30.12.2010.
Zagreb: Grad starih i bolesnih
Publikacija Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" ukazuje na zabrinjavajući zdravstveni profil Zagrepčana, ali i na loš rad liječnika i zdravstvenih ustanova
Stanovništvo Zagreba, njih niti 800 tisuća, sve je starije te se prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije i popisu iz 1991. godine s 11,3 posto starijih od 65 godina ubrajalo u “vrlo staro”. Prema popisu iz 2001. godine udio starijih se povećao na 14,9 posto, što pokazuje da se trend nastavlja. Istovremeno udjel stanovništva mlađeg od 14 godina pao je s 18,3 posto 1991. godine na 15,8 posto u 2001. godini.
Podaci su to posljednje publikacije Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena djelatnost u Gradu Zagrebu u 2009. godini u izdanju Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".
Zagrepčani žive kraće od građana EU
Dugogodišnje smanjivanje broja rođenih, porast smrtnosti mlađih stanovnika tijekom rata i negativni migracijski trendovi u prošlih 20 godina razlog su da je prirodni prirast tek 2008., nakon desetogodišnjeg negativnog niza, bio pozitivan i iznosio 26 osoba.
Očekivano trajanje života Zagrepčana iznosi 77,2 godina, što je kraće nego u Austriji (80,7) i ispod prosjeka zemalja Eurospke unije (79,3), navodi publikacija.
Osim što je sve više starijih građana, sve je više i nezaposlenih, no sustav socijalne skrbi koristi jedva nešto više od jedan posto Zagrepčana, među kojima prevladavaju stanovnici Dubrave, Pešćenice i Trešnjevke.
|
Nezaposlenost najmanja u Podsljemenskoj zoni
Nezaposlenih je u 2009. bilo 13,6 posto više nego godinu dana ranije, više je nezaposlenih žena (54%) nego muškaraca, dok u ukupnom broju nezaposlenih u Hrvatskoj udio Zagreba iznosi 11,5 posto.
Više od polovice nezaposlenih čine oni srednjeg obrazovanja, a skoro petina nezaposlenih ima završenu samo osnovnu školu.
Gledajući po gradskim četvrtima, nezaposlenost je najveća na području Pešćenice, Gornje Dubrave te Novog Zagreba – zapad, a najmanja u Podsljemenskoj zoni.
Zavod je istraživao i broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama u Zagrebu. Broj stradalih stalno raste, pri tome više raste smrtnost žena, no naročito zabrinjava podatak da raste broj smrtno stradalih mlađih od 30 godina.
To bi svakako trebalo zabrinuti gradske službenike, u prvom redu prometnu policiju ali i sudove koji bi kroz preventivne akcije kontrole prometa te strože kazne efikasnije isključivali iz prometa nesavjesne vozače.
Bolje spriječiti nego liječiti
U analizi zdravstvenog stanja Zagrepčana izdvaja se nekoliko upozoravajućih činjenica. Prva je da su kardiovaskularne bolesti (i dalje) najčešći uzročnik smrti, te da je primarna zdravstvena zaštita neeefikasna jer čak oko 60 posto pregledanih osoba liječnik opće medicine šalje na specijalističke preglede, što znači da je svega četrdesetak posto izliječeno unutar djelatnosti opće/obiteljske medicine.
Nadalje, podaci pokazuju da je sve manje preventivnih i sistematskih pregleda u ordinacijama opće/obiteljske medicine. Zanemarivanje aktivnosti vezanih uz očuvanje i unapređenje zdravlja rezultiralo je nužnošću mijenjanja zdravstvene politike.
Tako svi osiguranici stariji od 50 godina koji nisu bili kod izabranog liječnika opće/obiteljske medicine najmanje 2 godine imaju pravo na besplatan preventivni pregled i određene laboratorijske pretrage. No, kako se ističe u publikaciji, osiguranici bi o svome pravu trebali biti odgovarajuće obaviješteni kroz medijsku kampanju, plakate po Domovima zdravlja ili bi trebali biti pozivani na pregled od strane svog liječnika.
|
Heroin – droga broj 1
Nužno je i ranije otkrivti konzumenata droga te ranije intervenirati i uključivati narkomane u neki od tretmana.
U Zagrebu je droga broj jedan heroin. Najveći broj ovisnika javlja se na liječenje između 25 i 29 godine, dok je prosječna dob prvog uzimanja bilo koje droge 16 godina. Prosječna dob prvog uzimanja heroina je 19,2 godina.
Heroin Zagrepčani po prvi puta uzimaju intravenozno s 21 godinom, kada su već ovisni o njemu, a u sustav tretmana po prvi puta ulaze u prosjeku s 26,8 godina. Nažalost, upozorava publikacija, u sustav za tretman dolaze prekasno, s desetogodišnjim „stažom“ u zlouporabi droga.
Bolesti štitnjače u velikom porastu
Nakon pada potrošnje lijekova od 2001.-2005., od 2006. potrošnja lijekova u Zagrebu kontinuirano raste. Najveći udjel u ukupnoj potrošnji, s 39,1 posto, i dalje ima skupina kardiovaskularnih lijekova.
Lijek čija potrošnja iz godine u godinu raste u Zagrebu je levotiroksin, lijek za štitnjaču, što upućuje na to da su bolesti štitnjače jedan od značajnih javno zdravstvenih problema u Zagrebu. Zavod u svojoj publikaciji upozorava da bi trebalo poduzeti mjere za njihovo rano otkrivanje i odgovarajuću prevenciju.
Liječnici propisuju antibiotike bez potrebe
Analiza potrošnje lijekova pokazala je da se antibiotici u Zagrebu u velikoj mjeri propisuju bez stvarne potrebe, što može imati štetne posljedice ne samo u smislu nuspojava, od kojih su najčešće alergijske i gastrointestinalne, već i stvaranjem bakterijske rezistencije koja svaku narednu primjenu antibiotika čini neučinkovitom.
Ovakva slika izvanbolničke potrošnje lijekova upućuje na zaključak i o neracionalnoj primjeni lijekova.
|
Prednjače duševne bolesti i alkoholizam
Na prvom mjestu dijagnoza u zagrebačkim bolnicama je šizofrenija, na drugom su duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom. Od deset vodećih uzroka dugotrajnog bolničkog liječenja čak ih je osam iz skupine Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, navodi Zavod.
Analizirajući pojedinačne dijagnoze po spolu, kod muškaraca je pri hospitalizaciji vodeći razlog alkoholizam te rak bronha i pluća, a kod žena senilna katarakta, rak dojke te nadzor nad visokorizičnom trudnoćom.
Politika kao lijek
Prema indikatorima zdravstvenog stanja i pokazateljima potrošnje lijekova, analizom demografskih obilježja stanovništva, socijalno-ekonomskih i ekoloških obilježja, publikacija na kraju navodi najveće javnozdravstvene probleme Zagreba: na prvom su mjestu bolesti srca i krvnih žila, na drugom rak bronha, pluća i dojke, na trećem mjestu je mentalno zdravlje (depresije i alkoholizam), a na četvrtom šećerna bolest.
Iako publikacija Zavoda ne daje konkretne preporuke, prikazane brojke o smrtnosti, bolestima, lijekovima i liječnicima ukazuju na zabrinjavajući zdravstveni profil Zagrepčana, ali i loš rad liječnika i zdravstvenih ustanova.
Radi li se o lošoj organizaciji, manjku timova i/ili nestručnosti, građane ne zanima. Njih zanima primjerice zašto je smrtnost od cirkulacijskih bolesti za 87 posto veća od one u EU, a smrtnost od raka dišnih puteva za 38 posto; kako se može postići da ulaskom u EU njihovo zdravlje ne bude lošije od stanovnika u Europskoj uniji kao što je sada, te kada će obiteljski liječnici prestati biti (samo) pisači uputnica i recepata. (Bankamagazin)
|
|
 |
|