16.02.2010.
Prva aukcija HBOR-a u petak s 500 mil. kuna
Na aukcijama za kreditne kvote, koje će biti najmanje jednom mjesečno, mogu ravnopravno sudjelovati sve banke. Kriterij odabira banaka kojima će se dodijeliti kreditna kvota za kredite na tri godine bit će kamatna marža
Prva HBOR-ova aukcija za kreditne kvote poslovnim bankama održat će se u petak, kreditni potencijal prve aukcije bit će 500 milijuna kuna (od čega su 200 milijuna sredstva HBOR-a), a koliko je koja banka izlicitirala znat će se tri dana kasnije, nakon što HBOR obradi i rangira ponude, potvrđeno je iz Ministarstva financija i HBOR-a u utorak.
Ovaj tzv. model "A" mjera za oporavak i gospodarski razvitak trebao bi poduzetnicima omogućiti da dođu do obrtnih sredstava, a kroz model "B" (za koji je prva aukcija desetak dana kasnije) održivi gospodarski projekti bi se financirali putem jamstvenog fonda, kroz pokriće dijela rizika kreditnih plasmana banaka.
Riječ je o zajedničkom projektu Vlade, poslovnih banaka i HNB-a, gdje je središnja banka smanjenjem stope obvezne pričuve sa 14 na 13 posto oslobodila dodatnih 3 milijarde kuna likvidnosti, a dvije trećine toga iznosa banke su u obliku klupskog kredita usmjerile HBOR-u.
Vlada je od poslovnih banaka preuzela dio rizika u financiranju gospodarstva, a od njih se zauzvrat očekuju što niže kamate na kredite.
Na aukcijama za kreditne kvote, koje će se održavati najmanje jednom mjesečno, a po potrebi i češće, mogu ravnopravno sudjelovati sve banke, no kriterij odabira banaka kojima će se dodijeliti kreditna kvota za kredite do tri godine bit će kamatna marža koju je banka spremna ponuditi za svoj 60-postotni udio u kreditu. (Naime, 60 posto sredstava kredita korisniku osigurava poslovna banka, a 40 posto HBOR.)
Kamatna stopa HBOR-a na njegovih 40 posto udjela u kreditu iznosit će 3,8 posto (HBOR je od poslovnih banaka dobio klupski kredit po 3 posto kamate, a preostalih 0,8 posto su troškovi HBOR-a), a konačna kamatna stopa bit će rezultat ponderiranja kamatne stope koju nudi banka na aukciji i kamatne stope HBOR-a.
Odnosno, kako je ranije rečeno, bude li kamatna stopa koju nudi banka 6 posto, kamata na ovaj kredit bit će 5,12 posto, a bude li njezina kamatna stopa 7 posto, onda će cijena kredita biti 5,72 posto.
Nakon odabira najboljih ponuda HBOR će s bankama koje su na aukciji dobile dio kvote sklopiti ugovor o poslovnoj suradnji, a 45 dana od aukcije banka koja je dobila kreditnu kvotu dužna je HBOR-u dostaviti prijedloge kreditnih plasmana.
Kada će poduzetnici dobiti kredit ovisi, dakle, o poslovnim bankama, koje u cijelom razdoblju od spomenutih 45 dana mogu dostavljati pojedinačne kreditne plasmane na odobrenje HBOR-u.
U tom slučaju, ako prijedlog kredita zadovoljava sve propisane uvjete i HBOR mu dade prolaznu ocjenu, ugovor se može zaključiti i mnogo prije isteka roka od 45 dana.
|
Krediti su namijenjeni svim poduzetnicima koji imaju potencijala za održivi razvoj, a posebno onima koji se bave proizvodnjom i za nju vezanim uslugama, te trgovačka društva, obrtnici i druge pravne osobe neovisno o tome jesu li male, srednje ili velike.
No, poduzetnici koji su bili u teškoćama na dan 30. lipnja 2008. (datum određen direktivama EU da mjere kao dopuštene potpore mogu proći Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja), kao i oni koji nemaju reguliran dug prema državi (nisu izmirili obveze ili im dug nije reprogramiran), te oni koji se bave kockom i točenjem alkohola ne mogu računati na ove kredite.
Najviši iznos odobrenog kredita ukupno može biti do 80 milijuna kuna, a on ovisi o raspoloživim sredstvima, procjeni rizika korisnika kredita te mogućnosti korištenja državne potpore.
Krediti će biti kunski s počekom od 12 mjeseci i rokom otplate od tri godine uključujući poček, a otplaćivat će se u jednakim tromjesečnim ratama. Rok korištenja kredita je 6 mjeseci po zaključenju ugovora o kreditu.
HBOR i poslovne banke podijelili su riziku 40.40 psoto, a preostalih je 20 posto kredita korisnik može koristiti za reprogramiranje ranijih obveza prema bankama. Taj je iznos ograničen kako se ovi povoljni krediti ne bi iskorištavali za reprogramiranje loših plasmana.
Kod modela "B" namijenjenom uglavnom financiranju investicija država će preuzimati dio rizika za povrat kredita s ciljem da poduzetnici postignu bolje uvjete kreditiranja.
Namijenjen je financiranju novih i dovršenju već započetih investicija, čemu mora biti namijenjeno najmanje 70 posto kredita odobrenog po ovom modelu, a ostalo se može koristiti za obrtna sredstva.
HBOR će i u ovom slučaju najmanje jednom mjesečno provoditi aukcije u kojima će se banke nadmetati za jamstvene kvote za kredite od 3 do 5, te od 5 do 10 godina. Kriterij za odabir najboljih ponuda bit će postotak rizika koji je banka spremna preuzeti i visina kamatne marže.
HBOR će rezultate i ovih aukcije objaviti tri dana kasnije na svojim web stranicama, a potom se s odabranim bankama sklapaju Okvirni ugovori o dodjeli jamstvene kvote.
Kao i kod modela «A», banka u roku od 45 dana od dodjele jamstvene kvote mora dostaviti prijedloge kreditnih plasmana, s tim da u tom razdoblju može dostavljati i pojedinačne kreditne plasmane, a ne cijeli popis zadnjeg dana.
Odobri li HBOR prijedlog kredita, ugovor se može zaključiti i prije isteka tog roka. Jamstveni fond iznosi 2 milijarde kuna na godišnjoj razini, a jamstvo za pojedinačni kredit može iznositi najviše 50 posto iznosa glavnice kredita.
To znači da bi, ako bi svi koristili spomenutih 50 posto državnog jamstva, ukupan fond iznosio 4 milijarde kuna. No, kako se očekuje da neće svi tražiti ili dobiti jamstvo za 50 posto iznosa kredita već i manje, očekuje se da će se ovim modelom plasirati između 5 i 6 milijardi kuna.
|
|
Inače, jamstvo za pojedinačni kredit može iznositi najviše 60 milijuna kuna, no iznimno se za obaveze korisnika kredita može dati jamstvo i u višem iznosu, ali ne i više od 50 posto glavnice kredita o čemu odlučuje Vlada na prijedlog ministra financija. Krediti po ovom modelu odobravaju se uz valutnu klauzulu i na rok od 3 do 10 godina. (Bankamagazin)
|
|
 |
|