17.10.2012.
CEFTA turistički forum u Dubrovniku
Tržište CEFTA-e broji 35 milijuna ljudi, a ne smijemo zaboraviti kako je riječ o tržištu koje je orijentirano prema Europskoj uniji i regionalnoj suradnji i upravo je zato Hrvatska gospodarska komora organizirala prvi forum ovakve vrste kojem je cilj stvaranja novih mogućnosti za jačanje regionalne konkurentnosti, potičući suradnju kroz kreativna partnerstva, nove inicijative, inovativne turističke proizvode te odgovoran i održivi turistički razvoj.
Rekla je to direktorica Sektora za turizam HGK Leila Krešić Jurić na otvaranju 1. CEFTA turističkog foruma u Dubrovniku koji se održao 17. listopada u hotelu Valamar Dubrovnik President u skladu s usvojenim programom DIHK-CEFTA projekta za 2012./2013. godinu, kao događaj koji prethodi Danima hrvatskog turizma.
Oleg Valjalo, zamjenik ministra turizma RH, osvrnuo se na ovogodišnju turističku sezonu i rekao kako su brojke, unatoč krizi koja je još uvijek prisutna, bolje nego prošle godine.
„Nova vlada uvodi financijsku disciplinu, provodi strukturne reforme te potiče investicije, a rezultat je svega toga i uskoro povlaštena stopa PDV-a od deset posto za turizam“, rekao je Valjalo i naglasio kako ulazak Hrvatske u EU ne smije biti prepreka za suradnju sa zemljama članicama CEFTA-e.
U gospodarstvima zemalja CEFTA-e izvoz usluga čini oko deset posto BDP-a u neobalnim zemljama i znatno više u obalnim, gdje su devizne zarade od turizma glavni oblik izvoza usluga.
Usluge, kao nova i izazovna tema, nisu samo bitne za potpisnice CEFTA-e nego za sve zemlje i trgovinske paktove po svijetu. U tom je pogledu potpisnicama CEFTA-e potrebna tehnička pomoć kako bi se identificirale dostupne mogućnosti koje će osigurati da se cjelokupni uslužni sektor prilagodi dinamičnoj okolini u kojoj turizam djeluje.
Slijedom toga nužna je bliska suradnja u CEFTA regiji kao što su nužna i transnacionalna partnerstva, suradnja s EU i širim okružjem odgovornim za uslužne aspekte, osobito turizam, a s ciljem razvijanja održivih turističkih destinacija CEFTA regije, kao i odgovornog poslovnog stava.
„Turizam je jedan od najjačih sektora i u Europskoj uniji, a Europska komisija mnogo sredstava ulaže u istraživanje i razvoj turizma i surađuje s odjelom obrazovanja i kulture, tvrtkama, institutom i sveučilištima kako se posao ne bi preklapao, a novac uzaludno rasipao“, objasnio je Mathieu Hoeberigs, predstavnik Europske komisije. Posebno je naglasio kako razvijajući turističku prepoznatljivost Hrvatska ne smije imati previše brendova već samo nekoliko po kojima će biti prepoznata u cijelome svijetu.
O mogućnostima transnacionalnih projekata za zemlje CEFTA-e govorio je Carlos Rul lan Rabassa iz NECSTOUR-a koji je kao izuzetan primjer istaknuo upravo Istru.
„Istra je bila posebno uspješna u korištenju sredstava iz pretpristupnih fondova EU, tako da smo njihova iskustva uvrstili u naš katalog najboljih praksi“, rekao je Rabassa.
|
|
O mreži transnacionalnih kulturnih ruta i njihovom utjecaju na malo i srednje poduzetništvo govorila je Kseniya Khovanova iz Vijeća Europe, EICR Europski institut kulturnih ruta, a o liberalizaciji viznog režima Irena Škreblin iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH.
|
|
 |
|