01.03.2010.
HNB: Jamstva pritišću proračun
Državi je od siječnja do studenog prošle godine dug po izdanim jamstvima porastao za 60 posto na 6,4 milijardi kuna, pokazuju podaci iz novog Biltena Hrvatske narodne banke. Zbog nastavka trenda jačanja dolara, povećavaju se i pritisci na ino državni dug
U prvih jedanaest mjeseci prošle godine smanjeni su prihodi središnje konsolidirane države za 5,9 posto na 103,1 mlrd kuna, dok su joj rashodi porasli za 5,4 posto na 109,5 mlrd kuna, podaci su iz novog Biltena Hrvatske narodne banke.
Kako se navodi u publikaciji središnje banke, pad proračunskih prihoda zabilježen je kod svih glavnih izvora prihoda, zbog pada osobne potrošnje i rasta nezaposlenosti, dok su na strani rashoda najviše porasli izdaci za zdravstvo i mirovine, kao i rashodi za zaposlene.
Posebno je zabrinjavajuća činjenica da su, uz neto zaduživanje države od 9 mlrd kuna u promatranom razdoblju, njezine neto obveze povećane za čak 16,5 mlrd kuna. Na znatno veći rast obveza od iskazanog proračunskog manjka, utjecalo je pak i pristizanje na naplatu dijela jamstava odobrenih brodogradilištima.
A iznos duga po jamstvima u jedanaest lanjskih mjeseci za državu je povećan za čak 60 posto (sa 4,02 milijarde na 6,4 milijardi kuna). U isto vrijeme, znatno je porastao i potencijalni dug po izdanim jamstvima, što se najviše odnosi na nova zaduženja HBOR-a i HAC-a.
Znatan rast obveza jedinica konsolidirane središnje države kojima su lani osigurana sredstva za financiranje tekućih, ali i budućih potreba doveo je pak do izrazitog porasta državnog duga koji je na kraju studenoga dosegnuo 114,6 mlrd kuna.
Pritisak na državni dug osim jamstava, u zadnje vrijeme dolazi i od inozemnih zaduženja kroz dolarske obveznice, obzirom na snažni aktualni trend slabljenja domaće valute u odnosu na dolar te činjenicu da taj dug nije hedgeiran.
Naime, za razliku od stabilnog tečaaj kune prema euru, tijekom siječnja ove godine kuna je prema američkom dolaru oslabjela za 2,9 posto (31. siječnja tečaj je iznosio 5,24 kuna, u odnosu na 5,09 kuna 31. prosinca 2009.).
Kako se trend jačanja dolara u odnosu na euro, pa time i na kunu, nastavlja, uslijed straha ulagača od proračunskih dubioza članica eurozone poput Grčke, Portugala i španjolske, tako se opravdano mogu očekivati i veći, nadolazeći problemi zbog rasta domaćeg državnog duga. (Bankamagazin)
|
|
|
|