Seniko studio
Broj 1/2011
Izdvajamo iz broja:
Hrvatska nema strategiju gospodarske politike - Ante Gavranović
Konzum otvorio prodavaonicu na zagrebačkom Kvaternikovom trgu
Samonikli - Boris Vukić
Kude ide trgovina u novom desetljeću? - prof.dr.sc. Zvonimir Pavlek
Državno natjecanje učenika iz obrazovnog sektora Trgovina - Dubravka Liebl, prof.
Mercator planira nastavak širenja u regiji
Kako u budućnost? (2) - Kristijan Varšić
Cijeli sadržaj broja 1-2011
Broj 1-2011
Uredništvo
Pokretači ili kočničari?
U nas se i u stručnim krugovima pokreću sve ozbiljnije rasprave o ulozi trgovine u ukupnom nacionalnom gospodarstvu, i to ne samo sa stajališta broja zaposlenih i udjela u BDP-u. Jedni izlaze s tezom kako je uloga trgovine da bude POKRETAČ razvoja domaće industrije. Drugi, suprotno, misle da je ona u današnjem svom obliku prije svega u službi plasmana stranih, uvoznih proizvoda i, prema tome, ozbiljna KOČNICA upravo domaćem razvoju.

Koncentracija trgovačkih lanaca uvjetuje i koncentraciju ponude, pa sudbina mnogih, posebno malih proizvođača, uvelike ovisi o pripravnosti lanaca da stave njihove proizvode na police svojih prodajnih mjesta. To, međutim, počesto dovodi ponajprije do kupovine kondicija, dok su sami proizvodi u drugom planu. Ta koncentracija – vidimo to iz brojki nestanka tzv. malih trgovaca – ugrožava i opstanak ovih oblika trgovine.

Ulazak stranih trgovačkih lanaca (Mercantone, Mercator, Billa, Kaufland, Bauhaus i drugih) i intenzivna izgradnja novih trgovačkih centara najavili su potpuno nove odnose na tržištu i osjetno su povećali konkurenciju. Od nje su uglavnom profitirali potrošači, jer se popravila (vidno) usluga u najvećem broju trgovina, mnogim su proizvodima smanjene cijene, izbor robe je osjetno širi.

S druge strane, zatvoren je veliki broj malih trgovinskih prodavaonica, izgubljen je značajan broj radnih mjesta koja su ljudi imali upravo u tim prodajnim objektima (što nije nadoknađeno otvaranjem novih radnih mjesta u spomenutim lancima), na mnogim područjima je opskrbljenost oslabljena (prodavaonice u blizini mjesta stanovanja).

Veliki trgovački lanci jednostavno preuzimaju (što je i logično) sve veći dio potrošačkog kolača i njihov udio u ukupno obavljenom prometu stalno raste. Konačni ulazak u EU samo će pojačati te pritiske uvoznih proizvoda i želju inozemnih proizvođača i trgovinskih lanaca da ih se u što većoj mjeri plasira i na hrvatskom tržištu. To je proces koji se više i ne može zaustaviti i s kojim sada moramo živjeti.

Logično, koncentracija trgovine neminovno nosi sa sobom i koncentraciju ponude, jer upravo trgovina sve više diktira plasmane i odnos prema proizvodnji. Danas se sve češće upire prstom u činjenicu da su trgovački lanci krcati robom stranog porijekla, a sve je manje proizvoda domaćih proizvođača.

Nažalost, u svemu tome je i puno ’bofla’. Pravo je pitanje zašto se dozvoljava takvo ponašanje? Zbog toga je od izuzetne važnosti uloga državne inspekcije koja mora nadzirati porijeklo ponuđenih proizvoda, njihov sastav kvalitete, rok trajnosti, odnos cijena na domicilnom i našem tržištu.

Ukratko, mora trajno suzbijati monopolističke tendencije, manipulaciju s maržama, odnos prema radnom vremenu u trgovini i sve ono što u nepovoljnom, pa i netržišnom ponašanju prati uspostavljanje novih odnosa na tržištu.
Mnogi smatraju da su Zakon o zaštiti potrošača i Zakon o trgovini zapravo dokaz nezrelosti domaćih vlasti i odraz velike nebrige za domaću proizvodnju. To, uostalom, i nije neka novost, već samo nastavak procesa deindustrijalizacije koji u nas traje punih deset godina.

Gospodarska politika zemlje koja se zasniva na samo tri relevantna pokazatelja: stabilnost tečaja, stabilnost cijena i sposobnost države da servisira vanjske dugove, pokazala se uglavnom neuspješnom.

Sučeljavamo se s ogromnim porastom nezaposlenosti, gubitkom radnih mjesta u prerađivačkoj industriji i socijalnom degradacijom ukupnoga društva, pa i njegovim raslojavanjem na bogate i vrlo siromašne. Činjenica je da sadašnji okviri makroekonomske politike pogoduju i dalje upravo tim nepovoljnim refleksijama, a da nemamo ni vizije, a ni ekonomskih instrumenata kojima bismo prevladavali to stanje.

U tim okvirima uloga domaće proizvodnje u odnosu na trgovinu dolazi u vrlo specifičan i osjetljiv odnos. U prednosti će biti proizvođači koji imaju vlastite kanale distribucije (maloprodaju), dok će se ostali morati dovijati kako u utakmici s jeftinijim stranim proizvođačima osigurati put svojih proizvoda na police trgovačkih lanaca.

Jasno, uspjeh tih nastojanja uvelike ovisi i o ponašanju trgovine. Pitanje je hoće li se domaći proizvođači, čak i po tim uvjetima i okolnostima, uspijevati nametnuti trgovačkim lancima (ne dijelimo ih na strane i domaće) odnosno u kojoj će mjeri ti lanci biti pripravni prihvaćati takve proizvode. Kakva je uloga domaćeg malotrgovinskog lanca u svim tim kretanjima? Hoće li oni pridonijeti raščišćavanju tih nepovoljnih i sve više nagomilanih problema ili će ih samo produbljavati?

Trgovina je postala dominatna gospodarska djelatnost u stvaranju BDP-a. Netko će reći da je to nastavak procesa stvaranja uslužnoga društva i da je to trend u kojem se kreće svjetsko gospodarstvo. ’Kvaka’ je u tome što je struktura usluga u tim zemljama ipak ponešto drugačija, sa snažnim osloncem na domaću proizvodnju, pa trgovina služi prije svega plasmanu robe domaćih proizvođača. U nas to nije slučaj.

Upravo sve navedene činjenice učvršćuju uvjerenje da sudbina domaće proizvodnje ponajviše ovisi o odnosima proizvođača i trgovine. S jedne strane u kojoj će mjeri domaći proizvođači poštivati tržišne odnose: cijenu, kvalitetu, dizajn, rokove isporuke. S druge strane, koliko će trgovina biti spremna podržati takva nastojanja i honorirati ih stavljanjem tih proizvoda na svoje police.

Neka nam bude dopušteno istaknuti da se „Suvremena trgovina” uvijek zalagala za skladan odnos trgovine i domaće proizvodnje. Za to ima prostora i mogućnosti. Uvjereni smo stoga da - ako se nađu primjereni partnerski odnosi između njih - dilemi je li trgovina pokretač ili kočničar razvitka domaće industrije neće biti mjesta!

Izdvajamo iz broja:
Hrvatska nema strategiju gospodarske politike
Konzum otvorio prodavaonicu na zagrebačkom Kvaternikovom trgu
Samonikli
Kude ide trgovina u novom desetljeću?
Državno natjecanje učenika iz obrazovnog sektora Trgovina
Mercator planira nastavak širenja u regiji
Kako u budućnost? (2)
Cijeli sadržaj broja 1-2011
Arhiva
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa