu sa Zakonom te je lako provjerljiv od strane poreznog nadzora.
Fina kao informacijski posrednik umjesto korisnika rješenje usklađuje sa zakonskim uvjetima. Sustav e-Račun prilikom slanja računa u sustav vrši provjere certifikata pošiljatelja i valjanost potpisa na elektronički potpisanim računima pri čemu je kanal razmjene zaštićen SSL certifikatom.
Ulaskom u sustav račun se ovjerava vremenskim žigom koji omogućuje da se verifikaciju elektroničkog potpisa može obaviti i nakon opoziva ili isteka certifikata. Pritom se korisnicima osiguravaju uštede jer su svi troškovi sadržani u naknadi za slanje računa preko informacijskog posrednika, dok se primanje računa ne naplaćuje.
Suglasnost za prihvaćanje računa u elektroničkom obliku primatelj daje u pisanom obliku ili dogovorom o obradi ili plaćanju primljenog računa. Vjerodostojnost podrijetla i cjelovitost sadržaja potvrđeni su vremenskim žigom. Vremenski žig je elektronički potpisana potvrda izdavatelja vremenskog žiga koja potvrđuje postojanje podataka, elektroničkih zapisa, elektroničkih dokumenata i sl. na koje se vremenski žig odnosi, u vremenu navedenom u vremenskom žigu. Fina je trenutno još uvijek jedini evidentirani izdavatelj vremenskog žiga u Republici Hrvatskoj.
|
Ismeta Jašaragić
O usluzi Fina e-Račun govorila je Ismeta Jašaragić istaknuvši kako je Fina e-Račun temeljen na PKI tehnologiji, usklađen sa zakonskim uvjetima, kompatibilan sa sličnim rješenjima na inozemnom tržištu, prilagođen svim tržišnim segmentima pri čemu nema potpisivanja bilateralnih ugovora između korisnika, osigurana je arhiva elektroničkih računa u skladu sa Zakonom te je lako provjerljiv od strane poreznog nadzora.
Fina kao informacijski posrednik umjesto korisnika rješenje usklađuje sa zakonskim uvjetima.
Sustav e-Račun prilikom slanja računa u sustav vrši provjere certifikata pošiljatelja i valjanost potpisa na elektronički potpisanim računima pri čemu je kanal razmjene zaštićen SSL certifikatom.
Ulaskom u sustav račun se ovjerava vremenskim žigom koji omogućuje da se verifikaciju elektroničkog potpisa može obaviti i nakon opoziva ili isteka certifikata.
Pritom se korisnicima osiguravaju uštede jer su svi troškovi sadržani u naknadi za slanje računa preko informacijskog posrednika, dok se primanje računa ne naplaćuje.
Suglasnost za prihvaćanje računa u elektroničkom obliku primatelj daje u pisanom obliku ili dogovorom o obradi ili plaćanju primljenog računa.
Vjerodostojnost podrijetla i cjelovitost sadržaja potvrđeni su vremenskim žigom.
Vremenski žig je elektronički potpisana potvrda izdavatelja vremenskog žiga koja potvrđuje postojanje podataka, elektroničkih zapisa, elektroničkih dokumenata i sl. na koje se vremenski žig odnosi, u vremenu navedenom u vremenskom žigu.
Fina je trenutno još uvijek jedini evidentirani izdavatelj vremenskog žiga u Republici Hrvatskoj.
|
Kada je riječ o arhiviranju Jašaragić je istaknula kako se računi čuvaju na period od 11 godina u skladu sa Zakonom o računovodstvu.
Pritom su svi razmijenjeni računi dostupni za cijelo vrijeme pohrane, pohranjuju se u izvornom obliku (XML) uz njihov prikaz u PDF-u, uz račune se pohranjuju prilozi, elektronički potpis i vremenski žig, vjerodostojnost podrijetla i cjelovitost sadržaja su zajamčeni za cijelo vrijeme pohrane te se prilikom ulaska u arhivu računi ovjeravaju vremenskim žigom.
Od modela razmjene računa dostupni su portalska aplikacija, razmjena datotekama te razmjena web servisom. Za portalsku aplikaciju nužni su pristup internetu, digitalni certifikati na kriptografskom uređaju te pdf preglednik, dok su kod razmjene datotekama neophodni digitalni certifikati na kriptografskom uređaju i prilagodba ERP-a na temelju tehničke dokumentacije.
Razmjena web servisom podrazumijeva web servis za razmjenu podataka na temelju Finine tehničke dokumentacije, aplikacijski certifikat za potpisivanje računa koji se šalju putem web servisa te poslužiteljski certifikat (SSL) za uspostavu sigurne veze.
„Slanje elektroničkih računa osigurava znatne uštede jer je trošak slanja računa znatno manji, nema troška papira, kuverte, tonera ni skeniranja, vrijeme obrade računa na izlaznoj i ulaznoj strani znatno je kraće, proces je automatiziran, mogućnost pogrešaka smanjena je na minimum, skraćeno je i vrijeme rješavanja reklamacija pri čemu je aplikacija za potpisivanje, vremenski žig, elektronički potpis i dr. uključeno u cijenu slanja“, naglasila je Jašaragić.
U nastavku je Vesna Petrec održala izlaganje na temu „eInformacije o statusu poslovnih subjekata“. U sklopu Finine usluge e-info korisnicima su dostupni: Registar godišnjih financijskih izvještaja (RGFI), Jedinstveni registar računa (JRR), Registar koncesija te Upisnik sudskih i javno bilježničkih osiguranja.
Način na koji Fina prezentira prikupljene podatke obično se obavlja putem web aplikacija i servisa. RGFI pritom služi kao izvor podataka o uspješnosti poslovanja i financijskom položaju poslovnih subjekata.
|
Vesna Petrec
JRR je ustrojen 1. travnja 2002. godine, predstavlja elektroničku bazu podataka te sadrži podatke o računima poslovnih subjekata, građana, države, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge podatke definirane zakonskim propisima.
Osnovna svrha ustroja i vođenja JRR-a je omogućiti brzo i učinkovito izvršavanje osnova za plaćanje, a koristi se i za uvid u račune poslovnih subjekata i građana te za obavljanje poslova platnog prometa.
JRR ne sadrži podatke o stanju računa, već podatke o postojanju računa i o tome je li račun blokiran ili nije.
Svi podaci o transakcijskim računima poslovnih subjekata su javno dostupni, dok podaci koji se odnose na građane nisu javni i mogu se dobiti samo na zahtjev suda ili drugog nadležnog tijela te građanina na kojega se podaci odnose.
Petrec je kazala kako je Fina prepoznala potrebe korisnika koji žele imati pravovremenu informaciju o svojim poslovnim partnerima pri čemu sami odabiru koje informacije žele i način na koji ih žele preuzeti. Korisniku je pritom omogućeno slanje upita u službene evidencije Jedinstvenog registra računa i drugih registara koje vodi Fina.
Na taj način korisnik sam za svoje potrebe traži podatke o statusu blokade poslovnih subjekata i o statusu poslovnih subjekata (predstečajna nagodba, stečaj, likvidacija, brisanje s registarskog tijela), čime je za njega povećana transparentnost, a smanjen rizik poslovanja.
Ona je istaknula kako korištenje informacijskih tehnologija znači prednost pred konkurencijom. Korisnici rutinski imaju omogućen pristup važnim poslovnim podacima i sustavima Fine koji obrađuju i pohranjuju informacije, a upravo takve ažurne informacije korisnicima omogućuju da donesu odgovarajuću poslovnu odluku.
„Prednost podataka iz JRR-a je u tome što je podatak o tome je li račun blokiran i kakav je status poslovnog subjekta javni podatak i raspoloživ je svim zainteresiranim tražiteljima, odnosno korisnicima podataka“, pojasnila je Petrec.
|
Boris Herceg
O procesu digitalizacije dokumenata izlaganje je održao Boris Herceg. Naglasio je kako je dostupnost informacija u suvremenom poslovanju od presudnog značaja, a digitalizacija je elegantno rješenje za osiguravanje dostupnosti bitnih informacija.
Proces digitalizacije obuhvaća pripremu dokumentacije, skeniranje, obradu digitalizirane dokumentacije, validaciju podataka te isporuku u traženom formatu.
Priprema dokumentacije je najzahtjevniji i vrlo bitan dio procesa jer dobra priprema omogućuje bržu i kvalitetniju obradu. Skeniranje je pak postupak pretvaranja papirnatog dokumenta u digitalni zapis, odnosno sliku.
Obrada digitalizirane dokumentacije odnosi se na indeksiranje koje zapravo predstavlja opisivanje dokumentacije prema indeksnim vrijednostima, odnosno atributima koje definira klijent te predstavlja način na koji će se kasnije pristupati dokumentu.
Indeksiranje se provodi na dva načina: ručno za dokumentaciju koja je zahtjevna te automatizirano za strukturiranu dokumentaciju.
OCR i ICR su postupci „izvlačenja“ informacija iz skeniranog dokumenta, čime se osigurava čitljivost i pretraživanje pri čemu ICR dodatno omogućuje prepoznavanje različitih vrsta dokumenata.
Validacija osigurava kvalitetu postupka digitalizacije, a provodi se ponovnom provjerom indeksnih vrijednosti uzorka obrađenih dokumenata, pogotovo kod onih koji odstupaju od standarda obrade. Validaciju je nužno provoditi u slučaju korištenja automatiziranog indeksiranja.
U sklopu procesa klijent specificira u kojem formatu želi isporuku podataka (npr. PDF, PDF/A) pri čemu se automatizirani uvoz podatka postiže pripremom obrađene dokumentacije i datoteke opisa (npr. xml datoteka), dok način isporuke određuje kojim će se putem klijentu isporučiti dokumentacija.
Digitalizirana građa koristi se u CRM i DMS sustavima, a papirna služi za dokazivanje autentičnosti. Digitaliziranu građu pohranjuje se za dugotrajno očuvanje na mikrofilm, pretvara se u prijenosni arhiv te se pohranjuje u on-line arhiv.
Herceg je istaknuo kako je digitalizirana građa dostupnija zbog mogućnosti pristupa građi korištenjem suvremenih tehnologija te ju se može prilagoditi za korištenje u različitim informacijskim sustavima i na osnovu nje donositi poslovne odluke.
|
Sanja Užar
Zaključno izlaganje na temu „Servis eBlokade“ održala je Sanja Užar. U cilju bržeg, jednostavnijeg i efikasnijeg pristupa informacijama iz sustava prisilne naplate osnova za plaćanje, Fina je krajem lipnja 2013. godine implementirala web servis eBlokade koji ovlaštenim korisnicima u svakom trenutku daje mogućnost izravnog uvida u podatke iz očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje.
Sukladno zakonskim odredbama korisnici servisa eBlokade zapravo mogu biti isključivo ovršenici, ovrhovoditelji ili njihovi punomoćnici koji imaju pravo uvida u specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje.
Korisnici servisa eBlokade također imaju mogućnost uvida u podatak o redoslijedu osnove za plaćanje u očevidniku i iznosu nepodmirenih obveza evidentiranih prije te osnove za plaćanje kao i mogućnost uvida u sliku osnove za plaćanje.
Za pristup servisu eBlokade potrebno je imati poslovni digitalni certifikat na Fina e-kartici te se registrirati za korištenje e-servisa Fine. Kada je riječ o cijeni ove usluge, Užar je istaknula kako je uvid u podatke putem servisa eBlokade znatno povoljniji od uvida koji korisnik zatraži na šalteru Fine.
Zaključak
U zaključku konferencije možemo ustvrditi da hrvatske tvrtke, ali i tijela državne uprave, sve više prepoznaju kako se put do uštede, brzo obavljenih poslovnih transakcija i efikasnosti, nalazi u elektroničkom poslovanju.
Svi predstavljeni servisi čine alate kojima se može postići transparentnije, sigurnije, brže, ali i jeftinije poslovanje.
|
Koferencija je održana pod pokroviteljstvom Hrvatske obrtničke komore, a sponzori su bili: Hamag Bicro, Galko, Primacošped i Vivas grupa. U organizaciji su surađivali: Visoka poslovna škola Zagreb i Visoka škola za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje Nikola Šubić Zrinski.
Medijski su pokrivali Časopis i portal Suvremena trgovina i on-line časopis Građenje i opremanje.
Svima se najljepše zahvaljujemo na doprinosu.
|
|
 |
|