29.03.2012.
Okrugli stol "Kongresni turizam u Hrvatskoj: danas i sutra"
Leila Krešić-Jurić
„Rezultati kongresnog turizma u 2011. godini približavaju se najuspješnijoj 2008. godini kada je promet od poslovnih skupova s PDV-om dosegnuo 269 milijuna kuna“, rekla je Leila Krešić-Jurić, direktorica Sektora turizma HGK na današnjem okruglom stolu „Kongresni turizam u Hrvatskoj: danas i sutra“ koji je održan u Zagrebu.
Ovaj skup rezultat je aktivnosti u sklopu sveobuhvatne klasterske inicijative koja okuplja sve subjekte povezane s kongresnim turizmom koji ima iznimno visoki financijski potencijal. Skup je organizirala Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma uz podršku Sektora za turizam HGK i portala PoslovniTurizam.com.
„HGK sustavno prati industriju poslovnih skupova, kongresa i događaja te organizira brojne edukacijske skupove na kojima se analizira ta problematika“, rekla je Krešić-Jurić.
Jedan od takvih edukacijskih skupova organiziran je u suorganizaciji s USAID-om još 2007. godine. Te je godine u sklopu rada Zajednice kulturnog turizma Hrvatske pri HGK prvi puta napravljena i analiza kulturnih institucija koje mogu pružiti usluge iznajmljivanja prostora za skupove, događaje i kongrese.
Hrvatskoj nedostaje veliki te infrastrukturno dobro opremljen kongresni centar i taj nedostatak treba što prije eliminirati. Raste tržišni udio malih sastanaka do 250 sudionika koji su prihvatljivi i Hrvatskoj, a očekuje se da Europa i u 2012. godini zadrži vodeću ulogu destinacije u kojoj se održavaju sastanci odnosno kongresi, ponajviše međunarodnih udruga s udjelom od 54 posto na svjetskoj razini. „Moramo se kontinuirano stručno usavršavati, pratiti tržišne trendove te biti što inovativniji kako bismo poboljšavali svoju konkurentnost, poručila je Leila Krešić-Jurić.
|
„Hrvatski turizam posljednjih se desetak godina pozicionirao kao važna gospodarska djelatnost te stekao prepoznatljivost na međunarodnom tržištu“, smatra Želimir Kramarić, pomoćnik ministra turizma.
Kongresni turizam iznimno je bitan segment turističke industrije jer omogućuje produljenje turističke sezone, čime bismo korigirali predodžbu o Hrvatskoj kao destinaciji isključivo za ljetni odmor.
Ujedno, kongresni turizam omogućuje razvoj turističke djelatnosti u urbanim centrima smještenim ne samo na Jadranu nego i u unutrašnjosti zemlje. Za njegov razvoj treba maksimalno koristiti financijska sredstva koja su nam na raspolaganju u sklopu strukturnih fondova EU, kazao je pomoćnik ministra turizma.
Pavle Marković, predsjednik Hrvatske udruge profesionalaca kongresnog turizma, naglasio je kako je nužno poboljšati transparentnost djelovanja i suradnju svih subjekata koji djeluju u segmentu kongresnog turizma.
|
„U tom smo pogledu razradili viziju, misiju te dugoročne i kratkoročne ciljeve kako bismo poboljšali trenutnu situaciju. Razvoj kongresnog turizma povezan je s mnoštvom subjekata, od kongresnih centara, hotela i restorana do prevoditeljskih agencija i kulturnih ustanova, kao i institucija poput HGK i HTZ-a, pri čemu u cijelom tom lancu treba osigurati sinkronizirani rad u skladu sa svjetskim standardima“, objasnio je Marković.
|
Željko Trezner, direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA), istaknuo je pak važnost poslovne izvrsnosti za podizanje kvalitete turističke usluge, što vrijedi i za ostale gospodarske djelatnosti.
Po njegovom mišljenju, treba se učinkovitije povezati s organizatorima stručnih odnosno znanstvenih kongresa koji ne spadaju u klasične profesionalce kongresnog turizma. U narednom razdoblju stimulirat će se rad kvalitetnih agencija u segmentu kongresnog turizma kako bi se unaprijedila ovu djelatnost uz pomoć jasnih kriterija profesionalnog angažmana.
|
„Osim toga, nužno je poboljšati koordinaciju rada udruga u turističkoj djelatnosti“, mišljenja je Kristijan Šustar, predsjednik Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH). Razmjena znanja i iskustava potrebna je svima te omogućuje unaprjeđivanje poslovanja, a to se posebno odnosi na kongresni turizam u kojem se još uvijek ostvaruju skromni rezultati u odnosu na potencijale koje posjeduje.
Bez obzira na to radi li se o individualnim gostima ili posjetiteljima kongresa jedna je od osnovnih značajki poželjne poslovne destinacije cestovna, zračna i pomorska dostupnost.
Praktično gledano, kongresna industrija pred organizatore i potencijalne kongresne destinacije postavlja kriterije koji se odnose na zadovoljavanje nekoliko osnovnih standarda i to raspoložive kongresne sadržaje/dvorane, visokokvalitetni hotelski smještaj i ugostiteljsku ponudu, sigurnost gosta i posebice pristupačnost odnosno laku dostupnost, premda je tehnološkim napretkom, koji omogućuju videokonferencije i internet, u pitanje dovedena nužnost putovanja na konferencije.
|
Organizatori kongresa svoju ponudu strukturiraju prema gostu koji se razlikuje od klasičnog individualnog gosta te prema Istraživanju Instituta za turizam, poslovni gost u Hrvatskoj potroši tri do četiri puta više od odmorišnoga gosta, ali takav se gost u destinaciju vraća u 40 posto slučajeva na odmor u privatnom aranžmanu i s obitelji.
S obzirom na recesiju, u trendu su u Europi bliža i lako dostupna odredišta, ali i odredišta kulturološki prepoznatljiva i sadržajna. Upravo je zato ta vrsta ponude iznimno važna u sklopu razvoja hrvatskih turističkih destinacija, te planirani razvoj cestovne infrastrukture i zračnih linija tome može izrazito pogodovati.
|
|
|
|