02.02.2010.
Institut za javne financije: Nejasni kriteriji za dodjelu državne pomoći tvrtkama
Vlada mora otkloniti neke nejasnoće, te ustrajati na što većoj transparentnosti i dosljednosti pri provođenju mjera za pomoć gospodarstvu, navodi Goran Vukšić iz Instituta za javne financije
Mjere za gospodarski oporavak i razvitak su nužne, ali da bi se povećala njihova učinkovitost potrebno je ukloniti nepreciznosti u definiranju kriterija koje korisnici sredstava moraju ispunjavati, naglašava Goran Vukšuć u osvrtu „O modelima financiranja mjera za gospodarski oporavak i razvitak“, objavljenom na internetskim stranicama Instituta za javne financije.
Šteta je da Vlada i ranije nije pokrenula inicijativu za oporavak gospodarstva, smatra Vukšić i napominje kako sad treba ustrajati na uklanjanju nejasnoća, postavljanju dodatnih uvjeta u svrhu osiguranja željenih učinaka, te inzistirati na što većoj transparentnosti pri provođenju mjera.
Vukšić upozorava na nepreciznosti u kriterijima, pa u tom kontekstu spominje pitanje: što se točno smatra uslugama povezanim s proizvodnim djelatnostima. Nejasna je pozicija korisnika koji se djelomično bave proizvodnom djelatnošću i/ili povezanim uslugama.
Izričito se kao korisnici mjera isključuju poduzetnici koji se bave točenjem pića, kockanjem, kladioničarstvom i sličnim djelatnostima. Iz toga proizlazi da su svi ostali poduzetnici potencijalni korisnici Vladinih mjera, navodi se u osvrtu.
Dosljednost u primjeni kriterija mogla bi se osigurati kroz obvezu HBOR-a da nakon svakog kruga ažurno objavljuje koje su tvrtke ostvarile pravo na sredstva, uz informacije o namjeni financiranja, visini kamatne stope i udjelu države s kreditom ili jamstvom, te rokovima otplate. Dokumenti predviđaju da HBOR izvještava Ministarstvo financija, ali ne i javnost.
Time bi poduzetnici dobili uvid u praksu pri odobravanju pomoći i jasniju sliku mogu li ostvariti sredstva iz programa. Ujedno bi se izbjegli prigovori za netransparentnost i nedosljednost u primjeni kriterija, zaključuje Vukšić.
Obrazloženje ne bi nužno trebalo otkrivati podatke koji su poslovna tajna, no potencijalne korisnike moralo bi se upozoriti da ukoliko žele koristiti ovaj oblik pomoći, moraju pristati otkriti neke informacije ključne za dodjelu sredstava. Izbjegao bi se i različiti tretman poduzeća iz iste branše koja se nalaze u sličnoj situaciji, odnosno narušavanje tržišne utakmice.
|
Među ostalim, nejasno je mogu li se krediti ugovoreni nakon 1. srpnja 2008. koji su korišteni za reprogramiranje starijih kreditnih obveza, reprogramirati kreditom uz jamstvo prema predloženom modelu financiranja.
Ako može, to bi pojedine poduzetnike moglo potaknuti da prvo reprogramiraju kredite ugovorene prema 1. srpnja 2008. izvan okvira programa, a zatim da ih reprogramiraju kreditom uz jamstvo prema predloženom modelu financiranja.
Dugoročno će učinak mjera ovisiti o kvaliteti kriterija koji određuju potencijalne korisnike financiranja i o kvaliteti primjene tih kriterija – hoće li se sredstva doista raspodijeliti na poduzetnike i projekte koji omogućuju dugoročno održive pozitivne gospodarske učinke.
Iako će HBOR u ime Vlade plasirati dio sredstava poduzećima i jamstvima će pokriti dio plasmana poslovnih banaka, fiskalni učinci mogli bi već u kratkom roku biti pozitivni zbog očekivanog smanjenja nelikvidnosti. Također, predviđeno je da poduzeća sredstvima iz ovih programa mogu namiriti nepodmirena dugovanja prema državi.
Svi kreditni plasmani trebali bi biti pokriveni odgovarajućim instrumentima osiguranja, što jamči naplatu – barem većeg dijela – kredita i u slučajevima kada poduzetnici ne uspiju prebroditi krizu. No, fiskalne vlasti ne smiju izgubiti iz vida činjenicu da je nužno smanjivati razinu ukupne državne potrošnje.
Kako bi se osigurao pun učinak mjera pri smanjenju nelikvidnosti, nužno je spriječiti situacije da poduzetnik koji ima veliku tržišnu moć prema svojim dobavljačima ne plaća dugovanja na vrijeme, iako ima likvidna sredstva, naglašava Vukšić.
Ukoliko takav poduzetnik ispuni kriterije i postane korisnik kredita za financiranje obrtnih sredstava, možda bi se mogao propisati uvjet da mora određeni dio sredstava koristiti za trenutno plaćanje nepodmirenih dugovanja dobavljačima, ili obveza da ne smije produljivati (ili da mora skraćivati) prosječne rokove plaćanja tijekom korištenja dodijeljenih sredstava.
U dokumentima se za sada ne spominju rokovi, tako da poduzeće može „razvući“ korištenje sredstava za obrtna sredstva na duži rok, plaćajući dobavljačima, ali ne dinamikom koja bi bila poželjna iz perspektive ekonomske politike.
Vukšić upozorava da treba izbjeći mogućnost da Vlada predloženim mjerama doprinese očuvanju nekih „anomalija“ u gospodarstvu.
|
Često se, na primjer, spominje da će se za građevinsku industriju pripremati posebne mjere pomoći, a građevinska poduzeća nisu eksplicitno isključena iz korištenja predloženih modela financiranja. Iako je jasno da je i građevinskoj industriji potrebna pomoć, treba paziti da se time ne stvore uvjeti da investitori u stanogradnji i dalje drže cijene stanova na razini koja je građanima uglavnom neprihvatljiva.
(Bankamagazin)
|
|
 |
|