27.10.2009.
Zagreb: Računi stižu na naplatu
Jelušićevo upozorenje preko medija da je Holding pred bankrotom može se iščitati u kontekstu unutar SDP-ovih obračuna pred predsjedničke izbore i moguću kandidaturu Milana Bandića, ali ta okolnost ne umanjuje ozbiljnost problema u financiranju zagrebačkog komunalnog poduzeća
Zagrebački Holding je od banaka tražio 20 milijuna eura kredita, ali nije dobio ni centa, objavio je Večernji list 25. listopada. Taj je dnevnik prenio i tvrdnje Ive Jelušića, zamjenika gradonačelnika, da je Holding pred bankrotom, odnosno da "Obveze dolaze na naplatu, a prihoda nema".
Iako je Jelušić govorio o zagrebačkom komunalnom poduzeću, bez imalo straha da ćemo pogriješiti u procjeni i za milimetar, njegovu izjavu možemo pročitati i ovako: Zagreb je pred bankrotom.
Računi stižu na naplatu, a novaca nema. Holding i Grad su dva lica istog – novac iz gradskog proračuna prelijeva se putem subvencija i jamstava na zaduženja Holdingu, a Holding služi Gradu za zaobilaženje zakonskih ograničenja za zaduživanje gradova i lokalnih samouprava.
Poteškoće u financiranju na koje je sada upozorio Jelušić nisu, međutim, nove. Problem je star barem tri godine, od kada je osnovan Holding, povremeno je jako eskalirao (kao prije godinu dana kada je nakon afere u Zagrebačkim cestama morao odstupiti Slobodan Ljubičić), a novi kontekst daju mu predstojeći predsjednički izbori i moguća kandidatura Milana Bandića.
Jelušićev istup može se dakle iščitati i u kontekstu unutar SDP-ovih obračuna, ali ta okolnost ne umanjuje ozbiljnost problema u financiranju zagrebačkog komunalnog poduzeća.
Ukupan dug Zagrebačkog Holdinga porastao je s 1,4 mlrd kuna u 2006., kada je osnovan, na preko 11 mlrd kuna krajem 2008. godine i točno je dvostruko veći od prihoda planiranih za ovu godinu (5,5 mlrd kuna), objavila je Banka u rujnu. Podsjećamo da zagrebački proračun ove godine iznosi oko 8 mlrd kuna.
|
Konsolidirana financijska izvjeća Holdinga i Grada ne postoje, ali i gore navedene brojke plastično opisuju zagrebačke financije.
Jasno je da se te svote ne mogu jednostavno zbrajati, jer preljevanje iz blagajne u blagajnu je ipak sofisticiranije nego što to otkriva jednostavna matematička operacija.
Usložnjavaju je i druge stavke - subvencije Holdingu iz gradskog proračuna dosegnule su u ove tri godine 3,4 mlrd kuna, a Grad je jamčio i za 1,4 mlrd kuna kredita i ta su jamstva sada izravna prijetnja gradskom proračunu.
Uz to, ni gradskom proračunu ne ide dobro. Mediji su ovih dana objavili da će deficit do kraja godine iznositi 450 milijuna kuna, iako prema zakonu jedinice lokalne samouprave ne bi smjele uopće iskazivati deficit. Zagreb je prije ljeta već smanjio proračun za 180 milijuna kuna, a Jelušić je prošli mjesec najavio da bi jesenski rebalans mogao biti blizu 500 milijuna kuna.
Podaci o poslovanju Holdinga u prvom polugodištu koji su procurili u medije pokazuju da su prihodi u odnosu na plan podbacili također za gotovo 500 milijuna kuna.
Gradska blagajna je dakle prazna, a model prema kojem se dugovi prebacuju iz jedne posudu u drugu istrošio se u manje od tri godine. Kreditiranje takvog sustava postaje sve rizičnije, na što je 1. rujna upozorila bonitetna kuća Standard&Poor's kada je ocjenu rizičnosti za dugoročno zaduživanje Gradu Zagrebu snizila sa BBB na BBB-, uz negativne izglede za buduće kretanje rejtinga.
Iz objašnjenja te bonitetne kuće zaključuje se da je glavni razlog snižavanju rejtinga u snažnom rastu zaduženja koja Zagreb otplaćuje iz poreznih prihoda u konsolidiranim poslovnim prihodima, sa 57 posto u 2007. godini na čak 71 posto u prošloj. Uz to S&P upozorio je na opadajuću likvidnost i smanjenu mogućnost daljnjeg zaduživanja.
I što sad? Ivo Čović, predsjednik Uprave Holdinga izjavio je u rujanskom broju Banke da čeka da Grad Zagreb napravi rebalans, pa će i Holding učiniti isto. U međuvremenu, Grad je prema pisanju dnevnih novina odbio Holdingu uplatiti 640 milijuna kuna koliko je to poduzeće tražilo za financiranje javnog prijevoza i upravljanje sportskim objektima.
|
Oko 65 posto prihoda gradskog proračuna alimentira se iz poreza na plaće i prireza i procjenjuje se da će oni ove godine biti niži 2-3 posto od prošlogodišnjih.
Ako se nastavi pad zaposlenosti ili dođe do smanjenja plaća u idućoj godini, past će i prihodi, pa Grad ima samo dvije mogućnosti – ili će povisiti cijene komunalnih usluga (preko Holdinga) ili će povisiti prirez (kao prihod svog proračuna).
No, pad proračunskih prihoda nije glavni uzročnik problema u financiranju grada. Oni leže negdje drugdje – od 2713 stanova u Sesvetama na tržištu je prodano samo 550 stanova, izjavio je Čović u Banci i dodao da bolje ne ide ni prodaja poslovnih prostora i garaža u tom naselju.
Zatim, Grad od IGH još uvijek nije naplatio 300 mil. kuna za kupnju dijela zemljišta Zagrepčanke, jer nije sredio imovinsko-pravne odnose. Potom, na Holding je prebačena obveza plaćanja zakupnine i održavanja Arene u iznosu od 7,5 milijuna eura godišnje.
Gradonačelnik i Skupština Holdinga, Milan Bandić, dosad je na kritike u poslovanju s visoka odmahivao rukom. I sada je istim stilom kolegama poručio da "više rade, a manje daju intervjue". (Bankamagazin)
|
|
 |
|