Info
Seniko studio
Financije i gospodarstvo
11.12.2009. Do kraja godine u Zagrebu gotovo 40% više stečajeva
Vjerovnici predlažu stečaj dužnika najčešće kako bi ga prisilili da plati dug, pa onda povuku prijedlog

Na Trgovačkom sudu u Zagrebu, najvećem u državi, trenutno se vodi oko 340 stečajnih predmeta, a do kraja godine suci tog suda očekuju još desetak prijedloga za pokretanje stečajeva.

Prošlu godinu zagrebački sud je završio sa 290 predmeta, pa se procjena zagrebačkih sudaca o gotovo 40-postotnom rastu stečajeva u odnosu na 2008. i 2007. godinu nažalost pokazala točnom.

"Pretpostavljam da je recesija jedan od razloga ovolikom rastu pa mnoge tvrtke više nemaju druge mogućnosti nego pokrenuti stečajni postupak. Drugi bi razlog mogao biti početak provođenja kaznenih postupaka protiv uprava društva ili direktora koji nisu u zakonskom roku od 21 dan nakon što su nastupili razlozi za stečaj podnijeli prijedlog za pokretanje stečaja", rekla je za www.banka.hr sutkinja Nevenka Marković, predsjednica stečajnog odjela Trgovačkog suda u Zagrebu.

Dodala je kako su na Sudu primijetili da u zadnje vrijeme stečaj nekim vjerovnicima služi kao sredstvo prisile na dužnika "jer ovrha očito nije uspješna".

Postupak je slijedeći: vjerovnik, koji nikako ne uspijeva naplatiti potraživanje od dužnika, Trgovačkom sudu podnese prijedlog za pokretanje stečajnog postupka. Sudac mora otvoriti prethodni postupak, pa kada dužnik vidi da je vrag odnio šalu, nagodi se s vjerovnikom i nekako prebije ili plati dug.

"Imala sam blokadu od 90 milijuna kuna, a potraživanje vjerovnika koji je pokrenuo stečaj iznosilo je 300 tisuća kuna. Oni su se nagodili, dužnik je platio ili na neki drugi način namirio obvezu, a vjerovnik je povukao prijedlog", kaže Marković i pojašnjava da Stečajni zakon dopušta povlačenje prijedloga do trenutka kada sud donese odluku o otvaranju stečaja.

Najčešći postupci koji se ovih dana pokreću na zagrebačkom Trgovačkom sudu su oni koji se odnose na društva s ograničenom odgovornošću.

Također, stečajni postupci su najčešće postupci likvidacije društava. U oko tri četvrtine slučajeva dužnici niti nemaju imovine ili posjeduju tek sitni inventar, pa i stečajni postupci relativno kratko traju. Lani ih je čak 48,2% bilo riješeno u roku od šest mjeseci, a još 24,7 posto u roku od godine dana.

Do rujna ove godine na zagrebačkom Trgovačkom sudu bilo je 89 predmeta koji traju duže od dvije godine i u pravilu je riječ o stečajevima poduzeća koja imaju imovinu.

Stečajevi nad većim društvima kapitala vrlo se rijetko pokreću, između ostalog i zato što i sam Stečajni zakon ima puno "rupa" koja omogućavaju izbjegavanje stečaja.

Jedan od razloga je i taj što Ministarstvo financija nije pokrenulo niti jedan stečajni postupak iako je to prema zakonskim odredbama dužno učiniti nakon što ga poslovne banke obavijeste da je račun nekog društva blokiran duže od 60 dana.
Država je također obveznik plaćanja predujma od 10.000 kuna za otvaranje stečajnog postupka.

"Prošle i pretprošle godine smo očekivali da će država pokrenuti najmanje 15 tisuća stečajnih postupaka jer je preko 50% društva na tržištu blokirano, ali nismo dobili niti jedan prijedlog. Pretpostavljam da je državi skupo financirati stečajni postupak", kaže Marković i dodaje da će novi Zakon o platnom prometu osloboditi državu te obveze.

Stečajeve mogu uspješno izbjegavati i uprave društava čiji su računi u dugotrajnoj blokadi. Osim postizanja dogovora s vjerovnikom (na štetu ostalih vjerovnika), zakonsku normu mogu zadovoljiti i tako da podnesu prijedlog za pokretanje stečaja, ali ako ne plate predujam u roku od 15 dana, sud mora odbaciti prijedlog jer tako kaže Stečajni zakon.

Prema podacima Ministarstva pravosuđa, lani je u cijeloj Hrvatskoj pokrenut 941 stečaj, a u 2008. godini 881. Budući da zagrebački Trgovački sud pokriva najveći dio trgovačkih društava, za očekivati je da će statistika pokazati porast stečajeva u cijeloj zemlji.

Što se brojnosti stečajeva tiče najgora je bila 2003. godina - te je godine primljeno čak 5243 prijedloga za pokretanjem stečaja, dvostruko više nego godinu dana ranije. (Bankamagazin)

Povezani članci
28.02.12 Vijesti
Odobreno poskupljenje vode i ZET-a
15.09.11 Financije i gospodarstvo
Zagrebački proračun podbacio za 288 mil. kuna
30.12.10 Zaposlenost / plaće
Zagreb: Grad starih i bolesnih
26.10.10 Financije i gospodarstvo
Zagrebački proračun rebalansom manji za 720 mil. kuna
06.02.10 Vijesti iz svijeta
Iz svijeta - ukratko
23.11.09 Financije i gospodarstvo
Vanjskotrgovinski deficit Zagreba u devet mjeseci 35,6 milijardi kuna
28.10.09 Financije i gospodarstvo
Bandić: Komunalije neće poskupjeti, Holding će dići kredit
27.10.09 Financije i gospodarstvo
Zagreb: Računi stižu na naplatu
02.09.09 Financije i gospodarstvo
Zagreb slijedi modu: Rebalans u listopadu
   
 
 
Tražilica
 
 
Newsletter

Želite li primati
gospodarske novosti
na Vaš e-mail?
Prijavite se odmah!

E-mail:
Anketa