18.02.2010.
Na prvoj aukciji HBOR-a u petak sigurno sudjeluju velike banke
Sedam vodećih banaka će HBOR-u u obliku klupskog kredita plasirati dvije milijarde kuna, no na aukciji u petak se očekuju i druge banke. One se u projekt mogu uključiti tako da kupe udjel od velikih banaka te s agentom kredita, u ovom slučaju PBZ-om, potpišu izjavu o kupnji udjela
Na prvoj aukciji za kreditne kvote poslovnim bankama, koja će se održati u petak u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, kroz klupski kredit sudjeluje sedam vodećih hrvatskih banaka - Erste & Steiermärkische banka, Hrvatska poštanska banka, Hypo Alpe-Adria banka, Privredna banka Zagreb, Raiffeisen banka, Société Générale Splitska banka i Zagrebačka banka. Te su banke mandatirani aranžeri, no, HBOR na aukciji očekuje i druge banke.
Banke koje ne sudjeluju u klupskom kreditu, uključuju se u provedbu kreditiranja tako da kupe udio od vodećih mandatnih aranžera te s agentom kredita, u ovom slučaju PBZ-om, potpišu izjavu o kupnji udjela, pojašnjavaju za www.banka.hr iz HBOR-a. Sedam velikih banaka će onda proporcionalno udjelima u kreditu prodavati svoje udjele bankama koje se uključuju u provedbu projekta kreditiranja.
Iznos koji na prvoj aukciji osigurava HBOR je 200 milijuna kuna, a ukupni kreditni potencijal aukcije je 500 milijuna kuna.
Podsjetimo, središnja je banka smanjenjem stope obvezne pričuve sa 14 na 13 posto oslobodila 3 milijarde kuna likvidnosti, a banke su od tog iznosa 2 milijarde kuna usmjerile preko klupskog kredita u HBOR. Rok kredita je 3 godine, a kamatna stopa 3 posto godišnje.
Kako doznajemo još ni jedna banka sredstva oslobođena smanjenjem obvezne pričuve nije prebacila na račun HBOR-a, no iz banke pojašnjavaju da to nije zabrinjavajuće jer je rok korištenja tih sredstava 31. ožujka.
Aukcija počinje u petak u 9 sati i traje do 14 sati i u tom razdoblju banke šalju šifrirane ponude. Od 14 do 15 sati, isti dan, banke šalju šifre za otvaranje ponuda, a ukoliko na bilo koji način bude onemogućen rad elektronske pošte ponude se mogu predati putem telefaksa.
Ponuda banke mora sadržavati podatke o iznosu kvote kredita za koju se natječe i podatak o kamatnoj marži. Jedna banka može podnijeti samo jednu ponudu. Ukoliko iznos ponude premaši iznos aukcije (od 200 milijuna kuna) ponuda se smatra nevažećom. Prednost u dobivanju kvote kredita ima ona banka koja ponudi nižu maržu.
|
Zna se da će HBOR svoj udio u kreditu poduzetnicima plasirati uz kamatu od 3,8 posto (HBOR osigurava 40 posto sredstava korisniku kredita, a 60 posto sredstava osigurava poslovna banka). Kolika će biti konačna kamatna stopa još se ne može znati jer sve ovisi o uvjetima po kojima će banke plasirati svoja sredstva.
Kako doznajemo od bankara oni su spremni međusobno razgovarati o iznosu s kojim će kandidirati, no kad se radi o kamatnim stopama to je potpuno druga stvar. "Prilikom odluke o kamatnoj stopi ipak treba voditi brigu o konkurenciji", kažu. Smatraju da je realna opcija da se kamata za njihov udjel sredstava kreće između 6,5 i 7 posto.
Slično je najavio i ministar financija Ivan Šuker na prošlotjednoj sjednici Vlade. "Ukoliko banke svoj dio sredstava plasiraju uz kamatu od 6 posto, onda će kamata za korisnike biti 5,12 posto, a ako banke idu s kamatom od 7 posto, onda će krajnja kamata biti 5,72 posto", rekao je Šuker.
Zanimljivo je da u vremenu predviđenom za trajanje aukcije banka može ponudu povući, ali ne može dostaviti novu ponudu. No, po isteku aukcije banka ne može odustati od dane ponude. U suprotnom banka ne može sudjelovati na sljedećoj aukciji.
Koliko su banke izlicitirale bit će poznato tri dana nakon aukcije kada se ponude obrade. Nakon odabira, HBOR će s tim bankama sklopiti ugovor o suradnji, a u roku od 45 dana od aukcije banka koja je dobila kreditnu kvotu treba HBOR-u dostaviti prijedloge kreditnih plasmana.
Kada će poduzetnici dobiti kredit ovisi o bankama, koje u tom razdoblju mogu pojedinačne kreditne plasmane dostavljati na odobrenje HBOR-u. Ako prijedlog kredita zadovoljava sve HBOR-ove uvjete, ugovor se može zaključiti i prije isteka roka od 45 dana.
Ovaj tzv. model "A" mjera za oporavak i gospodarski razvitak trebao bi poduzetnicima omogućiti da što prije dođu do obrtnih sredstava i zajednički je projekt Vlade, poslovnih banaka i HNB-a.
Prva aukcija za model "B" kojim bi se financirali održivi gospodarski projekti putem jamstvenog fonda, kroz pokriće dijela rizika kreditnih plasmana banaka, najavljena je za tjedan dana. (Bankamagazin)
|
|
 |
|