19.01.2010.
Vladina pomoć gospodarstvu: Ključni kriteriji nisu doneseni
Vladine mjere za pomoć gospodarstvu donesene su s barem godinom dana zakašnjenja, a i tada tek na razini potpuno nerazrađenih odluka
Iako je Hrvatska vlada prije pet dana prihvatila dvije odluke o mjerama za izlazak gospodarstva iz krize, u ovom je trenutku pozitivan doseg tih odluka još posve upitan jer su donesene kasno i samo načelno.
Naime, dva modela aktivnog uključivanja države u kreditiranje poduzeća (kreditiranje poslovnih projekata, jamstveni fond i osnivanje fondova za gospodarsku suradnju) pretpostavljaju ogroman operativni rad ministarstava i niza drugih institucija, uključujući HBOR, a Vlada im je naredila da osmisle i postave modele financiranja u nešto više od tjedan dana.
U tom roku teško je očekivati da će nadležne institucije uspjeti postaviti i pokrenuti transparentni i ravnopravni mehanizam kreditiranja održivih projekata kompanija, koji će sustavno pomoći onim tvrtkama koje su u teškoćama zbog recesije, a ne zbog standardno lošeg poslovanja, te potpuno isključiti ove posljednje iz konkurencije.
Koliko kasnimo, i to sa donošenjem tek općenitih vladinih odluka za spas gospodarstva, pokazuje susjedna Slovenija u kojoj je do sada poduzećima sa simptomima krize dodijeljeno preko 530 milijuna eura kredita.
S druge strane, domaći poslodavci, koji su skeptični prema aktualnim vladinim stimulansima jer ih doživljavaju "kao kap u moru" još su krajem listopada 2008. godine organizirali konferenciju za novinare simboličkog naziva "Pet do dvanaest" te tražili konkretne vladine antirecesijske mjere.
U odlukama Hrvatske vlade ne navodi se ni koliki je financijski okvir donesenih mjera nego se barata iznosom od 10 milijardi kuna koje je HNB spreman osloboditi za oporavak gospodarstva.
Što obećaju i o čemu govore dvije vladine odluke o pomoći gospodarstvu?
Prva vladina odluka definira dva oblika pomoći, od kojih jedan u odluci nije određen, a drugi je tek najavljen. Prvi je neodređeni model financiranja održivih poslovnih projekata gospodarskih subjekata, a drugi osnivanje jamstvenog fonda koji će djelomično pokriti rizike novih plasmana kreditnih institucija za održive poslovne projekte.
Ta dva modela mora postaviti Ministarstvo financija u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i HBOR-om, pri čemu je Hrvatska banka za obnovu i razvitak 'glavni zaduženi' za provedbu spomenutih modela, dok je Ministarstvo financija nadležno za postavljenje modela i kriterija kreditiranja poduzeća i izdavanja jamstava, i to u roku od 15 dana od stupanja na snagu.
U čemu će se sastojati novi kreditni kriteriji, odnosno hoće li banke mijenjati dosadašnje kreditne uvjete, nije jasno, mada bez povećanja tolerancije kreditnog rizika u odnosu na poduzeća ni HBOR ni banke neće moći dodijeliti niti jedan novi kredit.
|
Što se može očekivati iz druge vladine odluke koja se odnosi na osnivanje fondova za gospodarsku suradnju također još nije moguće bistro iščitati.
Predložene mjere u potpunosti se oslanjaju na potencijalne fondove rizičnog kapitala, ali uz otvorena tehnička pitanja kao i kriterije financiranja, jer se o fondovima kaže tek da će vlada putem kvalificiranog ulagatelja u fondove za gospodarsku suradnju uvećati fond za uloženi iznos investitora.
Koji su kriteriji osnivanja, ciljana ulaganja fondova te potencijalni fond-partneri države trebalo bi se znati za deset dana do kada je ministar gospodarstva dužan propisati uvjete za sudjelovanje na natječaju za izbor društva-upravitelja fondovima za gospodarsku suradnju. Samo se kod ovog modela u odluci spominje maksimalni iznos od milijardu kuna, s kojim je država spremna sudjelovati u osnivanju rizičnih fondova.
No, temeljno je pitanje: tko će investirati u nove fondove koje će država pratiti investicijom 1:1 kad u Hrvatskoj nije bilo interesa za rizične fondove ni u doba gospodarskog procvata. Iskustvo govori da posebno male i srednje tvrtke u Hrvatskoj nisu otvorene za ulazak rizičnog kapitala jer im je neprihvatljiv ulazak fondova u njihova vlasništvo, ali i prepuštanje dijela upravljačkih prava.
"Iz predloženih vladinih mjera nije jasno kako će se odabirati poduzeća koja će se financirati venture capital fondovima", komentira za www.banka.hr Vladimir Cvijanović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Cvijanović koji se u nekoliko radova bavio fondovima rizičnog kapitala ističe kako u hrvatskoj praksi ova vrsta fondova dosad nije ulagala samo u poduzeća te je ponuda kapitala općenito veća od potražnje za njim.
"Ako i uspije predloženi vladin financijski program poticaja gospodarstvu, to je nedostatno bez izravnog stimuliranja poduzetništva smanjivanjem poreznog tereta PDV-a i parafiskalnih nameta kompanijama", zaključuje Cvijanović. (Bankamagazin)
|
|
 |
|