23.11.2009.
Vanjskotrgovinski deficit Zagreba u devet mjeseci 35,6 milijardi kuna
U usporedbi s podacima za devet mjeseci prošle godine izvoz je u kunama smanjen za 20,1 posto, dok je uvoz pao za 24,9 posto
Gospodarstvo Grada Zagreba u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci na inozemna tržišta izvezlo robe u vrijednosti od 15,24 milijarde kuna, odnosno 2,82 milijarde američkih dolara, dok je uvoz istodobno iznosio 50,89 milijardi kuna ili 9,43 milijarde dolara, pokazuju prethodni podaci Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada.
Tako je vanjskotrgovinski deficit Grada Zagreba u devet mjeseci ove godine iznosio 35,65 milijardi kuna ili 6,61 milijardu dolara.
U usporedbi s podacima za devet mjeseci prošle godine, zagrebački izvoz izražen u kunama smanjen je za 20,1 posto, a u dolarima za 29,7 posto.
Istodobno, uvoz izražen u kunama smanjen je za 24,9 posto, a u dolarima za 33,9 posto.
Glavnina zagrebačkog izvoza i uvoza ostvarena je sa zemljama Europske unije (EU). Izvoz zagrebačkih gospodarstvenika u te je zemlje u prvih devet mjeseci iznosio 1,35 milijardi dolara ili 20,5 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok je iz zemalja EU uvezeno robe za 5,37 milijardi dolara ili 34,1 posto manje.
Među članicama EU predvodi Italija, u koju je izvoz iznosio 422,72 milijuna USD, što je za 7,7 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je uvoz iz te zemlje smanjen za 41,1 posto, na 1,05 milijardi USD.
Slijedi Njemačka u koju je izvezeno robe za 205 milijuna USD ili 25,9 posto manje, dok je iz te zemlje uvezeno roba za 1,2 milijarde USD, ili 31,6 posto manje.
Na trećem mjestu među zemljama EU-a je Slovenija, u koju je zagrebačko gospodarstvo u prvih devet ovogodišnjih mjeseci izvezlo robe u vrijednosti 152,1 milijun dolara, a vrijednost uvoza bila je 519,6 milijuna dolara. Pritom je zagrebački izvoz u Sloveniju pao za 36,4 posto, a uvoz za 30,9 posto.
Statistika pokazuje i da je zagrebački izvoz u BiH, koji je u prvih devet mjeseci prošle godine bio vrjedniji od milijarde dolara, pao za 54,4 posto, na 484,3 milijuna dolara, a uvoz je pao za 38,4 posto, na 143,2 milijuna dolara.
Najveći udio u zagrebačkom uvozu i izvozu u prvih devet mjeseci imala je prerađivačka industrija, a u njezinom sklopu najveći dio zagrebačkog izvoza ostvaren je u proizvodnji rafiniranih naftnih proizvoda, od 647,4 milijuna dolara, što je 45,9 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
Najveći uvoz istovremeno je ostvaren u proizvodnji strojeva i uređaja u iznosu od 765,2 milijun dolara (19,9 posto manje) i u kemijskoj industriji - 724,9 milijuna dolara (33,5 posto manje). (H)
|
|
|
|